Muzeji su najljepši prikazi povezanosti umjetnosti i arhitekture, a oni najposjećeniji nisu poznati samo po vrijednim eksponatima nego i po svom jedinstvenom izgledu. Muzeji nam pružaju mogućnost da zavirimo u prošlost, upoznamo se sa pojedinostima prošlih vremena i napravimo uspomene za cijeli život.
Za neke muzeje ne postoje granice u maštovitosti, idejama i autentičnom izgledu, a mi vam predstavljamo 5 najljepših muzeja svijeta.
Musee de Louvre
Naravno da ćemo prvo navesti najposjećeniji i najveći muzej umjetnosti i antikviteta na svijetu, svima dobro poznati muzej Louvre u Parizu. Louvre je dom najpoznatijeg umjetničkog djela iz 1503. godine ”Mona Lisa” koje je naslikao Leonardo da Vinci. Muzej je prvobitno sagrađen kao odbrambena tvrđava tokom britanske invazije u doba kralja Filipa 1190. godine, a tada se zvao ”Srednjovijekovni Louvre”. Ova tvrđava je srušena pa je 1546. godine opet sagrađena.
Louvre je dizajnirao I. M. Pei koristeći tačne mjere piramida u Gizi, a zanimljivo je da u Louvreu ima čak pet piramida. Tri manje okružuju jednu glavnu kako bi osigurale dovoljnu količinu svjetlosti, a peta je ”preokrenuta piramida”. Muzej je službeno otvoren 1793. godine za vrijeme Francuske revolucije i tada je imao oko 700 umjetničkih djela. Danas broji preko 380.000 djela iz cijelog svijeta i predstavlja najveći i najsadržajniji muzej na cijelom svijetu.
The Museo Soumaya
Ovo impresivno arhitektonsko čudo dizajnirao je Fernando Romero i bez sumnje ga možemo svrstati na listu najljepših muzeja svijeta. The Museo Soumaya je privatni muzej i u vlasništvu je fondacije Carlos Slim, a dobio je ime po Slimovoj supruzi Soumayi koja je preminula 1999. godine. Visoka zgrada prekrivena je sa 16.000 heksagonalnih aluminijskih pločica čija refleksija daje spektakularan izgled u srcu Mexico City-a.
Muzejska zbirka broji više od 66.000 umjetničkih djela čiji najveći dio čini evropska umjetnost iz 15. stoljeća, a sadrži i djela meksičkih umjetnika. Sadrži veliki broj historijskih meksičkih valuta i kovanica, vjerske relikvije i historijske dokumente. Slim je rekao da Meksikancima kroz evropska djela u muzeju želi ponuditi priliku da nauče o njima ako ne mogu sebi priuštiti putovanje.
Pročitajte više: Žena koja je pomjerala granice arhitekture: Zaha Hadid
The Vatican Museums
Svake godine, više od 7 miliona turista posjeti spektakularni Vatikanski muzej u Rimu. Ukupno se sastoji od 28 muzeja i arheoloških zona. Otvoren je 1771. godine i predstavlja zbirku slika i skulptura koje su stoljećima sakupljale pape i institucije Vatikanskih muzeja. Zanimljivo je da ukoliko bi se kod svakog eksponata zadržali po 30 sekundi, ne bi vam bilo dovoljno 48 sati da vidite sve.
Nastanak ovog muzeja seže u 1506. godinu kada je Papa Julije II došao u posjed statue Laokonta sa sinovima i izložio je u Vatikanu. To je značilo polaganje temeljca za nastanak Vatikanskih muzeja koji su danas jedni od najbogatijih na svijetu. U ovom muzeju se nalazi jedno od napoznatijih djela svijeta ”Sikstinska kapela”.
Museu do Amanha – Muzej sutrašnjice
U najvećem brazilskom gradu Rio de Janeiru je 2015. godine otvoren futuristički ”Muzej sutrašnjice”, a svojim izgledom podsjeća na svemirski brod. Razlog izgradnje je bio da se uljepša dio grada za Olimpijske igre održane 2016. godine. Sadrži djela umjetnika koji su željeli prikazati kako vide budućnost, sa osvrtom na sadašnjost i prošlost.
Ideja je bila da muzej izgleda kao da pluta na vodi, a zgrada je građena tako da bude samoodrživa. Muzej je opremljen fotovoltričnim panelima koji regulišu proboj sunčeve svjetlosti u unutrašnjost objekta i generišu solarnu energiju. Visina muzeja je ograničena na 18 metara kako bi se sačuvao pogled na zaliv iz manastira Sao Benta kojeg je zaštitio UNESCO.
The Guggenheim Museum
Guggenheimov muzej u Bilbau je muzej moderne i savremene umjetnosti kojeg je dizajnirao američki arhitekt Frank Gehry. Otvoren je 1997. godine i tada je imao preko stotinu izložbi. Ovaj muzej nije samo promijenio način na koji arhitekti i ljudi razmišljaju o muzejima nego je svojim uspjehom potaknuo grad Bilbao u razvoju. Ovaj fenomen transformacije grada nakon otvorenja muzeja čak je i dobio naziv ‘‘Bilbao efekt”.
Photo: Canva
