Aida Soko, ekonomska savjetnica Europske komisije u BiH, ekspertica je u vođenju i upravljanju revolucijom digitalizacije kroz obuke i mentorstvo lidera privatnog i javnog sektora. Na našoj Konferenciji za žene u bankarstvu i sektoru financijskih usluga održala je predavanje “Uloga žena u bankarstvu u predstojećim ekonomskim reformama na putu EU integracija: Akcelerator socio-ekonomskih reformi i stabilnosti“.
Plan rasta za Zapadni Balkan
Aida posjeduje snažnu ekspertizu u strateškom i finansijskom restrukturiranju, korporativnim i regulatornim poslovima, poreskoj i investicionoj optimizaciji, restrukturiranju državnih preduzeća, privatizaciji, spajanjima i akvizicijama, liderstvu i upravljanju talentima, korporativnim finansijama, javnim finansijama i javno-privatnim partnerstvima. Aktivna je dioničarka u poslovnim udruženjima, poslovnom mentorstvu i akademskoj areni.
Jedna od tema njezinog predavanja bio je plan rasta za Zapadni Balkan, koji je trenutačno aktualan u Briselu. Plan rasta temelji se na četiri ključna stupa. Njegova najvažnija značajka su konkretni financijski pokazatelji, a jedan od glavnih elemenata je šest milijardi eura dodatne potpore za zemlje Zapadnog Balkana u razdoblju od dvije godine. Ova sredstva usmjerena su na različite ključne sektore, koji su važni kako za gospodarstvo naše zemlje, tako i za vaše klijente, bilo da se radi o pojedincima ili korporativnim subjektima.
Iako je balkanski gospodarski sektor jedan od najrazvijenijih, poslovanje i razvoj ne mogu se odvijati bez strateškog razmišljanja. Neovisno o tome radite li u prodaji ili se bavite pojedinačnim odlukama u vlastitom poslovanju, važno je promatrati projekte u širem kontekstu – njihov utjecaj na određene industrije, gospodarske segmente i institucijske podsektore.
Na jedinstvenom tržištu, zajednički pristup i suradnja unutar Zajedničkog regionalnog tržišta na prostoru zapadnog Balkana imaju veliku važnost. Više od dvije trećine našeg izvoza, u određenim godinama čak do 75%, odlazi u zemlje članice Europske unije.
Pročitajte više: Ključ uspjeha u kompleksnom bankarstvu? Upornost i otvorenost prema ljudima i klijentima!
Najveći broj investicija dolazi iz Srbije i Hrvatske
Drugo najveće tržište je ono u regiji, prvenstveno u bivšim jugoslavenskim republikama, Srbiji i Hrvatskoj, odakle dolazi i najveći broj investicija. Zbog toga je regionalno tržište od ključne važnosti, no ono je i dalje fragmentirano te ne može u potpunosti iskoristiti potencijal zajedničkog nastupa. Treća i najproblematičnija oblast za nas su ključne reforme, gdje se obvezujemo na provedbu nužnih promjena, ali se pri tome javljaju različiti problemi.
“Ne znam koliko ste pratili detalje, no ja sam koordinirala dva od ovih reformskih područja. Tijekom svoje 30-godišnje karijere imala sam brojne prilike otići iz BiH, no odlučila sam ostati. Ipak, ne krijem da mi je u određenim trenucima, dok sam sjedila s predstavnicima vlasti, bilo teško ostati suzdržana. Argumenti i logika često nisu presudni u raspravama, a način razmišljanja i odlučivanja često ide u smjeru koji je teško racionalno razumjeti“.
Ključna područja reformi nisu nova – digitalizacija, energetska tranzicija, poslovno okruženje, razvoj i zadržavanje ljudskih resursa te temeljna prava, koja, nažalost, i dalje zahtijevaju posebnu pažnju. Za BiH je osigurano oko milijardu maraka kroz dodatna sredstva za već postojeće projekte, no i dalje se suočavamo s izazovima u njihovom korištenju. Iako bi ta sredstva trebala biti snažan motiv za napredak, vlastima to, čini se, nije dovoljno. Zbog nedostatka konsenzusa, BiH je jedina zemlja zapadnog Balkana koja još nije dobila reformsku agendu.
Pročitajte više: Konferencija za Žene u bankarstvu i sektoru financijskih usluga ukazala je na sve veću upravljačku moć žena u bankama
Svaka reforma ima svoju financijsku vrijednost
Novost u ovom reformskom paketu je da svaka reforma ima svoju financijsku vrijednost – milijarda maraka podijeljena je na 110 reformi, pri čemu svaka od njih ima svoju cijenu. Tek nakon provedbe reforme zemlja može ostvariti pravo na korištenje tih sredstava, pri čemu se 50% koristi za proračunsku podršku, a 50% za provedbu infrastrukturnih projekata. Naglasak je na konkretnoj provedbi – donošenju i implementaciji zakona, a ne samo na pokretanju reformi.
Jedno od ključnih pitanja vezanih uz pristup jedinstvenom tržištu je STEP. O njemu se mnogo raspravljalo, no tehnička pitanja, koja nemaju veze s etničkim temama, često postaju predmet beskonačnih polemika. Poslovno okruženje jedno je od najvažnijih područja reforme, a dugoročni problem predstavlja visoka prisutnost države u gospodarstvu. Više od jedne trećine svih radnih mjesta nalazi se u javnim poduzećima i institucijama, što značajno utječe na tržište rada i ukupnu ekonomiju.
