Objavljene su osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2024. godinu. Donesena je i odluka o iznosu najniže plaće za 2024. Tako se za period od 1. januara do 31. decembra 2024. utvrdila najniža neto plaća u iznosu od 619 KM. Time je došlo do povećanja najniže plaće u odnosu na 2023. za 23 KM.
Emina Tahirović iz računovodstvenog servisa Markart objašnjava da podaci Porezne uprave FBiH dokazuju da je osnovica za obračun za samostalne djelatnosti obrta i srodne djelatnosti u periodu od 2009. do 2020., dakle za 12 godina, narasla za KM 187. U periodu od 2020. do 2024., dakle za pet godina, narasla je gotovo duplo, u iznosu od KM 338.
Vežu se za rast prosječne bruto plaće
Za poduzetnike s osnova samostalne djelatnosti koji utvrđuju dohodak na osnovu poslovnih knjiga, mjesečne osnovice za obračun doprinosa su: 2.133 KM – za slobodna zanimanja, 1.260 KM – za samostalnu djelatnost obrta i srodne djelatnosti, 562 KM – za samostalnu djelatnost u poljoprivredi i šumarstvu, 562 KM – za samostalnu djelatnost trgovca pojedinca.
Za poduzetnike s osnova obavljanja samostalne djelatnosti koji dohodak utvrđuju i plaćaju u paušalnom iznosu, mjesečna osnovica za obračun doprinosa je: 1.066 KM – za samostalnu djelatnost obrta i srodne djelatnosti, 485 KM – za niskoakumulativne djelatnosti tradicionalnih esnafskih zanata, 485 KM – za samostalnu djelatnost u poljoprivredi i šumarstvu, 485 KM – za samostalnu djelatnost taxi prijevoza, 562 KM – za samostalnu djelatnost trgovca pojedinca.
“Ove osnovice služe da bi se utvrdio iznos doprinosa koji obrtnici u Federaciji BiH trebaju plaćati u toj godini. One se vežu za rast prosječne bruto plate u FBiH. Kao osnovica se uzima prosjek za period januar – septembar prethodne godine. Zbog ovakve zakonske formulacije, osnovice za obračun su značajno rasle u periodu od 2009. godine. Ovaj rast je posebno bio izražen tokom perioda 2022. – 2024. godine zbog značajnog rasta prosječnih bruto plata kao posljedice inflacije u FBiH”, pojašnjava Tahirović. Prosječna plaća u periodu od januara do septembra 2023. iznosila je 1.939 KM.
Pročitajte više: Svjetska banka predviđa rast BDP-a BiH
Postoje i neke specifičnosti
Kad je riječ o predstavništvu stranih lica, stranih humanitarnih organizacija i slično, u pogledu plaćanja doprinosa postoji jedna specifičnost. Za njih su utvrđene najniže osnovice za obračun doprinosa.
“U ovom slučaju, osnovica za plaćanje doprinosa, kao i kod drugih obveznika, je bruto plaća zaposlenog. No ona ne može biti niža od prosječne plaće utvrđene pravilnikom, a u odnosu na stručnu spremu zaposlenog. Podjela se vrši na srednju stručnu spremu, visoku stručnu spremu te radno mjesto koje odgovara nivou postdiplomske stručne spreme”, govori Tahirović.
Kad je riječ o direktorima društava s ograničenom odgovornošću, postoje dvije opcije. Prva je zasnivanje radnog odnosa ili prijava putem menadžerskog ugovora sa ili bez naknade. U drugom slučaju direktor nema radni staž niti osiguranje osim ako nije zaposlen u nekom drugom društvu.
“Za d.o.o. je određena najniža neto plata koja vrijedi i za direktora društva kao i ostale uposlenike ukoliko sistematizacijom radnih mjesta nije drugačije utvrđeno”, objašnjava Tahirović.
Dopune Zakona o radu
Također, dopunama Zakona o radu u FBiH poslodavcima će se omogućiti jednostavno angažovanje osoba za obavljanje poslova za koje se ne isplati zaposliti radnike u radni odnos po osnovi ugovora u radu. Takvi su, primjerice, sezonski i pomoćni tehnički poslovi. Cilj ovakvih dopuna je smanjenje rasta sivog tržišta.
Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike objašnjavaju da poslodavci imaju potrebu i interes angažovanja studenata na privremenim i povremenim poslovima. Ipak, ne odlučuju se za to zbog straha od potencijalne neregularnosti samog procesa i sankcija. To se posebice događa u uslužnim djelatnostima.
Za obavljanje privremenih i povremenih poslova može se zaključiti ugovor o obavljanju takvih poslova pod određenim uvjetima. Oni su: da su privremeni i povremeni poslovi utvrđeni u kolektivnam ugovoru ili u pravilniku o radu, da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, sa punim iii nepunim radnim vremenom, da ne traju duže od 60 dana u toku kalendarske godine, da se licu koje obavlja privremene i povremene poslove osigurava odmor u toku rada pod istim uvjetima kao i za radnike u radnom odnosu kao i druga prava, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Foto: Canva / Emina Tahirović, LinkedIn
