Danas je međunarodni dan planina

Nakon što je Skupština Ujedinjenih nacija u New Yorku proglasila 2002. godinu kao Međunarodnu godinu planina UN je 2003. proglasio 11. decembar kao Međunarodni dan planina. Tim činom su i UN priznale važnost vraćanja prirodi i zaštiti planina, te su ukazala na potrebu stalnog osvješćivanja golemog značenja planina za zdravlje čovjeka, te nužnost očuvanja prirodnog i planinskog okoliša za kvalitetniji život na ovoj Planeti.

Nije li ovo zemlja od planina satkana?

Čudna je ovo zemlja, ova Bosna i ova Hercegovina, od čudnog li je tkiva satkana. Sa sjevera i istoka čudesnim rijekama omeđena, a s juga deltom Neretve i djelićem Jadranskoga mora zapečaćena. A cijela joj je središnjica planinama i dolovima protkana.

Male zemlje s tako prekrasnim i čudesnim planinama nadaleko nema. Istina je da se ne možemo pohvaliti planinskim masivima poput Himalaja, Alpi, Anda, Iberskog gorja, no rijetka smo zemlja na svijetu koja se može pohvaliti planinskim vrhovima višim od 2000 metara nadmorske visine, čak njih 78. Da, dobro ste pročitali, u Bosni i Hercegovini imamo čak 78 planinskih vrhova viših od 2000 metara. A znate li koji su to?

Kako je osvajanje planinskih visova 2000+ postalo vrlo popularno u posljednjih nekoliko godina vjerovatno zbog sve većeg interesovanja za planinarenje i alpinizam, a dijelom i zbog sve većeg broja rekorda koje postižu na najvišim svjetskim gorjima, i kod nas je još prije par godina otvoren Challenge 2000+. I dok je filmska ekipa Netflixa u himalajskom gorju pratila ekipu nepalskih šerpasa predvođenu neustrašivim nepalskim alpinistom i bivšim britanskim specijalcem Nirmalom Purjom koja se penjala na 14 vrhova Himalaya iznad 8000 metara nv u periodu od 7 mjeseci i osvojila na koncu te avanture Guinessov svjetski rekord, i o njihovim pohodima snimala najgledaniji Netflixov dokumentarac 14 peaks: nothing is impossible, kod nas su se počinjali redati uspjesi planinara i planinarki koji su osvajali svih 78 2000+ planinskih vrhova u BiH.

BH challenge 2000+

A šta taj izazov predstavlja sigurno se pitate? E, u tom izazovu trebate u što kraćem vremenskom periodu “popeti”, kako to planinarskim rječnikom biva rečeno, svih 78 vrhova iznad 2000 metara nadmorske visine. A koji su uopće ti vrhovi?

Dakle, na 11 planina u BiH nalazi se sljedećih 78 vrhova 2000+, vrhove više od 2.000 metara nadmorske visine, a čije ucrtane rute imate na popisu portala planinarenje.ba:

