Sinoć je Muzej ratnog djetinjstva u Narodnom Pozorištu u Sarajevu svečanom ceremonijom obilježio svoj šesti rođendan. Na ideju o stvaranju Muzeja ratnog djetinjstva (War childhood museum) Jasminko Halilović, osnivač i generalni direktor MRDa, je došao nakon što je 2010. pokrenuo projekat pisanja knjige koja je u sebi sadržavala svjedočenja djece iz BiH koja su svoje djetinjstvo provela u posljednjem ratu 1992-95. Tada je svojim postom na Facebooku pozvao ljude iz cijele zemlje da mu pošalju svoje kratke odgovore na pitanje ‘Šta je za tebe djetinjstvo u ratu?’. Nakon velikog odaziva i brojnih svjedočenja koje je dobio 2013. godine je objavio knjigu pod nazivom “Djetinjstvo u ratu”, koja je sadržavala brojne ilustracije na više od 300 stranica sa različitim pričama o generaciji Bosanaca i Hercegovaca koji su odrastali u ratu.
Kad građa za knjigu preraste u muzej
Sakupljajući svjedočenja sugrađana koji su odrastali u ratu, od raznih priča do različitih fotografija, Jasminko je vrlo brzo shvatio da ima i previše materijala, kojeg je nakon selektiranja za potrebe knjige, odlučio arhivirati. U međuvremenu su ljudi potaknuti njegovom akcijom ponudili i neke druge predmete koji ih asociraju na odrastanje u ratnim godinama ne samo u Sarajevu, nego i u drugim dijelovima BiH. Ubrzo je shvatio da sva ta građa koju je prikupio i koju su mu drugi nudili zahtijeva jedno posebno mjesto gdje bi mogla biti arhivirana i prikazana svima koje zanima. Tako je prije šest godina nastala ideja o stvaranju Muzeja ratnog djetinjstva u kojemu bi bile pohranjenje sve ono što je već prikupio i što se u međuvremenu pojavilo kao materijal za idealan Muzej. O stvaranju Muzeja, niti o prikupljanju muzejske građe, ni o njenom arhiviranju, niti održavanju, čuvanju, skladištenju graše Jasminko tada nije ništa znao. Bilo je to vrijeme napornog, iscrpljujućeg rada kada je Jasminko nastojao ubjediti institucije u Kantonu Sarajevo zašto je ovakav Muzej neophodan za grad Sarajevo i cijelu zemlju.
Fenomen bivanja žrtvom, koji je tako dramatično uvriježen u ovoj zemlji, treba zamijeniti sa institucijom čuvanja sjećanja i uspomena, edukaciji o štetnosti političkih i svakih drugih podjela, nacinalizma i inih drugih izama, koji su nas ponovno doveli do novog rata na evropskom tlu. Shvatajući da lokalni držitelji ključeva od sehara u kojima se nalaze novci nas poreznih obveznika, koji bi trebali obezbijediti ovakvim projektima mogućnost postojanja i normalnog rada, Halilović se okrenuo fund raising kampanji na inostranoj sceni, mnogim donatorima iz svijeta, fondacijama i kulturnim forumima. Upravo oni su prepoznali važnost ovog projekta za sve nas koji smo odrastali i živjeli u ratu i naročito našu djecu i generacije koje dolaze, a koje o ratu i ratovima trebaju učiti, ne iz pogrešno napisanih historijskih udžbenika, nego iz životnih iskustava onih koji su ga i preživjeli. Jasminko je upravo sa svojim timom uspio u misiji da pokaže kako jedna mala neovisna kulturna institicija ima tako snažan i važan međunarodni značaj i kako se glas o njihovom postojanju i utjecaju proširio daleko izvan granica naše zemlje. Za svoj je rad Muzej ratnog djetinjstva nagrađen 2018. nagradom Vijeća Evrope za “Evropski muzej godine”, a Jasminko Halilović je prije dvije godine uvršten na Forbesovu listu “30 ispod 30” kao prvi Bosanac i Hercegovac.
