Poslovna etika je temeljna značajka svake ozbiljne firme, koja će vašu firmu, obrt ili bilo koju drugu poslovnu aktivnost zasigurno učiniti uspješnom i profitabilnom i bez koje nećete biti u mogućnosti napraviti niti jedan ozbiljan iskorak u svom poslovanju u budućnosti. O tome što poslovna etika podrazumijeva, te šta je to usklađenost i poslovni integritet razgovaramo sa Silvijom Vig, savjetnicom, trenericom i autoricom, vlasnicom firme CODUPO Compliance iz Zagreba, koja je specijalizirana za savjetovanje u području Compliance-a i anti-korupcije, te provedbu edukacija u području poslovne etike i integriteta.
Usklađenost s regulatornim i zakonskim standardima je temelj etičkog kodeksa
U području usklađenosti, poslovne etike i integriteta, te anti-korupcije naša sugovornica Silvija Vig je kako se to narodskim riječnikom kaže “tata mata“. Doktorirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu na temu poslovne etike, a također je i autorica brojnih naučnih radova, te predavačica kolegija Business Ethics and CSR na Rochester Institute of Technology Croatia. Silvija je i autorica knjige „Poslovna etika – Kako razviti autentično vodstvo i izgraditi kulturu zadovoljnih i angažiranih zaposlenika programima etike i usklađenosti?“, koja je obavezna literatura na više fakulteta i visokoškolskih ustanova u regiji.
Njena firma CODUPO Compliance vodeće je u provedbi compliance, aniti-korupcijskih i etičkih edukacija u regiji, čiji su klijenti firme iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Treba istaći i da je certificirani ISO 37001 Anti-bribery Managemnet Systems – Lead Implementer i Auditor, ISO 37301 Compliance Management Systems – Lead Implementer, a također CCEP-I – Certified Compliance and Ethics Professional – International i LPEC – Leading Professional in Ethics and Compliance. Slivija je također i članica odbora Komisije za društveno odgovorno poslovanje i borbu protiv korupcije Međunarodne trgovačke komore – ICC Hrvatska i stručnjakinja Regionalne antikorupcijske inicijative – RAI.
Pročitajte više: Naida Kundurević: “Deset godina života izgubimo na auto-pilotu”
Ovako impresivan poslovni background omogućio je Silviji da svoje poslovne aktivnosti proširi diljem regije, pa je u uvodu našeg razgovora istakla da je posebno ponosna što je upravo u Bosni i Hercegovini certificirana prva kompanija u regiji, Lukavac cement d.o.o., po standardu ISO 37301 Compliance Management Systems u čijoj implementaciji je i sama učestvovala. Kako nam Silvija pojašnjava upravo pomenuti certifikacijski proces omogućava da kompanija bude usklađena s najvišim standardima, regulatornim i zakonskim okvirom, ali i etičkim načelima koja su najčešće propisani kroz etički kodeks ili kodeks ponašanja kompanije. Profitabilno i uspješno poslovanje danas u velikoj mjeri ovisi upravo o etičkom kodeksu jedne kompanije, koji ne predstavlja samo ponašanje menagementa jedne kompanije prema uposlenicima, nego je to skup usklađenih poslovnih aktivnosti kompanije s najvišim propisanim regulatornim i zakonskim standardima iz oblasti poslovanja kompanije.
Šta je to poslovni integritet kompanije?
Uspostavljanje etičkog kodeksa jedne firme/kompanije je temelj kvalitetne organizacijske strukture. Poslovni integritet predstavlja poslovnu praksu koja slijedi moralna ili etička načela uspostavljena u etičkom kodeksu kompanije. Kao i kod osobnog integriteta, pojašnjava Silvija, poslovni integritet zahtijeva da kompanije djeluju pošteno i dosljedno te da preuzimaju odgovornost za svoje poslovne aktivnosti i postupke.
“Mogli bi reći da poslovni integritet čini razliku između dobrih i izvrsnih kompanija. Kada govorimo o integritetu općenito, onda mislimo na ponašanje svih zaposlenika u kompaniji, i ponajviše, na ono što je u pozadini tog ponašanja, kao i ono što potiče takvo ponašanje. Tako da kod poslovnog integriteta nam nije samo važno što kompanija prezentira prema vani, nego kako stvarno i djeluje i kojim se uistinu vrijednostima vodi u poslovanju. Poslovni integritet podrazumijeva asertivnost i kongruenciju u poslovanju, odnosno da kompanija ono što govori, to uistinu i radi“, ističe Silvija.
Na koji način privatne ili javne kompanije danas trebaju promišljati o svom poslovnom integritetu? Šta je danas core value kvalitetne strategije poslovnog integriteta jedne kompanije?
