Iako žene čine više od 50 posto stanovništva u BiH, samo 11 žena se nalazi na ministarskim pozicijama na nivou Vijeća ministara i entitetskih vlada (od ukupno 44 ministra), dok upravljačke strukture najvećih kompanija u BiH čini 85 posto muškaraca, navode iz UN Women BiH.
Publikacija “Žene i muškarci u BiH” donosi važne statističke podatke o učešću žena i muškaraca u oblastima kojima se bavi novi, četvrti po redu Gender akcioni plan 2023. – 2027.
Čemu služi rodna statistika?
“Svrha rodne statistike je da osigura podatke potrebne nadležnim organima uprave svih nivoa vlasti u BiH da ispune zakonsku obavezu koordiniranja realizacije programskih ciljeva iz Gender akcionog plana BiH i osiguraju provođenje međunarodnih standarda u oblasti rodne ravnopravnosti”, rekla je Vesna Ćužić, direktorica Agencije za statistiku BiH.
Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH kaže da kako bi se planirale i provodile mjere za postizanje ravnopravnije zastupljenosti spolova u određenoj oblasti ili djelatnosti, potrebno je adresirati uzroke koji su dominantno doveli do neravnopravnosti. Ova publikacija predstavlja ključni alat za pripremu takvih politika i identifikaciju prioriteta i novih izazova.
Publikacija donosi rodno razvrstane podatke u oblasti zdravstva, obrazovanja, radne snage, socijalne zaštite, pravosuđa, demokratije, vladavine prava, okoliša i drugima.
Pročitajte više: Prosječnoj Bosanki kućanski poslovi oduzimaju čak 7 sati dnevno
Na začelju Evrope po učešću žena u radnoj snazi i dalje prisutna tradiocionalna podjela poslova
Kada je u pitanju rodni jaz u zaposlenosti, u BiH je zaposleno 40 posto žena starosti od 20-64 godine, u odnosu na 67,7 posto muškaraca, dok je 43 posto žena sa malom djecom zaposleno na puno radno vrijeme. BiH je poznata kao država koja ima najbolju regulativu vezano za rad i zapošljavanje. Međutim, na začelju je u Evropi po učešću žena u aktivnoj radnoj snazi. Upravljačku strukturu najvećih kompanija na bh burzi činilo je svega 15 posto žena, a žene su manje odvažne i kada je riječ o poduzetništvu.
Filipović Hadžiabdić je naglasila da je u bh. društvu uvriježena praksa da su žene te koje uglavnom vode brigu za kućanske poslove, djecu i starije članove porodice.
“To je primarno ženska uloga, što proizlazi, nažalost, iz stereotipa i tradicionalno neravnomjerne rasprave o raspodjeli poslova između žena i muškaraca”, dodala je.
Poboljšanje rodnih statistika nužno za evropsku integraciju
Jo-Anne Bishop, predstavnica UN Women BiH, poručila je da je jedan od ciljeva procesa evropske integracije je poboljšanje rodnih statistika što će dovesti do poboljšanja statističkog sistema BiH, ali i do poboljšanja kreiranja politika.
“Sada je vrijeme da se ubrza kreiranje politika koje će unaprijediti postizanje Cilja održivog razvoja 5 – ostvarivanja rodne ravnopravnosti i Agende 2030“, poručila je Bishop.
Kroz panel “Uloga rodne statistike u procesu evropskih integracija” bilo riječi i o važnosti rodno razvrstanih podataka u procesu pristupanja Evropskoj uniji i ispunjavanja kriterija vezanih za rodnu ravnopravnost. Posljednji Izvještaj Evropske komisije za Bosnu i Hercegovinu naglasio je važnost prikupljanja statistika razvrstanih po spolu, posebno imajući u vidu da je BiH kandidat za članstvo u EU. U panelu su učestvovali Darija Ramljak, pomoćnica direktora u Direkciji za evropske integracije BiH, Kika Babić Svetlin, stručna savjetnica u Agenciji za ravnopravnost spolova BiH i Bojan Baškot, docent na Ekonomskom fakultetu u Banja Luci.
Foto: Canva /
