Financijsko planiranje i izvještavanje je noćna mora svakog iole ozbiljnijeg biznisa, bez obzira jesu li to mali, srednji ili veliki biznisi, američki, azijski, evropski, muški, ženski…Jasno je da Excel planiranje i izvještavanje troši užasno puno vremena zaposlenicima, koji u konačnici više od 70% svog vremena provode u ctrl+C i ctrl+V modu pripremajući podatke, unoseći formule, komplilirajući ih u Excelice. Sjajan inovativni start up, Farseer, uspio je osmisliti rješenje koje je noćnu moru financijskog planiranja i raportiranja pretvorilo u iznimno jednostavnu operaciju koja štedi vrijeme i živce, također.
Početkom ove godine Farseer je postao jedan od najpoznatijih fin tech start up-a kojima je uspjelo da zaintrigiraju američke investicijske fondove iz Silicijske doline i zakucaju svoju poziciju jednog od najprosperitetnijih start up-a na globalnoj fin tech sceni.
Matija Nakić, jedina je žena suosnivačica kompanije Farseer, koja je svoju karijeru započela u svijetu telekomunikacijske industrije, prepoznavši još tada probleme u financijskom planiranju i izvještavanju s kojima se većina firmi svakodnevno bori. Donosimo vam priču ove sjajne Hercegovke, IT inženjerke, o njenim počecima u mostarskom HT Eronetu, stvaranju s kolegama start up kompanije Farseer te velikom uspjehu njihove digitalne platforme za financijsko planiranje koja je “ulovila”jednu od najvećih ovogodišnjih investicijskih rundi u Californiji, u SAD.
Početak karijere u telekomunikacijama
Kao i većina IT inženjera koji svoju karijeru započnu u telekomunikacijskoj industriji i Matija je svoju karijeru započela radeći najprije na operativnim poslovima u sistemu naplate u HT Eronetu, potom i drugim IT projektima i sistemima IT podrške u sektoru telekomunikacija. Nakon završenog Cotrugli MBA postala je tehnička konsultantica, a zatim i vođa tima na platformi Microsoft Dynamics u InfoCumulusu. Nedugo poslije je Span, kao jedan od najvećih hrvatskih sistem integratora, kupio InfoCumulus i Matija je preuzela rolu direktorice Software Solutions Consultinga, gdje je bila odgovorna za poslove pretprodaje i profitabilnosti, te product management. Četiri godine kasnije prešla je u Five, jednu od najboljih američkih development agencija iz New Yorka, koju je poslije preuzela Endava, radeći kao potpredsjednica u sektoru proizvoda u razvojnom timu u Zagrebu sa nevjerovatnim timovima IT stručnjaka za kompanije s liste Fortune 500.
Prisjećajući se svojih početaka u mostarskom HT Eronetu Matija nam otkriva da je tada bila okružena s desetak kolega inženjera istovremeno započevši svoju karijeru i da im se taj njihov profesionalni početak karijere doimao kao “produžetak faksa”.
Matiju sam upoznala prije petnaest godina tokom studiranja na Cotrugli MBA u Zagrebu kada smo mi, izvršni manageri i marketari iz Executive MBA klase s blagim čuđenjem promatrali mlađu MBA generaciju, kojoj je i Matija pripadala, a koji su već tada, krajem prve dekade dvijehiljaditih pričali o nekim čudnim IT rješenjima i “kužili” financijsko planiranje puno bolje od nas kojima je ekspertiza bila vođenje biznisa, ali su nam financije bile mala noćna mora.
“Treći radni dan sam skužila da ne znam ništa o biznisu, pa sam odlučila upisati MBA u Zagrebu. Nakon MBA studija sam prešla na biznis stranu telekoma i tamo sam se vrlo brzo ponovo uhvatila IT projekata. Dvojica kolega i ja smo tada uveli MicroSoft Dynamics CRM u prodaju i dio call centra u HT Eronetu”, otkriva Matija.
Pročitajte više: Jasmina Selimović: “U zemlji visoke nezaposlenosti spas je poduzetništvo”
Kako je nastao Farseer?
Nastavljajući svoju konzultantsku karijeru u vrhunskim svjetskim IT kompanijama Matija je prikupljala znanje i liderske vještine vođenja timova bivajući svjesna problema u financijskom upravljanju poslovanjem s kojima se susreću i velike američke korporacije koji su im bili klijenti. Vrlo brzo Matija je shvatila da je jedan od najvećih izazova timova s kojima je radila i s kojima se susretala na početku karijere rješavanje svakodnevnih financijskih začkoljica u poslovanju i odlučila je započeti traganje za kvalitetnim rješenjem koje bi omogućilo managerima lakše upravljanje analitičkim poslovanjem s dobrim IT alatima.