“Integritet je temelj za izgradnju povjerenja, a bez povjerenja nema niti dugoročne uspješnosti bilo koje kompanije. Mislim da bi svaka kompanija trebala o tome promišljati, posebno kompanije koje posluju na međunarodnom tržištu, gdje čak postoje regulatorni zahtjevi za uvođenje integriteta ili etičkog poslovanja kroz programe etike i usklađenosti ili anti-korupcijske programe. Danas je važno da se o integritetu promišlja na najvišim razinama u kompaniji i da usklađenost i etika budu dio strategije, strateškog promišljanja, a ne samo neka interna politika koju je kompanija donijela. Što bi značilo da vodstvo kod donošenja strateških odluka osim financijskih i zakonskih aspekata treba uzeti u obzir i temeljne vrijednosti, posebno etičke, koje je kompanija donijela. Često se taj korak zaboravlja i odluke se donose ukoliko su u skladu s Zakonom, a taj etički aspekt se zanemaruje. Zato je jako važan onaj prvi korak kada kompanije trebaju odrediti svoje temeljne vrijednosti koje nisu samo nešto što se objavi na web stranici ili u etičkom kodeksu, već temelj za donošenje poslovnih odluka, a to se često zaboravlja. Proces definiranja temeljenih vrijednosti je vrlo složen proces kojemu treba ozbiljno pristupiti i sa strateške razine, jer upravo vrijednosti koje kompanija definira kao svoje temeljne, trebale bi odrediti kako se kompanija ponaša, kako djeluje, tj. što je motivira ili potiče na takvo ponašanje, što smo ranije definirali kao integritet“, objašnjava Silvija.
Poslovna etika je temelj uspješnosti
Moralna i etička načela ponašanja zaposlenika unutar jedne kompanije i njihovo ponašanje prema vanjskim poslovnim subjektima, od suradnika, dobavljača, partnera, do konačnih klijenata i kupaca u velikoj mjeri govore o uspješnosti jedne kompanije. Silvija tvrdi da smjer u kojem se kompanija treba razvijati znatno ovisi i o moralnoj svjesnosti vlasnika, vodstva kompanije, menagementa i zaposlenika, jer svi oni čine “lice” jedne kompanije.
“Ne vode se kompanije nekim zasebnim moralnim i etičkim načelima, nego onim načelima kojima se vode njihovi ljudi, jer ljudi čine kompanije. Što je moralna svjesnost vlasnika, vodstva ili menadžmenta na višoj razini, njihove kompanije će se sigurno voditi višim etičkim načelima, a što je razina moralne svjesnosti na nižoj razini time su pojedinci prijemčiviji izvanjskim faktorima i te kompanije će možda u pojedinim situacijama posegnuti za onim radnjama koje ne bi rado javno obznanili, ali su ih ipak poduzeli kako bi ostvarili neki svoj poslovni cilj. Zato je kod implementacije etike i usklađenosti ili integriteta u poslovanje važno uvesti politike i procedure kojih se zaposlenici trebaju pridržavati ali i osvještavati kako ljudi donose odluke i što je to što utječe na etičko i neetičko ponašanje. Tek kada postanemo svjesni što nas potiče na neetička ponašanja, to možemo početi kontrolirati, a u protivnom to kontrolira nas i često dovodi do one situacije “da dobri ljudi čine loše stvari“”, poručuje Silvija.
Pročitajte više: Alisa Lingo: Važno je razvijati business couching edukaciju u BiH
Organizacijska kultura jedne kompanije podrazumijeva usklađenost sa unaprijed uspostavljenim etičkim kodeksom. Stoga bi glavne odrednice organizacijske kulture jedne kompanije trebale biti utemeljene tako da usmjeravaju zaposlenike da se ponašaju u skladu s temeljnim vrijednostima organizacije.
“Organizacijska kultura određuje ponašanja ljudi, odnosno uposlenika. Kultura predstavlja sustav neke organizacije koji se sastoji od zajedničkih uvjerenja i vrijednosti, a manifestira se kroz formalna pravila, politike i norme ponašanja. Ona bi trebala biti zbroj zajedničkih filozofija, pretpostavki, vrijednosti i normi koje vežu cijelu kompaniju. Da bi izgradili dobru organizacijsku kulturu potrebno je postaviti politike, pravila i procedure koje se trebaju temeljiti na definiranim vrijednostima kompanije“, navodi Silvija.
Samoregulacija ponašanja ili self governance
Vrlo često kompanije bivaju suočene i sa problematičnim ponašanjem svojih zaposlenika, koje nije jednostavno promijeniti ili unaprijediti, zbog pomanjkanja samosvjesnosti, odnosno samoregulacije individualnog ponašanja zaposlenika. Zbog toga se sve više u poslovnom svijetu govori o terminu tzv. samoregulacije ili self governance.
