Menopauza je tema o kojoj se u društvu nerado ili nikako ne priča. Zašto je menopauza tabu tema o kojoj se radije šuti, nego otvoreno i iskreno razgovara? Zašto žene nerado razgovaraju o problemima s kojima se susreću u menopauzi i zašto dozvoljavaju da menopauza bude jedna od najvećih stigmi u našem društvu?Donosimo vam najnovije informacije o menopauzi o kojima se razgovaralo posljednjeg vikenda u oktobru, na 18. Svjetskom kongresu o menopauzi održanom u Lisabonu od 26.-29.10.2022.
Menopauza nije bolest, to je normalno stanje u životu žene
Menopauza ili prestanak menstruacije je normalna životna faza svake odrasle žene. Često se menopauza naziva “promjenom života” jer označava kraj reproduktivnog života žene. U menopauzi jajnici više ne proizvode jajne ćelije i proizvodnja estrogena i progesterona se najprije smanjuje i potom trajno prestaje. Menopauza je period koji se odnosi na posljednju menstruaciju koju žena doživljava i zvanično možemo reći je žena u menopauzi kada nije imala menstruaciju uzastopno 12 mjeseci.
Menopauza nastaje zbog toga što menstruacija prirodno izostaje usljed sniženja nivoa ženskih reproduktivnih hormona, estrogena i progesterona. To se obično dešava u dobi između 45 i 55 godina, dok je prosječna starost žena u menopauzi 51 godina.
Ponekad se menopauza prirodno može desiti i ranije i tada govorimo o preuranjenoj menopauzi ili climax praecox i ona dešava kao posljedica bolesti, operacije, uklanjanja jajnika (ooforektomija) ili maternice (histerektomija), radioterapije ili kemoterapije u tretmanu karcinoma ili zbog nekog drugog posve nepoznatog razloga.“Preuranjena menopauza” može nastati prije 40. godine života, i smatra se da je žena u ranoj menopauzi kad se javlja između 40 i 45 godina.
Perimenopauza je pripremna faza koja se ženi dešava prije ulaska u menopauzu, i ona može početi krajem 30-tih i najčešće traje do sredine 40 tih godina života.
Žena u perimenopauzi može već iskusiti određene menopauzalne simptome prije trajnog prestanka menstruacije, kao što su anksioznost, promjene raspoloženja, karakteristična “zamagljenost mozga”, navale vrućine i neredovne menstruacije. Postmenopauza je period koji nastupa poslije menopauze.
Prema podacima za 2020. iz IMS-a, Svjetskog društva za menopauzu, objavljenim Globalnom EMAS konsenzusu o menopauzi i andropauzi, u svijetu imamo 657 miliona žena u dobi od 45 do 59 godina i njih polovina 47% širom svijeta je još uvijek radno aktivna tokom menopauze. Žene u menopauzi se susreću sa različitim problemima na radnom mjestu ali i u familiji, u ovisnosti od toga s kakvim se simptomima menopauze svakodnevno susreću.
Koji su simptomi menopauze?
Najčešći simptomi tokom menopauze su valunzi ili iznenadni naleti vrućine i noćno znojenje. Iako mogu početi prije prestanka menstruacije, prevalencija, odnosno nastanak valunga, je najveća u prvoj godini nakon posljednje menstruacije. Valunzi označavaju osjećaj topline koji se javlja u blizini glave i vrata i prolaze niz tijelo, te obično traju oko 10-15 minuta. Ostali simptomi menopauze mogu uključivati hronično poremećen san, što zauzvrat može dovesti do nesanice, umora, razdražljivosti i poteškoća s kratkoročnim pamćenjem i koncentracijom, kao i bol i nelagodu u mišićima i zglobovima. Zbog smanjene produkcije hormona dolazi do stanjenja sluznice vagine, vulve i uretre i javlja se osjećaj suhoće, svraba, peckanja i žarenja. Dešava se često i poremećaj kiselosti, ph vagine, što dovodi do vaginalnih infekcija i neugodnosti zbog bolnih polnih odnosi. Urinarne tegobe su najčešće učestalo, hitno te noćno mokrenje uz češće bolne urinarne infekcije.
