U sarajevskom hotelu Courtyard by Mariott Women in Adria je jučer, 28.9.20203., održala prvu Konferenciju za žene u proizvodnji, logistici i trgovini u BiH. Na Konferenciji su učestvovale žene iz poznatih bh i regionalnih kompanija, malih i srednjih preduzeća, velikih prodajnih trgovačkih lanaca i proizvođača, koje se direktno bave maloprodajom, veleprodajom, logistikom i transportom, retail, odnosno uslužnom i prodajnom sektoru u BiH.
Na ovoj smo Konferenciji ugostili žene iz različitih kompanija koje se bave trgovinom, logistikom i proizvodnjom od Bambi, Didaktik kids doo, Interšped Logistics, Netl doo, A&T Logistics, Planet doo, Ovnak doo, Vispak, dm drogerie markt, Konzum doo, Merkator doo. Konferenciju su pomogli i naši partneri i prijatelji Women in Adria mreže ATN, Bambi, Konzum, Merkator, Ovnak i DM
Otkud žene na upravljačkim pozicijama u muškoj industriji?
Women in Adria i ovom Konferencijom nastoji potaknuti formiranje poslovne zajednice žena koje su u upravljačkim i drugim pozicijama u trgovačkim lancima, logistici i retail biznisu, te osnažiti žene koje rade u ovom sektoru i privući nove žene u industriju, povećati njihovu prisutnost i vidljivost u upravama kompanija iz industrije, govoreći o trendovima u industriji, ponašanju potrošača i kako žene trebaju odgovoriti na te izazove.
Prva govornica na našoj Konferenciji je bila Ljiljana Vasić, regionalna managerica kompanije Bambi za BiH i Crnu Goru, vodećoj regionalnoj konditorskoj kompaniji poznatoj po najprodavanijem keksu na balkanskom tržištu, Plazma keksu. U predavanju pod nazivom Otkud ja u muškoj profesiji? Ljiljana je ispričala svoj razvojni put od prvobitne univerzitetske karijere asistentice na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu te napuštanja tog sigurnog posla kako bi se okušala u poslovnom svijetu, najprije u kompaniji Nelt, a potom i Bambi. Naglasila je u uvodu da je ponosna što radi u kompaniji koja je društveno odgovorna i koja cijeni rodnu opredijeljenost kao svoju stratešku odrednicu.
“Naši ciljevi iz Misije održivosti 2030. su posvećeni unaprjeđenju odgovornog snabdijevanja uz smanjenje upotrebe vode, veliku brigu o boljoj ishrani i poboljšanju kvaliteta naših proizvoda. Mi smo na ovom tržištu 55 godina i želimo da naši potrošači i dalje vjeruju u nas, u naš najpoznatiji proizvod Plazma keks, novi proizvod Wellness, Bambi napolitanke i Zlatni pek. Ponosna sam i na činjenicu da je cijeli koncept rada u našoj proizvodnji još uvijek, za razliku od drugih tržišta gdje je sve automatizovano, zasnovan na armiji vrijednih ljudi. Jer naš kvalitet i naš uspjeh ne bi postojao bez našeg vrijednog tima ljudi, kojeg od 700 naših zaposlenih, čak 650 čine radnici u proizvodnji“, naglasila je Ljiljana u uvodu. Govorila je o razlozima zbog kojih je napustila svoj posao na Univerzitetu koje većina smatra “blagoslovljenom prilikom koja ženi pruža udoban život do penzije”, a koji je njoj predstavljao ogromnu prepreku u njenom razvoju, ne ostavljajući joj prostor za kreativno napredovanje o kojem je sanjala. Svih devet godina koje je provela u ovoj primarnoj muškoj industriji Ljiljana priznaje da joj nije bilo nimalo lako zbog svih naučenih obrazaca koji postoje u njihovoj industriji.
Pročitajte više: Kako se zaštititi od nesonovanih reklamacija potrošača?