“Koncept samovladanja (engl. self-governance) ili bolje rečeno vladanja sobom ili samoregulacija (engl. self-regulation) je temelj etičkog poslovanja ili integriteta bilo kojeg psolovnog subjekta. Integritet u poslovanju obuhvaća poštivanje zakona, ali naglašava i preuzimanje odgovornosti na svim razinama, od vodstva i menadžmenta do zaposlenika. Svatko u svom dijelu posla mora preuzeti odgovornost za svoje postupke i prilikom donošenja odluka „upaliti“ svoj mehanizam samoregulacije i propitati se je li ta odluka etična i je li u skladu s etičkim vrijednostima ili načelima kompanije u kojoj radim. Kod brojnih skandala koji su se dogodili u poslovnom svijetu, mogli smo vidjeti da se sudionici nisu dovoljno propitali. U trenutku donošenja odluka nisu si postavili dovoljno etičkih pitanja da procjene je li njihova reakcija bila etički prihvatljiva. Zato je potrebno osvijestiti kod pojedinaca mehanizam samokontrole ili samoregulacije i učiti zaposlenike kako donositi ispravne odluke čak i kada su pod pritiskom. Moral je taj koji regulira samokontrolu i daje nam moć da činimo ono što je ispravno“, ističe Silvija.
Istina, kako Silvija tvrdi, dobro je to što moral nije uklesan u kamen već se može mijenjati i unaprijediti tijekom života.
“Moralne vrijednosti se razvijaju u najranijem djetinjstvu do pete – šest godine, po Piagetu do desete godine, ali se mogu promijeniti tijekom godina ili uslijed značajnih životnih situacija. I to treba stalno naglašavati, jer usklađivanje i prilagođavanje su temelj dobrog poslovanja“, veli Silvija.
Lideri/ice trebaju biti autentični
U skladu sa visokim etičkim standardima koje slijede kompanije danas, bez obzira da li govorimo o javnim ili privatnim, korporativnim ili start up kompanijama, zahtijevaju i uposlenike koji su sposobni pratiti takvu visoko etičnu i kvalitetnu oranizacijsku kulturu.
Što po vama Silvija treba da odlikuje jednog lidera/lidericu vezano za etičke standarde i organizacijsku kulturu? Što su to neupitne karakteristike jednog lidera/ice, a što je ono promjenjive prirode?
“O tome sam puno pisala u svojoj novoj knjizi “Poslovna etika”, ali ako bi to mogla sažeti u jednoj rečenici onda bi rekla da lideri/liderice prije svega trebaju biti cjeloviti, vjerodostojni, iskreni prema sebi i drugima, transparentni, posvećeni razvoju autentičnosti kod svojih zaposlenika i proširenju okvira njihova razmišljanja, te vođeni moralnim vrijednostima kako bi imali sposobnost moralnog rasuđivanja i etičkog donošenja odluka“, tvrdi Silvija.
Radeći s velikim brojem kompanija u regiji i utemeljenju kvalitetne organizacijske kulture svjedočila je da su te kompanije novim pristupom i reorganizacijom doprinijele boljim poslovnim rezultatima.
“Ima uistinu dobrih primjera gdje se iznenadim kakve sve pogodnosti kompanije osiguravaju svojim zaposlenicima. Ali ono što je karakteristično za sve te dobre primjere je opet razina svjesnosti njihovog vodstva. Što je viša razina moralne svjesnosti, to je i bolja kompanija. Te kompanije grade kulturu povjerenja i poštovanja, osiguravaju zaposlenicima da se požale ako im nešto smeta uz sigurnost da im se neće nitko osvećivati. To je jako važan segment za kompaniju, jer bi svakome trebalo biti od interesa da se stvari rješe dok su još male, a ne da se čeka da nešto eskalira i da se pretvori u skandal ili da vam odlaze ljudi. Svaki prigovor treba vrlo ozbiljno shvatiti i tu mogu pomoći anonimne linije, jer izlazni intervjui mogu biti prekasna reakcija, mada isto korisna, ali tada je već teško zadržati čovjeka koji je odlučio otići iz kompanije. Također ono što uvijek naglašavam na svojim edukacijama, kompanije trebaju obučavati ljude kako davati i primati povratne informacije, podučiti vodstvo o etičkoj komunikaciji i na treninzima upoznati zaposlenike što utječe na donošenje odluka i kako aktivirati mehanizam samoregulacije“, navodi Silvija.
Vrlo je uočljiva i razlika između firmi koje rade na svojoj organizacijskoj kulturi i onih koje tapkaju u mjestu bez razvijene svijesti o nužnim promjenama, pa Silvija kaže da je vrlo lako prepoznati one kompanije koje rade na svojoj organizacijskoj kulturi. To su najčešće kompanije koje obično predstavljaju poželjna mjesta za raditi i imaju vrlo zadovoljne zaposlenike. A takve kompanije, koje u sebi njeguju zadovoljstvo svojih zaposlenika, po pravilu uvijek bivaju nagrađene uspjehom i boljom profitabilnošću, što u konačnici i jeste bit poslovanja.
Photo: privatna arhiva
