Znate li da je na Listi nematerijalne kulturne baštine UNESCO 2018. godine, kao treću po redu u Bosni i Hercegovini, pored konjičkog drvorezbarstva i zmijanjskog veza, uvrstio i tradicionalno branje trave ive na Ozrenu.
Tradicionalno branje trave ive na praznik Usjekovanja Jovana Krstitelja u septembru
Ovaj zanimljiv događaj, jedinstven u tradiciji krajeva BiH, tradicionalno započne početom septembra, tačnije 11.septembra na praznik Usjekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja koji se održava na lokalitetu Gostilj na planini Ozren, kod Doboja.
Tada se tradicionalno okupi lokalno stanovništvo da na planini Ozren, na 733 m nadmorske visine, blizu Gostilja, na kamenitim padinama planine bere trava iva. A ko je ikada brao travu ivu zna kakva je to naporna “rabota”. Jer, trava iva je vrlo niski grm, nalik busenu, koji raste obično na oštrim, kamenitim padinama, najviše 15-20 cm iznad površine zemlje. Vrlo je niskog rasta i zato ju je teško brati. Ima blijede žućkaste cjetove i male uske listove. Zbog toga što tako nisko raste, morate se dobro sagnuti kako biste ju ubrali. Obično se reže nožem i sječe makazama, kako se ne bi oštetio korijen i kako bi i dalje rasla na toj kamenitoj podlozi.
Ovogodišnja manifestacija branja trave ive na Gostilju prethodila je molitva u pravoslavnoj Crkvi Usjekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja u Konopljištima, a potom do planinskog vrha Gostilj krenula liturgija u organizaciji Srpskog sokolskog društva „Sveti Sava“ iz Boljanića. Ova viševjekovna tradicija branja trave ive isključivo se obavlja na dan Usjekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja, jer lokalno ozrensko stanovništvo vjeruje da, ukoliko je ubrana na ovaj dan, iva ima skoro neograničenu ljekovitu moć. Nedavno je i Vlada Republike Srpske zaštitila stanište „Gostilj“ na planini Ozren kao stanište trave ive. A ova je tradicija 2020. dobila i svoju poštansku marku Pošti Republike Srpske.
“Trava iva od mrtva pravi živa”
Zašto je tako cijenjena trava iva u narodu? O njenoj se ljekovitosti prenose legende s koljena na koljeno i u narodu je poznata izreka “Trava iva od mrtva pravi živa”. Mještani ozrenskog kraja tvrde da zbog njenih ljekovitih svojstava “ni jedna kuća u ovom kraju ne čeka zimu bez osušene ive”.
Trava iva vrlo je gorkog i oporog okusa i zbog tanina i gorkih materija koje u sebi sadrži smatra se jednim od najjačih antispetika, i posebno je djelotvorna u jačanju imuniteta. Također je odlična u liječenju gastrointestinalnih smetnji, pomaže kod katara želuca i crijeva, nadimanja, grčeva u crijevima, čira na želucu. Također je izvanredna u liječenju bolesti usta i grla i ždrijela, a idealno je sredstvo u tretmanu stresa i depresije.
Pročišćava naš krvotok od toksina, a zbog antiseptičkog i antibakterijskog svojstva su je u narodu proglasili travom koja “oživljava mrtve”. Najčešće se od ive prave tinkture, koje se koriste u kapima, zbog izrazito gorkog oskusa, naročito u liječenju bolesti želuca, crijeva, žuči i jetre, te u liječenju hemoroida. Biljka se suši i od nje se pravi čaj, koji se pije u manjim gutljajima.
Rijetki su lokaliteti u BiH na kojim se bere tako kvalitetna trava iva kao što je ovaj na ozrenskim padinama. Stoga je ova tradicionalna manifestacija, koja počinje 11. septembra na praznik Usjekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja na planini Ozren, u narodu očuvana kao posebno važan događaj kojim se obilježava kraj ljeta i plodnog dijela godine i najavljuje se zima. Zbog toga je i Komisija UNESCO-a prepoznala ovu tradicionalnu manifestaciju kao jedinstvenu u svijetu i uvrstila ju je na svoju Listu nematerijalne kulturne baštine svijeta.
Photo: Srna/Nezavisne novine
