Iako nas ljeto izmami u prirodu, u šumu, na livade, na jezera i rijeke, na plažu, na more boravak u prirodi na otvorenom često sa sobom nosi i određene neugodnosti. Komarci, krpelji, pčele, ose, stršljeni i drugi insekti nerijetko nam pokvare lijepe trenutke koje ljeti provodimo u prirodi. Sve više je, nažalost, ljudi a posebno djece, koji zbog alergijskih reakcija na ubode insekata nisu u mogućnosti provoditi vrijeme na otvorenom u prirodi. Ne treba se bojati boravka u prirodi, niti paničiti ako vas ubode neki od insekata, nego je jako važno znati na koji način se možemo zaštiti od neugodnih iznenađenja koje boravak u prirodi nosi sa sobom.
Šta ako vas ubodu pčele ili stršljeni?
Nekoliko različitih vrsta insekata susrećemo svakodnevno i u gradovima ali i u prirodi. Najčešće su to pčele, ose, bumbari, stršljeni i njihovog se uboda najviše i plašimo zbog alergijskih rekacija koje se mogu javiti nakon uboda. To su insekti koji prilikom uboda preko svoje žaoke izbacuju toksin, odnosno otrov, na koje ljudi različito reagiraju. Pčele će vas napasti jedino ako se osjete ugrožene i napadnute i za sobom ostavljaju žaoku na mjestu uboda, dok ose i stršljeni ne ostavljaju žaoku i mogu vas ubosti nekoliko puta.
Obično se nakon uboda pčele javljaju blage reakcije na mjestu uboda, crvenilo kože, peckanje, probadanje, te lagani otok na mjestu uboda.
Nakon uboda ose i stršljena alergijska reakcija može biti burnija, pa se javlja jače crvenilo, otok i bol. Pčele imaju slabiji toksin od osa i stršljena, koji zbog svoje veličine imaju i veću koliinu toksina, pa srazmjerno njihov ubod i biva opasniji.
Ukoliko niste odranije alergični na ujed pčele, ose ili stršljena to ne znači da možda nećete biti. Nerijetko se dešava da ljudi, posebno djeca, odjedanput vrlo burno reagiraju na ubod pčele, ose ili stršljena sa vrlo jakim otokom na mjestu uboda, pojačanim crvenilom i otokom, koje prati mučnina, povraćanje, jaka glavobolja, otežano gutanje, isprekidano i otežano disanje i dezorjentacija, a ponekad se vrlo brzo dođe do naglog pada krvnog pritiska, oslabljenog pulsa i gubitka svijesti pa i kolapsa. Naravno, vrlo je važno znati da li vas je ubola jedna ili više pčela, osa, stršljena, jer to pogoršava reakciju vašeg organizma, koji se brani od uboda, odnosno njihovog toksina, koji dospijeva s ubodom u krv. Bitno je i znati da postoji razlika pri ubodu u ekstremitete, donje ili gornje, i predjele glave i vrata, tamo gdje je prokrvljenost veća i gdje je put do vitalnih organa brži.
Ako se susretnete s rojem pčela ostanite mirni i prisebni, jer će se one brzo udaljiti ne osjete li se ugroženima. Ne mlatarajte rukama kako biste ih otjerali, jer ti ih pokreti još više privlače. Od osa i stršljena treba se maknuti što dalje ako je moguće i tako izbjeći susret s njima.
No, šta činiti ako vas zaista ubodu? Dobro je imati neko dezinfekciono sredstvo da prebrišete mjesto uboda, a zatim izvadite žaoku pčele s tupom stranom noža, nikako pincetom ili između noktiju. Mjesto uboda možete oprati vodom ili sapunom i staviti hladne obloge ili led na mjesto uboda. Ako se počnu javljati gore opisani simptomi ne čekajte dalji razvoj situacije, jer se kod preosjetljivih osoba u tren oka može razviti anafilaktički šok, nego se zaputite u najbližu ambulantu ili pozovite hitnu pomoć, gdje će vas najbolje zbrinuti i uključiti vam antihistaminsku terapiju, a po potrebi teže reakcije zbrinuti i s noradrenalinom, kortikosteroidima i kardiotonicima.
Šta ako vas ujede krpelj?
Krpelji su u ljetno doba noćna mora za svakoga ko ima malu djecu i/ili kućne ljubimce s kojima ide u prirodu. Upravo zbog toga što ubodi krpelja mogu biti vrlo opasni ako se ne otkriju na vrijeme. Postoji vrsta krpelja koja je uzročnik krpeljnog meningoincefalitisa, upale centralnog nervnog sistema, mozga i moždanih ovojnica, koji je virusna zarazna bolest i karakterizira je povišena temperatura, glavobolja, ukočenost vrata, vrtoglavica, smetenost, smetnje vida, mentalne smetnje, motorički ispadi i paraliza.
Druga bolest koju prenose zaraženi krpelji je se Lajmska borelioza, odnosno Lajmska bolest, a njeni simptomi su povišena temperatura, glavobolja, povraćanje i opća fizička slabost. Nažalost, područje Balkana je jedno od žarišta Lajmske bolesti i često biva neprepoznata i maskirana drugim simptomima, koji otežavaju dijagnozu bolesti. Obje su vrlo ozbiljne bolesti i u slučaju promjene zdravstvenog stanja nakon uboda krpelja ili sumnje na ubod krpelja kojeg niste uspjeli pronaći na tijelu, obavezno se treba javiti u zdravstvenu ustanovu.
