Ako se u nečemu ogleda ravnopravnost u kući, to su svakako kućanski poslovi. A kakvo je stanje u Bosni i Hercegovini, ispitali su naučnici Ekonomskog instituta Sarajevo za UN Women. Prosjek koji žene u Europskoj uniji provode radeći neplaćene kućanske poslove je 3,5 sati. U Hrvatskoj troše 2,5 sata, u Srbiji 4,8 sati, a u Bosni i Hercegovini čak 7 sati, pri čemu je razlika veća u ruralnim nego urbanim sredinama, a ovisi i o radnom statusu, iako ne u velikoj mjeri.
Na našem smo LinkedInu upitale čitateljice koji je njihov udio kućanskih poslova u odnosu na supruga. Javilo nam se njih 40, a najviše njih je procijenilo kako snose 75% odgovornosti za kućanske poslove – njih 38%. Njih 28% je odgovorilo kako obavljaju gotovo sve kućanske poslove, dok glavninu kućanskih poslova suprug snosi kod 10% čitateljica. Poslove 50:50 sa suprugom dijeli tek 25% čitateljica.
“Nikad nisam kavu napravio”
Kad su u pitanju poslovi brige o članovima obitelji, najčešće o djeci i starijim članovima obitelji, zaposlene žene na njih troše 5,33 sata dnevno, što je dvostruko više nego što ga troše muškarci. Nezaposlene žene na ovakav rad troše 7,10 sati dnevno, a nezaposleni muškarci 5,12 sati. Zabrinjavajuće je primijetiti da zaposlene žene provode više vremena brinući o obitelji nego nezaposleni muškarci, unatoč vremenu koje provode na poslu.
Društvena podjela rada temeljem spola još uvijek je vrlo čvrsta, a odnosi se to i na naša društva. Tradicionalno, žene brinu za domaćinstvo i djecu, a muškarac za ženu osiguravanjem novca i hrane. Kako se mijenja društvo, mijenjaju se i rodne uloge, no određeni stereotipi i dalje postoje. Ženi je i danas mjesto u kuhinji, a muškarci u nju zalaze samo kako bi popravili instalacije.
“Ja inače nisam nikad kavu napravio u životu, za te stvari je ona zadužena, baklave, kave,” izjavio je Halid Bešlić govoreći o svojoj supruzi, prenosi N1. “S te strane sam pravi Bosanac, mi kažemo nije muško tu da kuha, a sad je došlo moderno vrijeme da se muškarci hvale da dobro kuhaju, u moje vrijeme smo ih zvali papučarima, ako si sklon kuhinji papučar, žena ti komandira.”
Pročitajte više: Zašto postoji rodni jaz u tehnološkoj industriji između žena i muškaraca
Kućanski poslovi prvo što učimo djevojčice
U anketi EIS-a se ispostavilo kako se djevojčice češće uči pripremati obroke nego dječake (54,6%), čistiti kuću (67,78%) i prati rublje (52,72%). Djeca rodne podjele uloga često uče i po modelu, što znači da očevi i drugi muškarci u obitelji te djece nisu pripremali jela, čistili ili prali odjeću. Žene se od najranije dobi priprema na ulogu kućanice, kao i majke, što vidimo iz igračaka kakve im se najčešće kupuju.
Do promjena polako dolazi, te je tako gotovo polovica ispitanika izjavila kako je normalno da muškarci brinu o kućanstvu, djeci i starijim osobama. No, nešto više od trećine njih izjavilo je kako bi preuzeli ovakve poslove samo ako im je partnerica bolesna.
Iako borba za ravnopravnost napreduje, kad je u pitanju rad, poslovi se dijele van kuće, ali ne i u kući. Tako žene rade dva posla – onaj kojim zarađuju i onaj domaći i neplaćeni. Kako bi se izborile za svoje slobodno vrijeme, Amerikanke su odlučile platiti pomoć – njih dvije trećine plaća neki oblik pomoći u kući, u skladu s mogućnostima, a radi to čak četvrtine žena na visokim pozicijama, piše Fortune. No, mnoge oklijevaju priznati to jer se boje da će ih drugi vidjeti kao razmažene ili pak manje sposobne. Ipak je održavanje doma – ženski posao.
No, ono što valja imati na umu jest da te žene kako bi zaradile za život već oduzimaju određeno vrijeme u danu, a trošeći čak 7 dodatnih sati na dan gube vrijeme koje bi mogle iskoristiti na ono što je zaista bitno – život. A to nije nešto na što bi isključivo pravo trebali imati muškarci.
Foto: Canva