1. MAGLIĆ: Najviši vrh Bosne i Hercegovine je Maglić sa 2.386 metara nadmorske visine i nalazi se na istoimenoj planini, koja se nalazi oko 20 kilometara jugozapadno od Foče uz granicu BiH i Crne Gore. Omeđena je rijekom Sutjeskom na zapadu, planinom Volujak na jugozapadu, rijekama Drinom i Pivom na sjeveroistoku te planinom Bioč na jugoistoku.
2. VOLUJAK: Planina koja se nalazi na graničnom području BiH i Crne Gore, između Maglića na sjeveru, Lebršnika na jugu, Zelengore na sjeverozapadu i Bioča na istoku, sa kojima čini jedan od najljepših planinskih masiva. Vrhovi: Badnjine(2243m), Kočanj kuk(2103m), Kota 2041, Kota 2107, Kota 2071, Kota 2184, kota 2192, Kota 2181, Kota 2253, Kota 2294, Kozji pogled(2077m) , Lica-južn(2153m) i sjeverni vrh (2111m), Prsti(2271m), Rudinski kom(2157m), Veliki Oštrikovac (2296m), Vlasulja (2236m)
3. ČVRSNICA: Planina koja se nalazi na granici Bosne i Hercegovine i zbog njezine visine mnogi je zovu „krov“ Hercegovine. Čvrsnica se nalazi u općinama: Posušje, Jablanica i Mostar, sastavni je dio Parka prirode Blidinje. Vrhovi: Ćuprija(2101m), Kapci(2156m), Kota 2038, Kota 2065, Kota 2093, Kota 2119, Kota 21154, Kota 2182, Kota 2219, Peštibrdo(2039m), Pločno(2228m), Trinjača(2038m), Velika Oštrovača(2020m), Veliki Jelinac(2120m=, Veliki Vilinac(2117m)
4. VRAN: Vran planina se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Hercegovine, na razmeđu opština Jablanica, Prozor-Rama, Posušje i Tomislavgrad. Vrhovi: Kota 2006, Mali vis(2014m), Veliki Vran(2084m) i Vran(2020m)
5. PRENJ: Planina koja je smještena na sjeveru Hercegovine i koju planinari zbog svoje surovosti zovu “bosanski Himalaji”. Vrhovi: Botini(2015m), Erać(2082m), Herać(2002m), Lupoglav(2102m), Osobac(2021m), Velika kapa(2004m), Vidina kapa(2032m), Zelena glava(2103m)
6. BJELAŠNICA: Olimpijska planina iznad Sarajeva, poznata kao olimpijsko skijalište, koja ima 9 vrhova viših od 2000 m: Opservatorij(2067m), Krvavac(2062m), Velika Vlahinja(2005m), Mala Vlahinja(2056m), Žuti cvijet(2026m), Kota 2032, Kota 2046, Kota 2025, Kota 2056
7. ZELENGORA: Planina koja se nalazi u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska. Najpoznatija je po velikom broju glacijalnih jezera (gorske oči), od kojih su najpoznatija Kotlaničko, Orlovačko, Štirinsko, Jugovo jezero, Donje Bare, Gornje Bare i po jedinoj prašumi u Evropi Perućici. Ima vrhove Bregoč(2014m) i Kozje strane(2013m)
8. TRESKAVICA: Jedna od najljepših planina u BiH blizu Sarajeva koja je sa svojih 2088 metara nadmorske visine najviša sarajevska planina. Vrhovi: Barice(2062m), Klekova glavica(2000m), Kota 2048, Mala ćaba(2086m), Opaljeni kuk(2018m), Pašina glava(2070m), Đevigrad(2034m)
9. VRANICA: Vranica je najviša i najpoznatija rudna planina u centralnoj BiH i najviša planina u BiH izvan područja Hercegovine, koja ima poznato Prokoško jezero. Vrhovi: Bijela gromilica(2072m), Devetaci(2004m), Krstac(2069m), Nadkrstac( 2110m), Kota 2028, Ličika(2106m), Rosinj(2059m), Treskavica(2023m)
10. LELIJA: Planina Lelija se nalazi u istočnoj Hercegovini, u blizini Kalinovika i Foče. Najviši vrh je Velika Lelija (2.032m)
11. CINCAR: Najviši vrh planine koja se nalazi se sjeverno od Livna je Cincar(2004m)
12. LJUBIŠNJA: Postoji dilema oko toga da li vrhovi Dernečište i Mala Ljubišnja pripadaju Bosni i Hercegovini. Po mnogim internetskim kartama kao što je Google Earth ne pripadaju i nalaze se stotinjak metara od granice na teritoriji Crne gore. Po ovoj GIS-ovoj karti granica prolazi preko Dernečišta, a Mala Ljubišnja je u BiH.Vrhovi: Dernjačišta(2238m), Mala Ljubišnja(2073m) i Kota 2190

Svi oni koji bi želejli dostići ovaj rezultat i upisati se na listu onih koji su osvojili Challenge 200+ mogu pronaći sve instrukcije za taj pohod na linku.

Žene pomiču planine

Ove godine proglašena je posebna tema Međunarodnog dana planina posvećena ženama pod nazivom “Žene pomiču planine”.

Sve je više žena planinarki koje se uspješno penju i na bosanskohercegovačke vrhove, ali osvajaju i one u Alpama, Andima, Himalajima…Prva žena u Bosni i Hercegovini koja se ispela na svaki od ovih 78 vrhova iznad 200 m nv je Jelena Bobetić iz Livna. Za Al Jazeera Balkan izjavila je: „Svaki je vrh lijep i svaki je jednostavan ako mu se pristupi s ljubavlju nekom. Sa druge strane, nijednu planinu ne smijete podcijeniti, bez obzira je li ona visoka dvije tisuće metara, tri ili četiri, i svakoj planini treba pristupiti s poštovanjem.“

Mnoge se žene, i one mlađe i starije, sve više i češće odvažuju na pohod u planine u Bosni i Hercegovini. Neke jer žele odmoriti dušu i tijelo, neke jer žele napojiti oči ljepotom prirode i čarobnim zelenilom, neke jer u šumi nalaze smiraj i ona predstavlja zen za njihovu dušu. Neke jer žele upoznati divljinu i sklad koji samo priroda umije stvoriti. Neke jer vole zvuk tišine i vjetra koji samo na vrhu planine možete doživjeti.

„Tvrdim da planinarenje, osim što je kvalitetna fizička aktivnost, pozitivno djeluje na ljude. Meditativno je, smiruje i opušta. Kad se popneš na Cincar ili bilo koju drugu planinu, vidjet ćeš ogroman prostor pred sobom. On nije samo tvoj. Pripada svima podjednako“, tvrdi Jelena.

A kad bi briga o svijetu i čuvanju okoliša bila bar na jednu godinu prepuštena ženama u svijetu garantiram da bi se ova Planeta u toj godini bukvalno okrenula za 2x 360 stepeni i zasigurno postala humanija, zelenija, blistavija, ljepša… Jer bismo je uspjele, baš mi žene, bolje očuvati, pa makar to samo i nakratko bilo. Jer, zapamtite, žene pomiču i planine.

Photo: Al Jazeera Balkans/Anisa Šerak/Planinarenje.ba