Žene dominiraju na svim hijerarhijskim ljestvicama održivosti. Njihova je prisutnost važna za predstavljanje tvrtke. Još 2022. godine Mattel je izdao seriju od četiri Barbie koje čine tim ekološkog vodstva. Jedna od njih bila je voditeljica odjela za održivost. Odjevena u ružičasto odijelo, opisana je kao “spremna pomoći tvrtkama da postanu zelene i pronađu kreativne načine za rješavanje problema koji utječu na njezinu zajednicu”. Ova igračka odražavala je trend koji je i tada, a i sada, već uvelike u tijeku – uspon žena u ulozi glavnih direktora za korporativnu održivost.
Prema globalnoj tvrtki za zapošljavanje Weinreb Group koja se bavi održivošću, 2011. godine ulogu Chief Security Officer (CSO) obnašalo je 72 posto muškaraca, piše BBC. Godine 2020., kada je više nego ikad tvrtki zaposlilo svoje prve CSO-e, žene su se probile i činile točno polovicu tih pozicija. Već godinu nakon čine 54 posto.
I izvan najviših pozicija, žene zauzimaju najveći broj pozicija u održivosti. Između 2011. i 2020. žene s ulogom potpredsjednica porasle su s 31 na 51 posto. Postotak žena direktorica porastao je s 37 na 55 posto. Najviše je skočio broj žena menadžerica na pozicijama održivosti, s 39 na 63 posto.
Žene više brine održivost
Ženama je inače otežana borba da se popnu na korporativnoj ljestvici, zbog rodnih stereotipa, nedostatka potpore i poljuljanog samopouzdanja. Ipak, održivost predstavlja novi put do visoko rangiranih mjesta za žene. A zašto su žene ovdje na najvišim pozicijama? Neki kažu da su žene “dobile” održivost dok još nije bila bitna, pa se muškarci nisu tu gurali.
Također, istraživanja pokazuju da su osobni ciljevi i strasti žena usklađeni s prirodom poslova u održivosti. Veća je vjerojatnost da će žene biti zabrinute za okoliš i imati snažnija pro-klimatska uvjerenja od muškaraca.
Od korporativnog vodstva do razvoja proizvoda, dokazi također upućuju na to da su žene najvjerojatniji pokretači promjena za klimatske akcije u gospodarskim područjima. Primjerice, tvrtke s više žena u upravnom odboru vjerojatnije će ulagati u proizvodnju obnovljive energije, proizvode s niskim udjelom ugljika i energetsku učinkovitost, piše BBC.
Prema Europskom investicijskom fondu, tvrtke koje vode žene imaju bolje ESG rezultate od drugih kompanija. Tvrtke s većom zastupljenošću žena na vodećim pozicijama imaju bolju evidenciju usvajanja ekološki prihvatljivih politika.
Pročitajte više: I u BiH stiže naša Konferencija za žene u održivosti
Mogu li do Uprava?
O ulozi žena u održivosti razgovarali smo s Almom Hadžiabdić, direktoricom u odjelu za menadžment konzalting u KPMG-u. Održivost je, kaže ona, relativno nov koncept u bosanskohercegovačkoj privredi. Dobijati na značaju počela je pod uticajem europske regulative, posebno od 2023. godine.
Ovaj je rastući interes posebno vidljiv u financijskom sektoru. I to nakon što su regulatorna tijela oba entiteta objavila smjernice za upravljanje klimatskim i okolišnim rizicima. Pažnja izvoznih kompanija iz CO2 intenzivnih industrija porasla je uslijed obaveze prijavljivanja CO2 emisija u sklopu drugog CBAM tranzicijskog perioda koji traje od oktobra 2023. do kraja 2025. godine.
“Tradicionalno muške upravne strukture su ESG pitanja smatrale sporednim i nebitnim za generisanje prihoda. Kao takve su ih često delegirali ženama. Međutim, kako se svijest o značajnom utjecaju klimatskih promjena na poslovanje i tzv. double materiality povećava, povećava se i uključenost članova uprave u ove teme, iako je primjetno da su u BiH trenutno žene više uključene u ESG teme“, govori Hadžiabdić.
Navodi i zanimljivo istraživanje koje je objavila Europska investicijska banka 2022. godine. Naime, ono pokazuje da su kompanije pod vodstvom žena sklonije preduzimanju koraka za smanjenje emisija, bolje performanse po ESG indikatorima i veću spremnost za investicije u obnovljive izvore energije.
“S obzirom na to da su žene trenutno predvodnici ESG promjena u BiH, nadam se da će njihova uloga ostati ključna i u budućnosti”, ističe Hadžiabdić.
Foto: Canva / Privatna arhiva