Arhitektonski fakultet završava veći broj žena nego muškaraca, ali mali broj njih uspijeva doći na vodeće pozicije unutar tvrtki, a još manji broj vodi privatne tvrtke i ima autorske arhitektonske projekte. Ipak, karijerni put Ane Bosankić, direktorice tvrtke Novi dom, uspio je otići u drugom smjeru. Započeo je stjecanjem diplome magistra arhitekture pri Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a Ana je paralelno honorarno radila kao projektant suradnik na projektima Novog doma i nekoliko arhitektonskih ureda iz Sarajeva, a bila je i članica stručnog uredništva časopisa AGD Profi – magazina za gradnju, arhitekturu i dizajn, koji je organizirao i građevinske sajmove “Gradnja i obnova“.
Nastavlja dugogodišnju tradiciju koja stoji iza obiteljske arhitekture
Po završetku studija vratila se u rodnu Tuzlu, jer joj je otac tada dao najbolju ponudu za posao, prepisavši joj udjel u vlasništvu firme u samom početku, tako da je od 2009. godine projektantica i partnerica u obiteljskom arhitektonskom uredu, koji je 1996. osnovao njezin otac arhitekt Juro Pranjić. Dobila je veliko povjerenje i projektantsku slobodu, ali i odgovornost koja je ključna za svako sazrijevanje u privatnom poslu.
Kratko je paralelno radila i kao profesorica stručnih predmeta u Građevinsko-geodetskoj školi u Tuzli. U proteklih 15 godina stekla je ogromno iskustvo prošavši kroz brojne autorske i koautorske realizirane projekte raznih tipologija. Posljednjih pet godina vodi tvrtku sa sestrom Lucijom, koja joj je i partner u firmi, te nastavljaju dugogodišnju tradiciju koja stoji iza obiteljske arhitekture.
Kako uz projektiranje većinu svojih projekata vode i kroz cjelokupan proces građenja, nudeći i uslugu inženjeringa i menadžment projekta i budžeta, njezina karijera se pored projektantske razvila i u pravcu projekt menadžmenta koji je ključan za uspješnu realizaciju projekta.
Tri godine bila je i članica Upravnog odbora Asocijacije arhitekata Bosne i Hercegovine, glavna urednica portala AABH te voditeljica programa stručnih predavanja za arhitekte. Inicirala je i volonterski radila i na raznim drugim aktivnostima s ciljem unaprjeđenja položaja arhitektonske struke.
Na svom bogatom karijernom putu susrela se i s nekim izazovima. Kako kaže, arhitektura je i životni poziv, i svoju profesiju doživljava upravo tako, jer se prožima i u sve druge sfere života i definira ih. Dijelom i jer vodi privatno poduzeće – njezin posao nije ograničen na fiksno radno vrijeme i ured, često je terenski, a promišljanje, analiziranje i razgovor o projektima, arhitekturi i o prostoru općenito sastavni je dio njezine svakodnevice.
Pročitajte više: Ovo su arhitektice bivše Jugoslavije i njihova brutalistička remek-djela
Rodna neravnopravnost u arhitektonskom pozivu
Najveći izazov joj je bilo i ostalo upravo usklađivanje poslovnog i obiteljskog života s dvoje male djece. Bez velike potpore cijele obitelji, smatra Ana, to bi bilo skoro nemoguće. Drugi poseban izazov je i onaj s kojim se susreće većina arhitektica, a to je pozicioniranje unutar ove još uvijek dominantno muške struke. Građevinska industrija i gradnja još uvijek su procesi koje većinom vode muškarci. Iako arhitektonski fakultet završi veći broj arhitektica nego arhitekata, objašnjava, kasnije kroz karijeru vrlo mali broj kolegica ima priliku doći na vodeće pozicije unutar firmi, a još manji broj vodi privatne firme i ima autorske arhitektonske projekte.
“Ovo nije problem samo u našim sredinama nego je i globalno izražen, ali kod nas je i dodatno potenciran sveprisutnim šovinizmom, nedostatkom elementarne kulture i obrazovanja“, upozorava.
Ona nije prošla tim najtežim putem jer je od početka imala priliku raditi na vrhunskim projektima i učiti iz prve ruke. Važno je istaknuti i da gotovo nikada nije imala neugodnu situaciju na gradilištu s majstorima, iako većina pretpostavlja da je tu srž problema.
