Koncem avgusta, kad se kraj ljetu približi i ljetne hercegovačke vreline polako popuste najbolje je planirati posjetu rezrevatu za ptice Hutovo blato.
Hutovo blato vodom snadbijeva rijeka Krupa, jedina u Evropi koja teče u oba smjera
Taj je Park prirode osnovan 1995, a smješten je u jugoistočnoj Hercegovini, s lijeve strane rijeke Neretve, na teritoriji Općina Stolac i Čapljina. Hutovo blato poseban je prirodni dragulj, jedan od rijetkih evropskih rezervata za ptice, veličine 7411 hekara, i najveći evropski park koji služi kao zimsko obitavalište za različite vrste ptica.
Nalazi se na putu od Mostara prema Čapljini i Metkoviću u Hrvatskoj, i svega je 15 tak kilometara udaljen od Jadranskog mora. Novim putem od Stoca preko Svitave do Neuma možete doći i do Hutova blata.
Hutovo blato je veliki kompleks koji čine čak 6 jezera: Deransko, Jelim, Drijen, Orah, Škrka i Svitava, od kojih je Svitavsko jezero vještačka akumulacija, nastala izgradnjom hidroelektrane Čapljina. Sva jezera Hutova blata međusobno su povezana velikim brojem kanala i jaruga.
Pročitajte više: Kanjon Mostarske Bijele je dragulj koji morate vidjeti
Rijeka Krupa je glavni vodotok Hutova blata i odvodi vode Gornjeg blata i Svitavskog jezera u rijeku Neretvu. Krupa je jedinstvena rijeka u Europi koja teče u oba smjera. Ona teče normalno od “izvora” prema ušću, i od ušća prema “izvoru”, a to se dešava kada uslijed visoke razine i velikog protoka vode, rijeka Neretva potisne Krupu.
Najveći evropski močvarni rezervat za ptice
Od 1998. godine Hutovo blato je, po preporuci Međunarodnog Savjeta za zaštitu ptica (ICBP), uvršten na listu međunarodno važnih staništa ptica. A 2001. god. Park prirode “Hutovo blato” upisan u UNESCO-vu listu močvara od međunarodne važnosti.
Ova neobična submediteranska močvara u sebi krije vrlo zanimljive autohtone vrste iz svijeta flore i faune, pa ovaj posjet može biti vrlo zanimljiv kao čas biologije za vaše osnovnoškolce, a i dobro podsjećanje za tinejdžere i roditelje. Biodiverzitet, odnosno raznolikost različitih bioloških vrsta ptica, riba, insekata i biljaka, u ovom dijelu Hercegovine je vrlo specifičan i zbog utjecaja sredozemne klime s Jadranskog mora, i zbog toga je rezervat Hutovo blato jedan od rijetkih u svijetu s tim karakteristikama. Ovdje možete sresti četiri tipa vegetacije: vodenu, močvarnu, livadsku i šumsku.
Prema posljednjim istraživanjima projekta Life, na prostoru Parka prirode Hutovo blato obitava 163 vrsta ptica iz čak 39 porodica, 22 vrste riba, te čak 600 billjnih vrsta.
Tu ćete vidjeti od šumskih drveta i jasen, hrast, nar, vrbu, dud, brijest. Od životinjskih vrsta tu ćete sresti različite vrste ptica, riba, insekata.
Pročitajte više: Posjetite spektakularni vodopad Kravice u Hercegovini
“Hutovo blato” se nalazi na jednom od četiri migratorna puta ptica iz Sjeverne i Srednje Europe prema Aziji i Africi. Najveći broj vrsta ptica je registriran u vrijeme jesenske i proljetne seobe, a veliki broj ptica se zadržava na zimovanju i gniježđenju na jezerima Hutovog blata.
U zimskom periodu seobe ptica na prostoru “Hutova blata” zna boraviti i do nekoliko desetaka hiljada jedinki raznih vrsta ptica. Impresivni su prizori jata od po nekoliko hiljada jedinki u njihovom prelijetanju nad područjem ovog jedinstvenog rezervata.
Pročitajte više: Posjetite čarobnu zelenu destinaciju Pecka u dolini Sane i Plive
Ovdje ćete sresti i brojne male i velike bijele čaplje, jastreba, sove, vrane, mali vračac, sive čaplje, čaplje dangube, žute čaplje, gakove, ždralove, prepelice, jarebice i druge. A divljih pataka ima na pretek, od patke njorke, patke zviždarke, patke pupčanice, liske…
Veliki je broj autohtonih biljnih vrsta, no ono što će vas očarati su močvarne vrste, lopoči i lokvanji.
Na Hutovom blatu žive i neke endemske vrste riba, podustva, zubatak i neretvanski vijun. A tu su i obični šaran, linjak, keljavac, plotica, američki somić i dr. Zanimljivo je da, obzirom da su vode Hutova blata preko rijeke Krupe i Neretve povezane sa Jadranskim morem, tako i neke migratorne vrste riba koje obitavaju u slanoj vodi dolaze u Hutovo blato i prilagođavaju se u uvjetima slatke vode, a najpoznatije su europska jegulja i cipol glavaš.
Često smo svjedoci nebrige državnih institucija da zaštite ovaj čarobni prirodni rezervat od ljetnih požara i suše, te smanjenja dotoka voda iz Istočne Hercegovine, što ozbiljno prijeti isušivanju močvare i pomoru ptica i riba.
Ovakav jedinstven prirodni dragulj trebamo zdušno zaštititi i čuvati, i predati ga kao zaostavštinu budućim generacijama da sačuvaju i njeguju ovakva prirodna bogatstva.
A vi u međuvremeu povedite svoju djecu i posjetite ovaj dragulj na jugu Hercegovine i uživajte u obilasku jezera i fotosafariju s čamcima po jezerima na Hutovom blatu.
Photo: Hutovo blato