“Inicijalna ideja za Farseer je došla od mog kolege, co-foundera Zrinka Dolića, koji je jedan od ovih gore deset spomenutih HT Eronet pripravnika s kojima sam počela raditi. Zrinku su se kao co-founderi pridružili Luka Mijatović i Matej Trbara i radili su na proizvodu u slobodno vrijeme. Kad mi je pričao o tome, znala sam da je na dobrom tragu. Razumjela sam problem jer od trena kad počneš biti odgovoran za troškove i/ili prihode, vrtiš Excel barem jedan dan u tjednu. Ja sam im se priključila krajem 2019, a prije tri godine smo krenuli raditi na Farseeru full-time i osnovali tvrtku”, prisjeća se Matija.
Ulazak u svijet kreiranja start up-a nije bio nimalo jednostavan. Na početku su, kako se Matija prisjeća, imajući samo jedan proizvod, MVP (Minimal Viable Product), krojili strukturu biznisa kroz razgovore s dosta kompanija kako bi bolje razumjeli njihove izazove s financijama i planiranjem.
Domaći startup u koji ulažu Amerikanci
“Čuli smo valjda jedno stotinu puta ne, a onda smo čuli prvo da. Prvi klijent je bila dosta velika kompanija, što nije baš tipično za startupe. To nas je i oblikovalo. Od početka smo krenuli rješavati kompleksne probleme za velike tvrtke. U taj dio customer developmenta smo krenuli usred korone. Ja sam tada bila na porodiljnom. Sve u svemu bio je to lud i zabavan period”, otkriva Matija.
A onda se kolo sreće počelo vrtjeti u njihovu korist i u ljeto 2020. su pobijedili na Podim konferenciji – najvećoj startup konferenciji u CEE u konkurenciji od 130 startupa. To je bio nevjerojatan proboj na tržište investicijskog kapitala, koji im je omogućio da to ljeto dogovore prvu investitorsku pre-seed rundu u iznosu od 100 hiljada eura.
“To je bilo dovoljno novaca da nas četvero osnivača pređemo full-time raditi unutar Farseera. Lani smo zatvorili seed rundu od 1,5 miliona dolara od američkog fonda Apertu Capital iz Silicijske doline i hrvatskog SQ Capital. I trenutno nas je dvadesetoro u timu. Te su nam investicije omogućile da razvijemo dobar proizvod koji efikasno rješava stvarni problem”, otkriva Matija.
Jednostavno cloud rješenje za financijsko planiranje i analizu
Vjerovatno se pitate kakvo je to rješenje koje je na prvu “kupilo” čak i vrlo zahtjevne američke investitore iz Silicijske doline.
Ako bi u jednoj rečenici mogla reći čemu služe njihova digitalna rješenja Matija veli da je Farseer digitalna platforma kojom spašavaju kompanije od Excel pakla čineći njihovo planiranje bržim, preciznijim i predvidljivijim. A i vizija im je vrlo jednostavna: žele postati vaše omiljene analitičke tablice, excelice “na steroidima”, koje će savršeno služiti vašem idealnom poslovnom okruženju.
Matija nam otkriva da ekipu, koja je osmislila i lansirala Farseer, čini četvero inženjera računarstva, no priznaje i da se niko od njih nije bavio financijama prije pokretanja Farseera.
“To je možda i dobro, jer smo imali svjež pogled na problem. Financije su na kraju krajeva matematika. Puno smo naučili usput. A i zaposlili ljude koji su po struci ekonomisti, što nam je olakšalo posao”, veli Matija.
Farseer je cloud rješenje za financijsko modeliranje, planiranje i analizu. Uvođenjem Farseera njihovi klijenti eliminiraju stotine ili čak hiljade Excel tablica s proračunima i analizama iz procesa operativnog i financijskog planiranja. Farseer je jednostavno rješenje koje omogućuje integrirano poslovno planiranje počev od operativnog plana proizvodnje ili prodaje do financijskog plana po RDG-u, bilansu stanja ili novčanom toku.