“Taj respekt sam u početku imala i radi poštovanja koje izvođači imaju prema mome ocu, pa se ono prenijelo i na mene, ali kasnije je to poštovanje bilo lako i steći, jer čim se pokaže kompetencija u rješavanju problema i odgovornost prema projektu, brzo se ostvari dobra suradnja i uzajamno poštovanje“.
Pročitajte više: Žena koja je pomjerala granice arhitekture: Zaha Hadid
Razbijanje predrasuda
S druge strane, neki klijenti, mediji i drugi sudionici građevinarstva na višim pozicijama osporavali su ili ignorirali njezino koautorstvo ili rad.
“Dijelom je to bilo i radi toga što sam kći poznatog arhitekte, pa je prva predrasuda da svoju ulogu na projektima nisam zaslužila svojom stručnošću i radom, dijelom su osporavanja dolazila i jer sam često bila jedina žena na sastancima ili na gradilištu, a uz sve to sam vrlo rano postala dio ozbiljnog posla i uvijek sam bila i najmlađa“.
Prvo desetljeće karijere provela je dokazujući suprotno – tu frustraciju pretočila je u motivaciju za dodatni trud i nevjerojatnu energiju koju je ulagala u svaki segment poziva i posla.
“Radi svega toga je i tranzicija vođenja poslovanja i firme s oca na mene bila izazovna i svojevrstan novi start, ali građevinski rečeno – naši temelji su čvrsti, tako da se sve složilo baš kako treba i po projektu. Neki su me prepoznali, a neki nisu i nikada neće. Često su moje klijentice uspješne poslovne žene koje su imale sličan put, a moje tržište je internacionalno i široko i na njemu se u konačnici traži profesionalnost, stručnost i integritet. Sve je više klijenata s velikim projektima koji shvaćaju da angažiranjem arhitektice dobivaju možda i bolju uslugu, jer mnoge od nas ulažu i taj dodatni trud, prihvaćaju i veću odgovornost, jer da bismo bile na boljim pozicijama i dobile bolje prilike moramo raditi više i bolje od kolega“, objašnjava Ana.
Pročitajte više: Arhitektica Azra Hodžić dizajnirala je prvi roll top ruksak u BiH
Sakralna arhitektura i tihi luksuz
Njezin rad često se povezuje s pojmom “tihi luksuz“. Veliki broj projekata na kojima su radili i uz koje je sazrijevala kao projektantica bili su sakralni projekti. Sakralnu arhitekturu karakterizira dostojanstvenost, bezvremenost, monumentalnost, vrhunski materijali, kvalitetna tehnička rješenja koja traju, i jedan poseban odnos poštovanja prema tradiciji kroz njenu suvremenu reinterpretaciju koja je ovovremena i bliska današnjem vjerniku. Upravo ova temeljna načela arhitektonskog oblikovanja formirala su i njezin općeniti stav prema dizajnu i profilirala njezin stil koji je od struke i medija okarakteriziran kao tihi luksuz.
Na najvećoj stručnoj konferenciji za arhitekte i dizajnere interijera u BiH “Home, garden and interior design“ koja se nedavno održala u Sarajevu, Ana je kao predavačica govorila upravo na temu estetike tihog luksuza u arhitekturi i dizajnu. Spremajući se za to predavanje, prvi je put i sama analizirala sve karakteristike tog koncepta kroz svoje projekte.
Temeljne odlike su upravo ta bezvremenost i suptilnost nasuprot prolaznom i trendovskom, profinjena jednostavnost i otmjenost nasuprot minimalizmu ili s druge strane kiču, vrhunski prirodni materijali koji su vjerodostojni, kvalitetna i sofisticirana izvedba i dovršenost detalja, cjelokupna harmoničnost i povezanost projekta, posebna pozornost na prirodno osvjetljenje, orijentaciju i dnevni ritam prostora, primjena neutralnih boja kao podloge, a bogatih i dubokih kao akcenata, primjena metala, ogledala i igra s teksturama i njihovim kontrastima. Biljke i veza s prirodom i vanjskim prostorima su također karakteristike ovih objekata u kojima se luksuz ogleda upravo u općem komforu i trajnom kvalitetu.