Ipak, najbolje je ne izlagati se riziku i prije odlaska u prirodu kožu ruku i nogu, te lica namazati repelentima, sredstvima protiv insekata, a također obući obući i hlače/helanke s dugim nogavicama.
No, šta učiniti ako ste se vratili kući iz šume ili ste boravili na livadi? Prvo dobro i temeljito pregledajte cijelo tijelo, također i vaše kućne ljubimce, također i kosu, a odjeću koju ste nosili na sebi najbolje je odmah oprati, jer se krpelji vrlo često zakače za vašu odjeću. Ako uočite krpelja pincetom ga uklonite, a ako je i to nemoguće najbolje je to mjesto uboda prebrisati vaticom namočenom u ulje, što će natjerati krpelja da se “otkači” s mjesta uboda. Zatim to mjesto dezinficirajte. Zna se desite da komadići krilca krpelja ostanu unutar kože i to zna dovesti do infekcije rane, koju treba sanirati ili ambulantno ili kućno. Ukoliko dođe do razvoja gore opisanih simptoma onda je definitivno nužno obratiti se ljekaru za daljnji tok liječenja.
A šta s tim dosadnim komarcima?
Borba s komarcima je vrlo često do te mjere problematična da nam zna pokvariti boravak u prirodi ili čak i cijelo ljetovanje. Ima ih različitih vrsta od onih “domaćih” do azijskih tigrastih komaraca koji čak ni ne zuje, pa ih ne možete lako uočiti.
U gradovima često lokalne zajednice organiziraju sistemsko zaprašivanje protiv komaraca, no kako se od njihove najezde zaštiti? Dobro je znati da su alergijske reakcije na ubod komaraca iznimno rijetke, ali oni ipak nisu bezopasni i znaju biti uzročnici različitih smetnji posebno kod beba i male djece, a također i u tropskim krajevima prenosnici nekih zarznih oboljenja.
Ono što treba znati je da gotovo sve insekte privlače kozmetički mirisi i parfemi. Njima su namirisane žene izvrstan mamac i mi z anjih predstavljamo “mirisne objekte” na koje trebaju sletjeti. Također ih privlače i jarke i tamne boje, ali neke privlače i svijetlije boje garderobe. Dakle, izbjegavajte jake mirise i parfeme ljeti, i oblačite što prozračniju i laganiju garderobu, jer ih neobično privlači i uska garderoba. Kad ste u prirodi izbjegavajte i mlataranje i mahanje rukama, jer ih to neobično privlači. Ukoliko radite u vrtu ili bašti, idete u prirodu, nastojte prekriti veći dio tijela kako biste izbjegli dodir sa insektima. Sve insekte privlači slatka hrana i zrelo voće i zato treba naročito voditi računa o unošenju hrane ljeti da ne biste progutali neku pčelu ili osu.Slatkiše, kolače i voće držite pokrivenima, a kante za smeće obavezno zatvorite. Ukoliko živite blizu obala rijeka ili mjesta gdje ima dosta komaraca na prozore u kući ili stanu stavite mrežu protiv insekata.
Šta odbija insekte i komarce?
Dobro je na balkonima i u baštama vaših kuća zasaditi citronelu, Cymbopogon winterianus, biljku koja je prirodni repelent i tjera komarce i druge insekte.
Melisa ili matičnjak, nana, bosiljak, ruzmarin, lavanda, neven su aromatične ljekovite biljke koje nijedan insekt ne podnosi i svi bježe od vrlo jakog aromatičnog ulja koje te biljke osobađaju prilikom dodira insekata s njihovim listovima.
Ukoliko idete u prirodu dobro je na kožu utrljati aromatično eterično ulje lavande, melise, nane, ruzmarina ili eukaliptusa jer će komarci i krpelji, a i pčele i ose, bježati od vas. Miris aromatičnog ulja kojim ste se namazali će im definitivno biti prejak i smetati će im, te će vas rado zaobilaziti. Ako nemate ništa od tih eteričnih ulja pri ruci, probajte s limunovim sokom ili jabučnim octom/sirćetom, također će biti blagotvorni.
Možete i sami napraviti svoj prirodni repelent tako što ćete pomiješati sljedeće eterična ulja u etanolnoj/alkoholnoj otopini: 50 kapi ulja lavande, 30 kapi eukaliptusa, 30 kapi citronele, 20 kapi melise, 15 kapi ruzmarina, 15 kapi čajevca u 100 ml 70% alkohola.
Na tržištu postoji i jako puno hemijskih repelenata koje možete kupiti u apotekama: Autan, Deet, Farmakol Piko stop, Insekt Repellent Factor, Dumm, Mapez, Dr. Bezz…
Međutim, postoje na tržištu i prirodni repelenti, kao što je sjajan prirodni repelent koji preporučujemo iz Organlooka, repelent u spreju koji je idealan za ove vrele ljetne dane kad se trebate zaštititi od najezde insekata.
Photo: Pixabey/Anisa Šerak