Pročitajte više: Kemal Hadžić: ”U razvoju poslovanja ključno je biti otvoren za nova rješenja”
‘Amerikancima se više žuri kupiti, nego nama prodati’
“Osim planiranja, Farseer ima i BI komponentu na kojoj korisnici mogu pratiti aktualno stanje u odnosu na više verzija svojih planova i raditi tzv. ‘what-if’ simulacije. Koristimo Machine Learning i statističke metode za prediktivno planiranje i tako značajno ubrzavamo planiranje i činimo ga točnijim. Vidjeli smo da je najbolja praksa imati sređene matične podatke i podatke o actualsima. Ako to imate posloženo, puno je lakše modelirati i raditi pametne nadgradnje. Excel je problematičan, jer podaci koji se nalaze u Excelu nemaju integritet – duplicirani su, nisu normalizirani, bilo tko može obrisati formulu… Najbolja praksa je imati SSOT (SIngle Source of Truth) za planske i actual financijske podatke. To može biti Farseer, a može i neko drugo rješenje”, pojašnjava Matija.
Radeći za jednu od najvećih američkih development agencija, a također i pripremajući se za vrlo zahtjevnu i iznimno kompetitivnu utrku za osvajanje investicijskih grantova u Americi Matija tvrdi da postoje ogromne razlike u zahtjevima klijenata s američkog tržišta u usporedbi s evropskim klijentima. A nedavno je s kolegama imala priliku prvi put posjetiti zemlje Perzijskog Zaljeva, Oman, Bahrein i Saudijsku Arabiju, i iz prve ruke upoznati sve značajke tog tržišta.
“Amerikanci su mi najdraži. Njima se žuri kupiti rješenje više nego se tebi žuri prodati rješenje. Jako su otvoreni, uvijek će reći s kime od konkurencije pričaju, što im se sviđa, što ne, što im je bitno za odluku. Europa je konzervativnija i sporija u komunikaciji i donošenju odluka. Sad razvijamo tržište Bliskog Istoka, koje pak potpuno drugačije od svega što sam dosad vidjela. Ljudi su jako pristojni, konzervativni ali i konkretni”, potvrđuje Matija.
Ženama treba više hrabrosti da pokrenu svoje biznise
Mnogo je stvari koje bi Matija željela izdvojiti na njihovom dosadašnjem razvojnom putu i ogromnom uspjehu, koji zasigurno nije došao preko noći. Koliko je samo odricanja iza nje i njenih kolega, koliko neprospavanih noći, putovanja, nedovoljno funkcionalnih idejnih rješenja, propalih pitcheva, pogrešaka u finalnom kreiranju konačnog rješenja, to samo ona i njene kolege znaju.
“Beskrajno sam ponosna na Farseer. Na ljude s kojima radim, na proizvod koji smo stvorili i na viziju prema kojoj svi skupa koračamo. A ponosna sam i na to što mi ljudi s kojima sam nekad radila još uvijek dolaze po savjet. Nakon Farseer iskustva jasno mi je i da postoji jedna stvar koju ne bih ponovila u svojoj karijeri. Ne bih više radila za druge ljude”, otkriva Matija.
Mnogi koji Farseeru danas prognoziraju strelovit zvjezdani uspon na inostranom tržištu i proglašavaju ih budućim hrvatskim jednorogom ne znaju koliko je truda trebalo uložiti u sav taj put koji je Matiju u konačnici doveo na poziciju jedne od najperspektivnijih osoba na fintech tronu u regiji. A da takva žena mora prirodno biti i liderica to Matija dobro zna i objašnjava nam zašto misli da se žene ne usuđuju pokrenuti svoj biznis.
Pročitajte više: Umežavanje žena poduzetnica je ključni faktor za uspjeh
‘Žene previše važu’
“Žene previše važu. Ja sam skužila da samo treba skočiti. Start early, fail fast. Ne vjerujem da išta drugo treba mijenjati, samo malo više kuraža. Kad gledam svoju nećakinju koja ima sedam godina, imam dojam da će kad odraste moći vladati nekom državom”, uz osmijeh veli Matija.
A biti mlada majka i istovremeno izvršna direktorica super zahtjevnog, inovativnog projekta možda izgleda super fancy, ali nije nimalo jednostavna vještina. Zahvaljujući svojoj tinejdžerskoj sportskoj karijeri Matija je naučila kako prihvatiti neuspjehe i poraze usvajajući potrebnu disciplinu za postizanje dobre ravnoteže u poslovnom i privatnom životu.
“Rano dizanje, kava i čitanje su moja jutarnja rutina. Trening, pa posao. Popodne sam uglavnom u ulozi Luigija iz Super Maria ili neki T-Rex, ovisno što moj sin više voli. Vikendom idem na selo u Žumberačkom gorju. Zezam se s prijateljima da je to moj sanatorij. Tamo su aktivnosti potpuno offline i potpuno različite od mog radnog tjedna u Zagrebu. To me relaksira i beskrajno uživam u tom malom raju”, otkriva nam na kraju razgovora Matija.
Photo: Privatna arhiva/Vedran Peteh