Pročitajte više: Tarik Musakadić dizajnira arhitektonski Samusa nakit inspirisan motivima Sarajeva
Arhitektura je puno više od one primarne uloge
Umjetnine su također važan segment ovog koncepta jer oplemenjuju prostore i daju im dodatnu vrijednost. Kad god ima priliku nastoji na projektima ostvariti suradnju i s umjetnicima.
“Sve ove karakteristike su danas popularno sažete u pojmu tihog luksuza, ali mislim da je to jedan bezvremen koncept koji je sveprisutan i ne radi se samo o stilu u dizajnu nego je to jedan općenit stav prema životu, trajnosti i prolaznosti, stav u odnosu prema novcu i načinu konzumacije svega što nam se nudi. S graditeljskog i stručnog gledišta to je jedan odgovoran i etičan odnos prema izgrađenom prostoru i trajnosti projekata“.
Smatra da arhitektura na život korisnika može utjecati puno više od one njezine primarne uloge – da osigura sklonište.
“Dobra arhitektura nije teret korisniku, održiva je i trajna, funkcionira i kvalitetno je tehnički riješena, ali pored toga, dobra arhitektura treba biti i oblikovno vrijedna, arhitektonski referentna i na ponos i projektanta i korisnika. Svaki arhitektonski projekt je autorsko djelo i prilika je ponuditi svoj autorski maksimum u datom trenutku i osigurati dodatnu vrijednost projekta kroz arhitekturu. Objekti značajno utječu i na to kako se osjećamo u njima i moj je cilj uvijek da se korisnici osjećaju sigurno i slobodno, mirno i radosno“.
Dodaje da su na našim prostorima ti kvalitetni arhitektonski projekti nažalost svedeni na točkaste intervencije u prostoru, ali zajednička karakteristika svih je upravo odgovorniji odnos prema prostoru, gradnja u skladu s kontekstom, kvalitetna suvremena tehnička rješenja i dublje i kreativnije promišljanje o potrebama korisnika.
Pročitajte više: Koje biljke koristiti kao ukras vašeg radnog prostora?
Projekt La Villa Bella
Ana je najponosnija na upravo završeni projekt privatne high end vile La Villa Bella u blizini Tuzle. Na ovom projektu od više od 1000 m2 Novi dom je autor projekta i svih faza projektne dokumentacije, ali i voditelj cjelokupnog projekt menadžmenta gradnje, što podrazumijeva inženjering i organizaciju građenja, nabavku materijala i opreme, stručni i projektantski nadzor nad izgradnjom, pribavljanje dozvola i pravno zastupanje investitora.
Objašnjava da je građenje vrlo složen proces u kojem sudjeluje veliki broj raznih struka i sudionika, razni čimbenici utječu na njegovu dinamiku, i to nije proces koji teče pravolinijski, nego se više procesa odvija paralelno, preklapaju se i utječu jedan na drugoga. Da bi se projekt uspješno okončao, pored stručnih kompetencija, iskustva, odgovornosti i moralnog integriteta projektanta i voditelja izgradnje, važna je i otvorena komunikacija s investitorom i uzajamno povjerenje i poštovanje.
“To je ono što ovaj projekt izdvaja i što je krucijalno doprinijelo da projekt na kraju realiziramo na tako visokoj razini kvaliteta i dovršenosti i u potpunosti u skladu s potrebama investitorice“.
Prošlu godinu završili su ovom vrijednom realizacijom i Ana je ponosna na cijeli tim Novog doma, na sve projektante i inženjere, dugogodišnje suradnike i izvođače i dobavljače koji stoje iza realizacije projekta La Villa Bella.
“Vizija Novoga doma je uvijek ista, projektirati i graditi najbolje što znamo i po našim principima rada, a to su projektantska sloboda, potpuno međusobno povjerenje i predanost projektu, totalna iskrenost i transparentnost, profesionalni i osobni integritet te nepotkupljivost i beskompromisna izvrsnost i kvalitet u najboljem interesu naših investitora. Znam da je takav odgovoran i cjelovit pristup rijetkost i vjerujem da će biti prepoznat i šire i da naše najbolje vrijeme tek dolazi“, zaključuje Ana.
Foto: Relja Ivanić