“Dok sam bila druga žena kompanije mnogi su mi govorili zašto radim tako težak posao, jer za žene je posao nastavnice, doktorice, a trgovina je surova. Bila sam prva žena na poziciji trade marketinga u kompaniji, ali sam uvijek na sastancima Uprave ja pisala zapisnike. Na svako upoznavanje mog tima, moj kolega Ermin, moj asistent, za sve s kojima smo se upoznavali je moj šef. Jer, niko nije mogao da shvati da sam ja ustvari njemu šefica, pa bi njemu bilo neugodno objašnjavati da je on moj asistent. Dobro se sjećam kad sam preuzela Crnu Goru na mom prvom radnom danu na terenu njihov me je supervizor pitao: A, kako ti, majketi, ode u ovaj muški posao? Nisam znala šta da mu tada odgovorim, a onda sam počela intenzivno razmišljati o tome. Prije dvije godine sam shvatila da ja u trgovini u bar 80 % slučajeva viđam žene, radnice, ne radnike. Poslovođe su uglavnom žene. Čak i kod retailera, distributera, uglavnom viđam žene. Pa kako je onda moguće da je to muški posao? Znam samo par žena u BiH koje su direktorice u svojim kompanijama u ovoj branši. Dakle, to je ženski posao dok ne dođete do trenutka kad trebate doći na upravljačku poziciju. E, onda se sjete da ima neki ispodprosječan muškarac koji je bolji za tu poziciju nego vi koji ste zaslužili. Ali, dobro je moj kolega jednom upitao: A šta vas žene sprečava?” izjavila je Ljiljana.
Znajući da se poslovi kod nas završavaju u kafanama naglasila je da se trebamo potruditi da preokrenemo taj trend, koji u Evropi već dugo ne postoji, da završavamo poslove onako kako nama odgovara, da se više udružujemo, i da se kao žene više udružujemo, bolje umrežimo, više podržavamo i razgovaramo kako bismo riješile naše probleme koji se tiču svih žena u ovoj industriji.
Najveća snaga u svakoj firmi su ljudi
Druga govornica bila je Amra Hanić, rukovoditeljica Službe operativnog poslovanja u Konzumu i Mercatoru BiH i članica integracijskog tima za ujedinjenje ovih kompanija. U svom izlaganju istakla je da je njena priča posvećena borbi i istrajnosti jednog tima i kompanije koja je bila u izuzetno teškoj situaciji, a koja se na sjajan način izvukla, uspješno se restrukturirala i nastavila svoje poslovanje.
Otkrila je da je svoj profesionalni razvoj počela pomalo netipično, jer nije prvo završila fakultet pa se zaposlila, nego je najprije krenula raditi s 18 godina, još davne 2000. u tadašnjem najvećem trgovačkom lancu VF komerc. Paralelno radeći je završila fakultet i odgajala svoje dvije kćeri.
“Ponosna sam na našu poslovnu priču koja je, usprkos svim nedaćama koje su počele 2017. s padom Agrokora, postala primjer dobre integracije zahvaljujući predanosti i vrijednosti ljudi koji na njoj rade i u našoj zemlji i regiji, ali slobodno bih mogla reći i u Evropi. Značilo je to sve puno odricanja, jer je bilo dana kad nisam uopšte viđala svoju djecu, osim kad spavaju. Dane sam provodila na poslu, a onda nastavljala kući raditi do kasnih sati u noć. Kad gledam sada sa strane, priznajem da nikada nismo radili više nego u tom trenutku, ali nikad više nismo bili timom i djelovali kao jedno. Šta je to što je dovelo do preokreta kompanije koja je bila pred stečajem? To je želja i vizija jednog čovjeka, želja za postignućem, jer se nismo bavili tržišnim lobijima, nego smo se držali kao tim, kao jedno. I to je dovelo do rezultata. Često kažem da morate imati viziju i jasan put kako doći do te vizije i u poslu, a tako i u životu. I nećete pogriješiti“, izjavila je Amra.