Iskustvo s uredom Muzeja u Ukrajini
Prije tačno godinu dana, 15. februara, Jasminko je odlučio da Muzej ratnog djetinjstva neće slaviti jubilarnu petu godišnjicu i zaputio se u Ukrajinu, gdje su godinu dana ranije utemeljili svoj ukrajinski ured Muzeja. Na sinoćnjoj ceremoniji obilježavanja šestog rođendana Muzeja ratnog djetinjstva održanoj u Narodnom Pozorištu u suradnji sa Evropskom unijom u BiH i uz podršku ambasadora Evropske unije u BiH, Johanna Sattlera, Jasminko se prisjetio prošlogodišnje neizvjesnosti pred početak rata u Ukrajini:
“Prije godinu dana na današnji dan su već sedmicama trajale najave napada na Ukrajinu. Našli smo se kao jedna mlada međunarodna organizacija u za nas nepoznatim okolnostima, odjedom smo pravili evakuacijske planove za naš tim i našu kolekciju. 15. februara sam otputovao u Kijev u posjet naše timu tamo. Kijev je tada, kao i svi veliki gardovi, živio bez straha od bilo kakvog napada. Ostao sam 5 dana, finalizirali smo naše evakuacijske planove i ponio sam sa sobom kofer pun naših eksponata, jer smo htjeli da u slučaju najgoreg scenarija damo svj doprinos i ukažemo na položaj djece u Ukrajini”.
Pročitajte više: Stomatologinja na zemlji svojih ukrajinskih predaka osnovala je vinariju Fazan čija vina obožavaju Francuzi
Sinoć se na proslavi prisutnima obratila i direktorica njihovog ureda u Ukrajini Svitlana Osipchuk, koja je u Sarajevo doputovala prvi put, nakon dvodnevnog puta iz Ukrajine. Zahvalila se svojim kolegama iz BH ureda na podršci i pomoći djeci Ukrajine: “Kolege iz BiH, tokom protekle godine, pružile su podršku i pomoć Ukrajini posebno djeci. Zahvalna sam za to i počastvovana što mogu biti dio ovog događaja“.
Novi arhiv Muzeja za bogatu kolekciju od 5000 eksponata
Britanski medijski mogul “The Times” Muzej ratnog djetinjstva je nazvao Liderom među projektima koji istražuju djetinjstvo obilježeno ratom. A direktorica MRD Amina Krvavac govorila je o njihovim uspjesima i tome kako su prošlu godinu završili sa više od 150 novih priča i eksponata koje su prikupili, te o nova dva interaktivna vodiča koja su dizajnirali za djecu, posjetitelje Muzeja, zatim o više od 25 000 posjeta i preko 300 radinica koje su organizirali za više od 45000 djece iz cijele BiH.
Iz Muzeja ratnog djetinjstva istakli su sinoć i da su ponosni na činjenicu da su tokom prošle godine uspjeli, uz pomoć donatorskih sredstava inostranih fondacija, obnoviti svoj muzejski arhiv i prostorije preseliti na drugu lokaciju, a također i investirati u novo softversko rješenje za upravljanjem muzejskom kolekcijom. Sva ova tehnička pomagala su u mnogome unaprijedlia rad Muzeja i svrstala ga u vrlo ozbiljne kulturne institucije koje mogu stati rame uz rame i s nekim višedecenijskim državnim kulturnim institucijama.
Tako danas njihova kolekcija broji preko 5000 eksponata, koji ne dolaze samo iz Sarajeva, nego iz svih gradova BiH, zemalja regiona Kosova, Srbije, Sirije, Afganistana i drugih zemalja koje su preživjele konfikt. Mnoge od tih eksponata su prikazali na čak 10 izložbi koje su tokom prošle godine održali u 9 gradova u čak 8 zemalja. Prema riječima Jasminka Halilovića jedna od najvećiih izložbi koje su održali u martu prošle godine bila je ona u Beogradu, koja je pobudila nezapamćen uspjeh i koja je ljudima u Beogradu pomogla da shvate šta je rat u BiH značio djeci koja su ga preživjela. ” Nijedna izložba u našoj galeriji nije bila posjećena koliko izložba Muzeja ratnog djetinjstva. Beograd je po prvi put imao priliku da čuje priče o ratnim dogašajima i iskustvima iz života tokom rata iz perspektive onih koji su u tim ternucima bili djeca“, govorila je Sofija Todorović, direktorica Inicijative mladih za ljudska prava Srbije, koji su organizirali izložbu u Beogradu.
Tokom obiježavanja svoje rođendanske sedmice Muzej ratnog djetinjstva će, od 20. do 27. februara, omogućiti besplatan ulaz za posjetitelje, gdje će posjetitelji Muzeja moći vidjeti i novu postavku muzejskih eksponata, te organizirati kreativne radionice koje su postale zaštitni znak Muzeja.
I kako je to rekao i književnik Orhan Pamuk, dobitnik Nobelove nagrade : “Želim iskazati svoju podršku Muzeju ratnog djetinjstva. Važno je da ovakvi muzeji postoje i kroz svoj rad otkrivaju priče ljudi i njihovih predmeta.”
Photo: Muzej ratnog djetinjstva/ Radio Sarajevo/Canva