Ženama se u menopauzi redovito dešavaju promjene na koži i kosi, kada dolazi do smanjivanja debljine, elastičnosti i vlažnosti kože, perutanja kože i stvaranje bora. Kosa tada postaje suha, krta i lomljiva, tanka i kod većine žena se i prorjeđuje. Gubi se i genitalna dlakavost, a nokti postaju tanki i lomljivi. Višegodišnji nedostatak estrogena i androgena također kod žena oštećuje kognitivne funkcije mozga i javlja se slabije pamćenje i koncentracija, česta zaboravljivost.
U kasnijim fazama postmenopauze, koja označava period koji nastupa poslije menopauze, počinju se javljati kardiovaskularne bolesti, koje dovode do povećane smrtnosti žena od infarkta miokarda i moždanog udara.
Osteoporoza je također jedan od najvećih problema s kojima se suočavaju žene u menopauzi, kada dolazi do smanjivanje gustine kostiju zbog čega se povećava sklonost ka prijelomima. Osteoporoza je vrlo podmukla, tiha bolest, jer ne uzrokuje pojavu simptoma dok ne nastupe prelomi, koji se dešavaju nakon pada ali ponekad i bez vidljivog razloga.
Osteoartritis je najčešća bolest zglobova koja se javlja kod žena u menopauzi. Također dolazi i do poremećaj čula, najčešće smetnje su smanjenje vida, suhoća očiju, razvoj katarakte, zamućen vid i povećanje očnog pritiska. Starenjem slabi i sluh i dolazi do staračke nagluvosti.
Kako menopauza utječe na radni status žena?
Simptomi menopauze i perimenopauze mogu imati veliki utjecaj na život žena, uključujući partnerske odnose i situaciju na poslu.
Postoji različito iskustvo žena koje su u menopauzi na radnom mjestu, koja ne ovise samo od simptoma koje žena osjeća u menopauzi, već na njih utječe i okruženje na radnom mjestu. To utiče na kvalitet života, angažman i učinak na poslu, motivaciju i odnose sa poslodavcima.
Većina istraživanja ukazuju da neke žene doživljavaju da simptomi menopauze negativno utječu na njihov posao i njihovu sposobnost da rade efikasno. Također je dokazano i da liječenje simptoma menopauze poboljšava radnu sposobnost žena.
Međutim, neke studije su pokazale da neke žene imaju pozitivne efekte menopauze na radnu sposobnost, te da njihovi simptomi negativno ne utječu na njihove performanse na poslu.
Australijsko nacionalno istraživanje pokazalo je da većina žena u menopauzi dobro funkcionira na poslu, iako je postojanje valunga povezano s većom vjerovatnoćom slabe, odnosno umjerene radne sposobnosti.
No, ne treba se previše zabrinjavati problemima koji se dešavaju ženama tokom menopauze, jer postoje i lijekovi koji mogu zamijeniti nedostajuće hormone i pomoći u ublažavanju simptoma, a na taj način i poboljšati učinkovitost žena u menopauzi na radnom mjestu.
Preporuke 18. Svjetskog kongresa o menopauzi
Međunarodno društvo za menopauzu na nedavno završenom 18. Svjetskom kongresu o menopauzi u Lisabonu ukazalo je na nužnost podizanja svijesti o tzv. brain fog, odnosno o „moždanoj magli“ ili “zamagljenosti u mozgu”, koja je vrlo učestao simptom menopauze, objavivši posebne preporuke u tzv. Bijelom papiru vezane za taj problem a koje vam donosimo u nastavku.