U nastavku Konferencije Katarina Kafadar, direktorica kompanije Ovnak doo iz Viteza govorila je svojim prvim poslovnim koracima u biznisu tokom tranzicijskog perioda u njihovoj porodičnoj kompaniji Ovnak tokom kojeg je zajedno s mlađim bratom preuzela upravljanje kompanijom Ovnak doo, koju su stvarali njen otac i njegova braća, početkom devedesetih godina. U uvodu se prisjetila svog dolaska u kompaniju kada je, kako priznaje, kao “mlada i nadobudna dama sa šeširom” na povratku sa studija iz Zagreba stigla prvi dan u firmu zamišljajući kako će promijeniti i unaprijediti način na koji se radilo više od dvadeset godina u firmi.
“Sjećam se tog prvog dana kad sam onako nadobudno došla i pitala “A koji su naši ciljevi?”. Na što su me svi blijedo pogledali. Iako sam ja, obzirom da je to obiteljska firma i da se i za našim obiteljskim ručkovima razgovaralo o biznisu, puno stvari znala, ja ustvari iskustveno nisam ništa znala o firmi. Bila sam puna želje za svojim doprinosom, za dokazivanjem. Vrlo brzo je uslijedio “reality check” i drugi dan sam završila u skladištu. Jer sam morala stati na zemlju i krenuti upoznavati procese u firmi, probleme s kojima se suočavamo, od čega se sastoji poslovanje, koji su naši proizvodi, s kojim distributerima, s kojim dobavljačima radimo, ko su naši kupci, koje su karakteristike proizvoda, kakvi su procesi od nabave do prodaje… Meni je to bio vrlo značajan trenutak i često se vratim na taj svoj prvi radni dan, kad sam bila puna energije i naivne želje, a nakon toga sam shvatila da morate upoznati način kako prepoznati ljude, njihove namjere, uklopiti se i pronaći svoje mjesto u tom svijetu“, naglasila je Katarina.
Također je navela da je, tokom svog školovanja i povremenog studentskog rada preko ljeta u očevoj firmi, mislila da će joj najteže biti usvojiti i razumjeti operativne procese. No, danas Katarina tvrdi da je shvatila da su u poslovanju u biti najvažniji ljudi i da su najteži odnosi koje mi gradimo s drugim ljudima. “Koliko god mi smatramo da je sve ono što mi u firmi posjedujemo vezano i za znanja i za procese i metode i tehnike, ono bez čega ne može ništa od toga funkcionirati su ljudi. A upravo su ti odnosi s ljudima nešto što se vrlo teško gradi, a pukne za sekundu“, izjavila je Katarina.
“Zauzmite svoj stav, jer niko to drugi za vas neće učiniti”
O tome kako žene trebaju naučiti zauzeti svoj stav, dok neko drugi umjesto nas ne zauzme taj stav govorila je Enisa Selmanović Salkić, osnivačica i direktorica Consultor doo u svom predavanju Zauzmite stav! (dok stav nije zauzeo vas). Enisa je govorila o problemima sa samopouzdanjem koje žene nose sa sobom, te ih neminovno prenose i na svoje poslovanje, pominjući duboko ukorijenjene i naslijeđene obrasce ponašanja koji su nam preneseni i u kući i u sredini kojoj živimo, a koje mi žene posve nesvjesno prenosimo i na sve naše poslovne obrasce ponašanja.
“Naše vrijednosti, ono što jesmo i u čemu smo izvrsne su jako važno, ali se malo bavimo svojim vrijednostima. Ja se više bavim time kako vozim i kako parkiram u rikverc, nego što se bavim time koliko vrijedim i u čemu sam to sjajna. Mi same sebi to radimo, uzgajamo taj čuveni Imposter sindrom. Neko nam je to usadio u svijest, u naše programe, jer nam je rekao da mi ne vrijedimo, ne znamo dovoljno, da nismo dovoljno dobre. Samosabotaža je naš drugi veliki problem, to je ta igra koju naš mozak pravi, jer toga često nismo ni svjesne. Ima cijela ta teorija koja govori da cijeli život radimo stvari koje ne želimo i to je istina“, istakla je Enisa.
