Jučer je u Sarajevu održana konferencija za poduzetnice pod naslovom “EU, jeste li spremni za sutra”? I sam naslov upućuje na osnovnu namjeru iza konferencije, rast, razvoj i napredak.
Druga Women in Adria konferencija za poduzetnice u Sarajevu
Ivana Matić, osnivačica najveće ženske poslovne mreže Women in Adria, izrazila je zadovoljstvo s gotovo pune dvije godine aktivnosti u Bosni i Hercegovini tijekom kojih smo pod vodstvom kolegice Vanja Spaho obišli cijelu zemlju i upoznali uspješne i ambiciozne poduzetnice i njihove biznise.
“Imate jaku industriju, izvozite na svjetska tržišta, s približavanjem ulaska u EU samo nebo vam je granica.”
Akademija gdje predaju samo ljudi iz prakse
Jovana Musić je otvorila konferenciju izlaganjem o HUB387, koji je pokrenut 2013. kao prvi co-working prostor u Bosni i Hercegovini. Gotovo istovremeno pokrenuli su i Akademiju gdje predavači nisu profesori, već ljudi s tržišta koji dijele svoje neprocjenjivo iskustvo. To se pokazalo kao odličan potez, u 10 godina postojanja imali su preko 6.000 polaznika, 670 održanih kurseva, više od 200 predavača i preko 500 evenata i radionica. Akademija je pomogla mnogim mladim ljudima da ostanu u BiH i pronađu dobro plaćeni posao.
Od 2016. HUB387 je na novoj lokaciji u centru grada s još više prostora.
Iskustvo pokretanja HUB387 bilo je inspiracija za pokretanje prvog virtualnog muzeja- Sarajevo VRX Immersive Museum. Muzej se bavi izradom i prikazivanjem kratkih historijskih filmova u VRu (virtual reality), tj. 360 okruženju o događajima koji su se desili u Sarajevu i BiH. Turisti, a i ljudi koji žive u Sarajevu i BiH i regionu će imati priliku da postanu dio historijskih događaja, vrate se u prošlost i budu njeni aktivni sudionici.
Kako najveća BiH IT kompanija pronalazi i zadržava zaposlenike?
Amila Kurtović-Buđevac podijelila je iskustvo Authority Partnersa u upravljanju talentima. S obzirom na strategiju rasta, kako bi osigurali kvalitetu i održivost širenja, operativna izvrsnost im je prioritet, a osiguravaju ju kroz niz operativnih procedura te interne i eksterne audite.
S obzirom da IT industrija ima problem sa pronalaskom i zadržavanjem zaposlenika razvili su poseban alat -“Staff assessment risk” pomoću kojeg za svaku rolu u svakom trenutku imaju procjenu rizika i adekvatne korake koje poduzimaju za održivost poslovanja.
Promjene u IT-u su brze, stoga feedback zaposlenicima rade kvartalno. Procjena kompetencija se radi na temelju Career path matrice unutar koje i zaposlenik sam radi procjenu svojih kompetencija.
Vilma Tunjić Juzbašić iz fondacije Mozaik pojasnila je njihov fokus na mlade i njihovu pripremu za poslove budućnosti. BiH vide kao epicentar poduzetničkog duha koji stvara nadu u bolju budućnost. Posebno su ponosni na svoju Rolify zajednicu kojom osnažuju mlade ljude. Rolify je prije bio poznat kao Lonac, a od februara je napravljen rebranding. BiH ipak kasni za trendovima, npr. mladi se osamostaljuju 5 godina kasnije nego u Europi i postoji općeniti manjak nade da će ovdje biti bolje. Zbog toga im u ovoj zajednici nude masu prilika i trude se da te informacije o prilikama dođu do njih.
Fond Tech 4 Impact Fund je još jedna od njihovih inicijativa. Istraživanja pokazuju da poduzetnici u BiH lako mogu doći manjih poticaja. Ali čim žele financirati ozbiljniji rast, sredstva su ograničena. Ovaj fond se fokusira na startupove s velikim potencijalom rasta koji su primarno vezani za tehnologiju, odnosno na fintech, obnovljive izvore energije, smart mobilnost, agritech, wastetech, adtech.
Maja Andrić poduzetnicama je predstavila Jysk-ov Business to business koncept kroz koji rade s poduzetnicima. Jysk bira dizajn koji traje duže i koji se može koristiti na više načina. Do kraja 2024. svi njihovi proizvodi će biti izrađeni od drveta s FSC cetrifikatom kroz koji osiguravaju održivost.
Njihov B2B odjel u potpunosti se prilagođava specifičnim potrebama svojih kupaca, pružajući im personalizirano savjetovanje, posebne količinske popuste (osobito za početnike) i fleksibilnu dostavu. Na ovaj način poslovni subjekti mogu biti sigurni da će finalni rezultat biti u skladu s njihovom vizijom i očekivanjima, kao i standardima kvalitete koju žele pružiti svojim gostima.
Zana Karkin, osnivačica kompanije Bazerdžan, diplomirana inženjerka informacionih tehnologija koja je prešla put od struke do poduzetništva, svoju viziju poslovanja usmjerila je ka stvaranju inspirativnog kreativnog studija i prodajnog mjesta u Sarajevu.
Njena posvećenost razvoju Bosne i Hercegovine, te aktivno djelovanje s ciljem unaprjeđenja ekonomskog prosperiteta, posebno putem razvoja IKT sektora, posebno nas je inspirisala.