„Zamagljivanje mozga” (brain fog) u menopauzi je grupa simptoma koji se često javljaju u vrijeme menopauze. Simptomi uključuju poteškoće u pamćenju riječi i brojeva, smetnje u svakodnevnom životu (gubljenje stvari poput ključeva), probleme s koncentracijom (odsutnost, gubitak misli, lakše ometanje), poteškoće s prebacivanjem između zadataka, zaboravljanje razloga za nešto (npr. zašto ste ušli u sobu) i zaboravljanje sastanaka i događaja. Ove poteškoće često počinju kada menstrualni ciklus žene postane nepravilan ili menstruacija preskoči. Naučnici vjeruju da tegobe s pamćenjem mogu biti uzrokovane porastom i padom nivoa hormona, posebno estrogena, i nekim simptomima menopauze, poput navala vrućine, poremećaja spavanja i promjena raspoloženja. Ako žene imaju umjerene do jake navale vrućine, posebno noću, mogu otkriti da im je pamćenje oštećeno. Većina žena će proći kroz menopauzu u dobi između 45 i 55 godina, a neke će se zabrinuti da su simptomi “magle u mozgu” prvi znak demencije. IMS želi naglasiti da, iako će sve žene u ovoj dobi proći kroz menopauzu, većina neće razviti demenciju. Demencija u srednjim godinama je vrlo rijetka, osim ako u porodici nema ranog početka Alzhaimerove bolesti.
Dr Nicole Jaff, koautor Bijelog papira IMS-a, rekla je: “Istraživačke studije otkrivaju da se žensko pamćenje mijenja u menopauzi, a ‘moždana magla’ je vrlo učestala. Iako ovo može privremeno utjecati na kvalitet života žene, dobra vijest je da su ti simptomi uglavnom blagi i nestaju nakon menopauze. Žene su često zabrinute da su ovi problemi s pamćenjem rani simptom Alzheimerove bolesti ili demencije, ali ova stanja su vrlo rijetka u srednjim godinama. Žene treba umiriti da će se većina problema s pamćenjem, koji se pojavljuju prije i za vrijeme menopauze, obično poboljšati s vremenom.”
Profesorica Pauline Maki, koautorica Bijelog papira IMS-a, dodala je: “Žene srednjih godina obično doživljavaju promjene u svojim kognitivnim funkcijama tokom tranzicije kroz menopauzu i izražavaju zabrinutost da ove promjene predstavljaju početne faze ozbiljnijeg kognitivnog poremećaja. Želimo uvjeriti žene da promjene pamćenja u menopauzi ne treba mijenjati s demencijom i da je demencija prije 64 godine vrlo rijetka. Ohrabrujemo sve žene koje imaju problema s pamćenjem ili bilo koje druge neugodne simptome tokom menopauze, da kontaktiraju svog zdravstvenog radnika za podršku kako bi mogli razgovarati o dostupni tretmanima kojima će im pomoći. Liječenje simptoma menopauze često može pomoći pamćenju i utjecati na cjelokupno blagostanje.”
IMS, Svjetsko društvo za menopauzu, savjetuje ženama da zaštite zdravlje svog mozga redovnim fizičkim vježbama i pridržavaju se zdrave prehrane smanjenjem škroba, masne i slatke hrane i jedenjem puno voća. Prestanak pušenja, umjereno pijenje alkohola, dovoljno sna i minimiziranje stresa također će smanjiti efekte „magle u mozgu“.
Direktor Svjetske zdravstvene organizacije za seksualno i reproduktivno zdravlje i istraživanje, Pascale Allotey, poručio je da je svjesnost o menopauzi i njenom mnoštvu simptoma vrlo važna za žene, kako bi dobile tačne informacije i mogle donositi odluke o svojoj njezi kojima će osigurati svoje zdravlje.
Konačno trebamo prekinuti šutnju i razgovarati o menopauzi. Sve više mlađih žena, zbog pojačanog stresa, anksioznosti, loše prehrane ulazi u perimenopauzu sa 30-tak godina. Zbog toga o menopauzi treba razgovarati više nego ikad ranije, i ovo je prvi u nizu naših tekstova o menopauzi, boljem razumijevanju simptoma, terapijskim mogućnostima za tretman simptoma i svemu onome što o menopauzi trebate znati.
Photo: magazine.vitality.co.uk/endocrine.org/adiva.hr/freepick