Navela je i da su svi uzroci naših problema sa samopouzdanjem duboko u nama, usađeni su i kroz familiju i naše naslijeđene obrasce ponašanja koje moramo najprije osvijestiti da bi ih promijenili, da bi sutra bile bolji ljudi i u konačnici živjeli bolje.
U nastavku konferencije Erna Telalović, podpredsjednica operacija u A&T Logistics na početku svog predavanja se našalila da je napravila prezentaciju od 6 slajdova u trajanju od 12 min, od kojih su dva logo firme i hvala na pažnji, jer se uplašila da će svojom pričom razočarati žene u publici. Govorila je i o svom vrlo zanimljivom profesionalnom odabiru, jer se školovala za muzičku pedagoginju predavajući muzički odgoj potom u mnogim osnovnim i srednjim školama u ZE DO kantonu, uživajući u tom plemenitom poslu, ali i nezadovoljna sistemom koji nije mogla promijeniti. Usprkos tome što je njena familija i sredina mislila da treba biti zahvalna na toj sigurnoj “budžetskoj” poziciji, na koncu je hrabro odlučila da napusti posao. Promijenila je struku i odlučila je da otvori svoju firmu za prodaju i distribuciju kozmetičkih proizvoda, a danas zajedno sa suprugom radi u obiteljskoj firmi A&T logistics.
“Praveći ovu prezentaciju željela sam da i vi zastanete i danas sebe zapitate “Šta je to što vi zaista želite”. Ja nisam imala nikad priliku da biram stvari koje radim prema svojim sklonostima, prema onome što ja želim da radim. Radila sam stvari iz potrebe, jer su mi se u tom momentu činile najprikladnijim. Shvatila sam da sam ja svoj razvojni put bazirala upravo na onome što ja ne želim, ali ne na onome šta ustvari želim da radim“, priznala je Erna.
Nikad đonom, dame štiklom uzvraćaju udarac
Iz kompanije Vispak d.d. na konferenciji je o svojim profesionalnim iskustvima i razvoju govorila i Nina Bijedić, direktorica Vispak d.d. U kompaniji u kojoj radi Nina je odrastala, jer je i njen otac radio u toj kompaniji, jednoj od najvećih poslodavaca u Visokom i jednoj od najprepoznatljivijih brendova u regiji.
“Često mi se dešava da i sama sebe zapitam “Šta će tebi sve ovo?”. Ali, tek sad, nakon godina rada na sebi shvatam, počinjem da prihvatam činjenicu da sam ja direktorica Vispaka. I da, ja danas kažem, je li ima neko bolji ko će da radi ovaj posao, neka izvoli, neka dođe, ja nemam problem s tim. Ali problem koji sam ja imala je onaj koji imam sama sa sobom. Uvijek sam zamišljala direktora firme kao nekog zgodnog, stasitog, crnokosog muškarca, jer su nas tako naučili da mislimo. I istraživanja tako pokazuju. Uvijek sam vjerovala da su to muškarci koji barataju sa svim ciframa, da sve znaju. Ali nije tako. Vrlo često oni ne znaju onoliko koliko mi mislimo da znaju“, izjavila je Nina.
Također je naglasila da je ženski stil upravljanja onaj koji je efikasan, pravedan. I da žene trebaju da mijenjaju percepciju da su na čelu nekih firmi zato što nema nekog boljeg od njih ili zato što su nečije ljubavnice. Bez obzira na sve kvalifikacije o ženskom stilu upravljanja koje je čula tokom svoje karijere, te kako žene trebaju preuzeti muške obrasce upravljanja, žene trebaju ostati dosljedne sebi i poručila na kraju svog izlaganja: “Nikad đonom. Dama si. Imaš štiklu!“.