“Željela sam da u BiH otvorim domaći shop, koji baštini domaće ideje i koristi domaće resurse, a koji će biti dostupan svima i čija će vrata biti otvorena za sve. Bosna i Hercegovina je zemlja koja je uveliko očuvala svoju netaknutu prirodu u kojoj posluju napredna preduzeća čiji je otisak na okoliš sveden na minimum. Želim to širiti i želim biti primjer da nas uspjeh kompanije ne amnestira od obaveze da budemo i društveno-odgovorni” – objasnila nam je Zana, iznoseći primjere svojih poslovnih strategija i želja da ipak učini nešto i za svoju zemlju.
Budućnost Bosne i Hercegovina u našim je rukama
Posebnu pozornost izazvala je panel rasprava na kojoj su sudjelovali Armin Suljić, direktor razvoja i podrške prodaji za mala i srednja poduzeća, Ines Jozić, Culture&employer branding manager BU Adria Coca-Cola HBC, Sanja Miovčić, Executive director, Foreign investors council, Alessandro de Giacomo, Political Officer-Focal Point for Human Rights, Delegacija EU u Bosni i Hercegovini.
Alessandro de Giacomo je izrazio zadovoljstvo što je BiH u martu otvorila proces pregovora za ulazak u EU, ali je napomenuo da je to tak početak i da taj proces neće biti brz. Bosansko-hercegovačke vlasti su od EU dobile detalje o pojedinim poglavljima pregovora i nužnim reformama. Pristupanje EU poduzetnicima otvara europsko tržište, a za žene je osobito važno inzistiranje EU na ravnopravnosti spolova, iako niti EU nije savršena po tom pitanju. Istaknuo je važnost i zastupljenost žena na vodećim pozicijama, ali ta zastupljenost nažalost ne znači i automatski bolji položaj žena.
Sanja Miovčić je istaknula da je lako kritizirati i reći što ne valja, ona privatno i poslovno voli isticati sve što je dobro u BiH. “Naš pravni sistem je case study na Harvardu i mnogi investitori pitaju kako smo uspjeli to napraviti.” Unatoč tome, i strane i domaće kompanije funkcioniraju u tom sistemu. Članice Vijeća stranih investitora (80 njih za sad) su investirale 90 milijardi KM i 90% njih preporučilo bi BiH kao destinaciju povoljnu za ulaganje, unatoč negativnoj retorici koja prevladava. ” Činjenica je da su ti investitori profitabilni i da oni predstavljaju 70% reinvesticija svake godine. Oni svoju dobit ostavljaju u BiH.” To je najbolji pokazatelj kakva nam je ekonomska situacija, kada ju pitaju da li smo stabilni, da, jesmo, istaknula je Miovčić. “Svi možemo doprinijeti promjeni te retorike i paradigme”.
Što se tiče mogućnosti za male poduzetnike, osobito poduzetnice da privuku investitore, smatra da postoji suzdržanost. To vidi i sama iz svog iskustva gdje ljudi puno puta nisu očekivali nju da dođe na sastanak već nekog muškarca ili barem stariju ženu, a na velikim forumima su govornici i panelisti uglavnom muškarci. Ali istaknula je da to nije slučaj samo u BiH, već svugdje u svijetu.
Poduzetnicima savjetuje da odmah planiraju na veliko, “Idite odmah u Emirate, otvarajte velika tržišta”. U ovoj regiji ćete naići na isti mentalitet i iste probleme i političke izazove. “Pitanje je stava, a ne veličine zemlje iz koje dolazimo.”
Ines Jozić je istaknula nefleksibilnost zakona o radu po pitanju outsourcinga određenih usluga, ali su jučer na parlamentu bile izmjene ovog zakona koje će uključivati i veću fleksibilnost po pitanju zapošljavanja redovnih studenata.
Coca-Cola također ima problem sa privlačenjem i zadržavanjem generacijom Z. “Mi smo ovdje van grada, mladi ljudi moraju promijeniti 2 prijevoza, što je njima neprihvatljivo. Imamo sve programe razvoja i zadržavanja, ali jako ih je teško zadržati duže od 2 godine”.
Armin Suljić je naveo da su mala i srednja poduzeća fokus Raiffeisen banke. Tvrtke u ženskom vlasništvu i sa ženama na vodećim pozicijama čine 25% kompanija u njihovoj bazi. Fokusirani su na networking, odnosno razvoj odnosa i u tom duhu je i suradnja s Women in Adria. Poduzetnice prvu godinu poslovanja u RBA nemaju troškova vođenja računa, a imaju i posebnu ponudu kreditnih proizvoda za njih.
Što se tiče digitalizacije bankarskih usluga, banke su spremne i tehnološki i strateški, ali im regulativa tu otežava. Najavio je novu aplikaciju internet i mobilnog bankarstva za poslovne subjekte ove godine. “Blizu smo toga da ćete moći dobiti kredit, a da nećete morati dolaziti u banku.” istaknuo je.
BiH banke su većinom u vlasništvu europskih banaka i moraju se usklađivati s politikama vlasnika, prvenstveno u pogledu ESG-a. Naše tržište nije imalo ograničenja financiranja kao EU. Većina investicija se financira iz vlastitih izvora zbog čega nije bilo rasta kamatnih stopa kao u EU i takav trend se očekuje u budućnosti.
Sponzor konferencije je Raiffeisen banka.
Foto: Women in Adria