Još jedan problem predstavlja priznavanje kvalifikacija unutar BiH i između entiteta, što često stvara prepreke poslovanju i zapošljavanju. Bankarski sektor već pruža različite vrste podrške malim i srednjim poduzećima, start-upovima i inovacijama, posebno u području zelene tranzicije i digitalizacije, no nedostaje koordinacija donatorskih sredstava i jasna strategija na razini države.
Velika se pažnja posvećuje reformama u pravosuđu, borbi protiv korupcije i državnim subvencijama. Jedan od ključnih izazova je usklađivanje s ETS sustavom, koji će utjecati na gospodarstvo i privatni sektor, posebno u vezi s certifikacijom energije i njenog porijekla. Ako ne poduzmemo konkretne korake, mogli bismo se suočiti s ozbiljnim ekonomskim posljedicama.
Pročitajte više: Održana je večera za žene u bankarstvu i financijskom sektoru u hotelu Hills
Žene u bankarstvu
Podaci o BDP-u po stanovniku pokazuju kako zemlje regije koje su ranije započele pregovore s EU bilježe značajan rast nakon otvaranja pregovora. Dok se neke zemlje približavaju europskom prosjeku, BiH i dalje zaostaje, a vlasti se čak poigravaju statistikama kako bi prikazale povoljniju sliku. Nažalost, realnost je mnogo složenija.
“U kontekstu ovih reformi, posebno mi je drago što imamo snažnu prisutnost žena na vodećim pozicijama. Iako bankarstvo često smatramo tipično muškom industrijom, broj studentica ekonomije pokazuje da je ta percepcija pogrešna. Problem nije u nedostatku žena u struci, već u njihovoj zastupljenosti na visokim pozicijama, što je rezultat društvenih stereotipa i strukturalnih prepreka“.
Žene stručnjakinje u bankarstvu ključne su zbog osjetljivosti na reforme, sposobnosti donošenja kompleksnih odluka, senzitivnog pristupa, emocionalne inteligencije i umijeća postizanja optimalnih rješenja kroz kompromis. Njihova sklonost analizi rizika i “kultura tihe pobjede” omogućuju im uspješno navigiranje financijskim izazovima. Sova, simbol mudrosti i strategije, odražava njihovu intuiciju i viziju, dok njezina sposobnost da vidi i čuje ono što drugima ostaje skriveno oslikava analitičku preciznost potrebnu u financijskom sektoru.
Pročitajte više: Žene u BiH su liderice u bankarstvu i sektoru finansijskih usluga
Strpljenje, upornost i sposobnost donošenja mudrih odluka
Kada govorimo o implementaciji reformi, ključno je strpljenje, upornost i sposobnost donošenja mudrih odluka, često u okolnostima gdje racionalni argumenti ne prolaze. Važno je usredotočiti se na konkretne ciljeve i pronaći način za njihovu realizaciju, umjesto da se iscrpljujemo dokazivanjem tko je u pravu.
Sve reforme koje su pred nama zahtijevaju angažman i privatnog sektora, uključujući bankarski sektor. Od vlasti zapadnog Balkana očekuje se uključivanje privatnog sektora u provedbu reformskih projekata, a banke mogu igrati ključnu ulogu u financiranju i podršci. Također, svaka reforma se evaluira svakih šest mjeseci, kako bi se osiguralo da se planirani ciljevi provode na vrijeme.
“Kumulirano znanje i iskustvo koje imate u svojim sektorima može značajno doprinijeti reformskom procesu i ekonomskom napretku zemlje. Vrijeme je da iskoristimo te prilike i aktivno sudjelujemo u promjenama koje će oblikovati budućnost našeg tržišta”.
Može li bankarski sektor biti akcelerator promjena?
Aida je i odgovorila na pitanje može li bankarski sektor biti akcelerator promjena. Kako kaže, bankarski sektor omogućava pristup kapitalu, potiče poduzetništvo i doprinosi finansijskoj stabilnosti. Dakle, kao takav igra ključnu ulogu, posebno u ekonomiji sa sporim ekonomskim rastom, visokom stopom nezaposlenosti i odlaska produktivne radne snage.
Politikom poticajnih uvjeta, objašnjava, bankarski sektor može podržati tranziciju ekonomije ka inovacijama i digitalnoj transformaciji, ekološkoj i energetskoj tranziciji, i podršci sektorima industrije koje imaju visok potencijal rasta. Već sada postoje industrije i tipovi investicija koji nisu podobni za kreditiranje, kao i industrije za koje se daju povoljniji uvjeti financiranja.
“Kroz modernizaciju, inovacije i fokus na održivost, bankarski sektor može postati ključni pokretač ekonomskog razvoja i tranzicije. Za bolje efekte, potrebno je adresirati niz regulatornih izazova i poboljšati regulativu kako bi se omogućilo i plasiranje alternativnih financijskih proizvoda, a ne samo tradicionalnih kredita. Uz suradnju sa donosiocima odluka mogu se donijeti efektivne mjere i poticaji koji bi omogućili tranziciju od konzervativnog upravljanja rizicima, kakav je danas prisutan do financiranja inovativnih, visokorizičnih projekata visokog potencijala razvoja”.
Dodaje da je teško očekivati značajne promjene s tradicionalnim pristupom averzije prema riziku.
“Vlade na svim nivoima već izdvajaju značajne iznose za poticaje privredi, samo ih je potrebno usmjeriti u industrije sa najvećim razvojnim potencijalom”, zaključuje.
Foto: Women in Adria