Posljednja govornica na Konferenciji bila je Lejla Andrić, regionalna managerica DM Drogerie Markt Kft u BiH koja je govorila o svojim izazovima u profesionalnoj karijeri. Započela je svoju karijeru u kompaniji dm kao zaposlenica broj 9, u tadašnjoj prvoj tuzlanskoj poslovnici, gdje je radila sve poslove, od trgovkinje, skladištarke do računovotkinje. Za sebe voli istaći da je ponosna na činjenicu da je samo nakon dvije godine rada u DM-u bez ikakvog akademskog znanja postala managerica.
“To u DM-u nikad nije bilo važno. Jedino što je oduvijek bilo važna je vaša želja da radite svoj posao. U firmi u kojoj sam ja počela raditi te davne 2006. sve je zasnovano na antropozofiji, koja čovjeka stavlja na prvo mjesto. I ja, sa ovim balkanskim naučenim obrascima ponašanja, gdje je normalno ženi reći “kuhinja je tvoja”, “misliš li ti na to svoje dijete?”, dolazim u radnu sredinu gdje vas ljudi pitaju za sve. Šta želiš? Možemo li to napraviti? Kako ćemo to napraviti? I onda vi doživite kulturološki šok. Ovdje su ljudi donijeli svoja iskustva, koja se apsolutno razlikuju od ovih ovdje. Kod nas je moto: “Imaš posao, šuti i radi. Pretrpi sve”. Ljudi ovdje kažu: “Ne treba ništa trpiti. Recite sve šta vam smeta”. Ja sam bila zapanjena. Čuj, šta mi smeta? Pa, svašta mi smeta, ali šta ja imam od toga da kažem. A ljudi me pitaju: “Jeste li zadovoljni? Je li vam klima smeta?“ Ja sam, zbog svih ovih naučenih obrazaca, mislila šta li se iza ovoga krije“, otkrila je Lejla.
Pričajući o poslovnim dogodovštinama svog posla voditeljice otvaranja novih filijala DM-a, prisjetila se činjenice da je u svojih 16 godina, obilazeći gradove u BiH u kojima su otvarali svoje filijale, obišla autom oko 700 000 km.
“Dakle, ja sam 17 i po puta prešla planetu Zemlju. I ko onda kaže da je Bosna i Hercegovina mala?“, uz osmijeh je rekla Lejla.
Zahvalna je na svom iskustvu jer je sve što se i lijepo i ružno, i uspješno i naporno i teško, dešavalo na njenom razvojnom putu, jer je zadovoljstvo rada u njenoj kompaniji na prvom mjestu i osobno zadovoljstvo i želja za radom svakog zaoslenika, kao i društvena odgovornost koja je jedna od najvećih pokretača u njenoj kompaniji.
“Najvažnije što sam naučila u dm-u je nešto željeti, a ne morati. Onog momenta kad sam se setapovala da sve što ja u životu radim želim, a ono što moram neću ni raditi, od tada je moj život postao sjajan“, izjavila je Lejla na kraju svog predavanja.
Konferenciju smo zatvorili sjajnim predavanjima naših govornica koje su podijelile svoja dragocjena iskustva razvoja u svojim karijerama, svim izazovima i preprekama s kojima su se suočavale i kako su ih prevladale. I kao što je u svom predavanju jedna od govornica navela izreku Aleksandra Makedonskog: “Ne postoji ništa nemoguće za one koji nisu pokušali“, ne treba nikad zaboraviti da žensko umrežavanje i podrška su prvi korak i temelj promjene stereotipa i naslijeđenih obrazaca o postojanju ženskih i muških industrija.
Zlatni sponzori konferencije bili su ATN d.o.o i Bambi, a srebrni sponzori DM, Konzum, Mercator i Vispak.
Photo: Women in Adria
