U središtu Bosne i Hercegovine, u blizini mjesta Kraljeva Sutjeska, nedaleko od čuvenog franjevačkog samostana, nalazi se drevni grad Bobovac. Grad je to u kojem su stolovali bosanski kraljevi i koji je u srednjem vijeku bio prijestolnica bosanskih vladara iz dinastije Kotromanić. Kraljevski grad Bobovac je od 2006. godine nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovaj prekrasan, pomalo zaboravljeni srednjovjekovni grad koji svjedoči kao jedan od najznačajnijih spomenika Bosne i Hercegovine idealan je prijedlog za vikend destinaciju.
Kraljevski grad Bobovac
Jedinstven je to kraljevski grad, koji se nalazi visoko u brdima srednje Bosne između općine Vareš i Kakanj, u blizini sela Mijakovići i Dragovići. Taj srednjovjekovni stolni grad bosanskih kraljeva nalazi se na vrlo nepristupačnoj lokaciji, na strmoj stijeni na Bobovačkoj kosi, kojoj se može prići iz dva smjera, s istočne strane iz pravca Kraljeve Sutjeske putem prema Borovici i jugozapadno iz pravca Vareša.
Ovaj je stolni grad početkom 14.vijeka izgradio bosanski kralj Stjepan II Kotromanić u kojem su vladali bosanski kraljevi sve do turskog osvajanja 1463. godine. Nekada je Bobovac bio tvrd i ponosan grad u kojem su boravili Kotromanići sa svojim familijama i u vrijeme nemira i ratnih sukoba u njemu čuvali svoje blago i bosansku kraljevsku krunu.
Njegova nepristupačnost najviše je doprinjela neosvojivosti ovog kraljevskog uporišta što je Kotromanićima u velikoj mjeri pomoglo da odbrane svoj kraljevski grad.
Pročitajte više: Posjetite najočuvaniju srednjovjekovnu tvrđavu u BiH, Kulu u Srebreniku
Izdaja i pad bosanskog kraljevstva
Neosvojivost ove srednjovjekovne utvrde posebno je namučila Osmanlije i slavnog vojskovođu Sultana Mehmeda Fatiha. Kako već grad nisu lako mogli svojiti, kao što su osvojili sve što im se dotad na putu iz Srbije do Bobovca našlo, dosjetili su se potkupiti glavnog zapovjednika Bobovca Radaka. Radak je pohlepno vjerujući da će dobiti golemo bogatstvo i čin u carskoj osmanlijskoj vojsci spremno izdao kralja Stjepana Tomaševića i grad Bobovac predao bez borbe. Grad je osvojen 21.maja 1463. godine, iako se vjerovalo da Bobovac dobro opskrbljen vodom, hranom i streljivom može bar dvije godine izdržati bilo kakvu opsadu. Kad je sultan bez borbe osvojio Bobovac poručio je Radaku da onaj ko izda svog kralja ne može biti vjeran ni sultanu ni Osmanskom carstva i zbog toga ga je pogubio na stijeni koja danas nosi ime Radakova stijena.
Bobovac je prije pada napustila kraljica majka Katarina Kosača Kotromanić s djecom, posljednja bosanska kraljica, udovica kralja Stjepana Tomaša, koja je boravila u Kozogradu, te iz njega izbjegla prema Kuresu, a odatle i u Dubrovnik. A odatle su je Mlečani, zabrinuti zbog turske odmazde, otpremili pod papinu zaštitu u Rim, gdje je nastojeći okupiti vojsku i vratiti kraljevsku krunu, mač i plašt u Bosnu, na koncu i umrla i sahranjena u crkvi Santa Maria di Arracoeli. Legenda kaže da su njene posljednje riječi napuštajući Bobovac bile: ”Zbogom ostaj, moja Bosno slavna, i u tebi do tri dobra moja – pšenica s Liješnice, ribe iz Bukovice i voda s Radakovice, jer toga troga više na svijetu nema“.
Nakon što su osvojili Bobovac Osmanlije su ga razrušile ostavivši samo neke pomoćne objekte. Danas je to razoreni stari srednjovjekovni grad, koji je obnovljen prije dvadesetak godina. Na Bobovcu se danas nalaze još samo ruševina nekadašnje kraljevske utvrde i kraljevska grobna kapela u kojoj su sahranjena tri bosanska kralja: Stjepan Ostoja, Tvrtko II Kotromanić i Stjepan Tomaš. Ona je danas djelimično obnovljena i ispred nje se svakog 25. novembra na Dan državnosti Bosne i Hercegovine odaje počast bosanskoj kraljevskoj porodici i slavi se viševjekovna državnost Bosne.
Nekada je Bobovac bio ponositi stolni grad bosanskog kraljevstva, a danas je na strmoj stijeni na Bobovačkoj kosi ostala samo grobna kraljevska kapela. S tog se brda pruža predivan pogled na Kraljevu Sutjesku i na vareške visoravni i rijeku Bukovicu duboko skrivenu u šumi, u kojoj se krije planinarska staza kojom se može uspeti uz stijenu do južne strane Bobovca.
Ovaj jedinstven historijski spomenik svjedoči o najslavnijem dobu bosanske države, kada se Bosna kraljevstvom zvala. Stoga vrijedi posjetiti ga, možda ponajbolje u proljeće kada ozelene livade i vareške visoravni i put Bobovca se lakše stiže.
Photo: Fena/intelektualno.ba/općinakakanj/
