Za ženu koja kao psihologinja i marketingarka dvadeset i pet godina gradi svoj profesionalni angažman u segmentu upravljanja i komunikacija, marketinških istraživanja i izgradnji branding strategija, ne čudi profesionalno opredjeljenje za razotkrivanjem uvida o tome što kompanije sa kojima je radila i njihovi korisnici trebaju, žele i vole, što pak ne vole i ne žele i zbog čega nešto ne bi koristili. Shodno njenim profesionalnim interesovanjima Elmu Pašić je jednom prilikom prijatelj, zbog njene profesionalne znatiželje, nazvao „profesionalnom mahalušom“, na šta ona dodaje „na znanstvenim osnovama“. O tome zašto je dobila tu etiketu, te kako se nova titula „happines manager“ uklapa u njenu profesionalnu orjentaciju marketingarke, istraživačice, konsultantice, mentorice, coacha, žene i majke pročitajte u narednim redovima.
Fluidna Agile karijera
Za svoj karijerni put Elma Pašić voli reći da je „školski primjer“ fluidne karijere, koju je gradila od nevladinog sektora, preko korporacija do poduzetništva, kombinirajući akademsko iskustvo sa onim agencijskim i iz uslužnih i proizvodnih kompanija. Takav Agile karijerni put koji je, kako priznaje bio agile prije no što je agile postao buzz word u organizacijskoj poslovnoj kulturi, nije planirala, uklapajući raznolike interese sa svojom prirodnom radoznalošću. No, kako nam život uvijek sam kroji put tako je i Elmin prvi radni angažman u Marie Stopes International, organizaciji koja je pružala psihosocijalnu podršku ženama i gdje je radila kao voditeljica grupa podrške i koordinatorica aktivnosti nekoliko centara, njen profesionalni put je otišao ka znastvanoj psihologiji.
„Potvrda da trebam upisati znanstveni studij iz psihologije mi je došla, kada mi je nakon jedne intenzivne edukacije, od strane edukatora nezvanično ponuđeno da se priključim i dalje educiram regionalnom timu u trauma centru, jer su nekako svi podrazumjevali da sam završila bazični studij psihologije. To je bila i vanjska potvrda da je to moj put i odlučila sam otići ponovo u školske klupe i na prijemni ispit u prvu poslijeratnu generaciju Odsjeka za Psihologiju i naredne 4 godine blendati studij i posao“, prisjeća se Elma.
Nakon studija uslijedio je novi zaokret u karijeri i ulazak u segment kvalitativnih istraživanja u Prism Research, gdje je radila kao istraživačica na socijalnim, uglavnom kvalitativnim istraživanjima. Potom je radila kao program asistentica pri Ludwig-Maximilians-Universitat Munich Department for Clinical Psychology, u Sarajevu i Banjoj Luci na istraživanjima u kliničkoj psihologiji kroz CLIPSEE program koji je povezivao Odsjeke za kliničku psihologiju u regiji, te stvarao akademsku mrežu. Osim kao učesnica, bila je i u timu organizatora prvog naučnog simpozija sa međunarodnim učešćem na temu traumatske psihologije koji je održan 2000. godine u Sarajevu.
Zbog istraživačke znatiželje priljatelj ju je nazvao “profesionalnom mahalušom”
S razvojem poslijeratnog bh tržišta i lokalnih brendova i ulaskom internacionalnih brandova na domaće tržište zakoračila je u svijet u marketinških istraživanja. Radeći na razvoju marketinških i komunikacijskih strategija za kompanije koje su orijentirane ka potrošačima intenzivno se bavila i tzv. shopper marketingom, marketinškoj disciplini u kojoj su ponašanja potrošača i njihova iskustva i potrebe bila u fokusu njihove pažnje. Svoje iskustvo u marketingu dograđivala je i u segmentu internog marketinga i izgradnje kompanijske reputacije, tzv.Employer Brandingu, usmjernim prema uposlenicima i njihovom iskustvima u radu u matičnim kompanijama.
„Trebaju nam jasni uvidi da bi proizvodi i usluge bolje odgovarali potrebama potrošača, da bi se bolje međusobno razumjeli, da bi se saznale potrebe, želje, aspiracije i jezik korisnika i odgovorili na njih. Kao i svaki drugi odnos koji imamo, odnos sa proizvodima i uslugama ili kompanijama ostaje dugotrajan ako one slušaju svoje potrošače, korisnike, uposlenike i zadovovoljavaju njihove potrebe, i to one koje su im važne, uklapaju se u njihove vrijednosti Svi razlazi se dešavaju ne zato što je neko loš, nego što se u tom odnosu ne slušamo dobro, ne komuniciramo, ne razvijamo u istom pravcu. Općenito ne možeš biti istraživač ili se „baviti ljudima“ ako nisi “prirodno radoznao”, bez želje za razumijevanjem. Tako da sam bila ponosna na svaki izvještaj, na svaki uvid koji smo dali, na svaku uslugu ili kampanju koja se iz toga razvila, na svaku inovaciju koja bi iz toga proizašla, odgovorila na potrebe ljudi“, priznaje Elma.
Pročitajte više: Nagradit ćemo najbolje poduzetnice 2023.! Predstavljamo članove žirija
U duši je pravi psiholog
Brojna istraživanja koja je sprovela u svojoj karijeri pomogla su joj da nauči marketing promatrati kao savjetodavni rad koji klijentima pomaže da bolje razviju svoje poslovne strategije, ali i da istovremeno pomaže korisnicima da budu zadovoljniji i da ispune svoje ciljeve.
„Iako se već posljednih dvadeset godina bavim stategijama, brandingom i marketing istraživanjima, ipak sam u duši „pravi psiholog“. Tako je moj prijatelj opisao moj profesionalni angažman kao „profesionalna mahaluša – pitaš šta ljudi vole, šta ne vole i živiš od toga“. Ja sam na to dodala – ali na znantvenim osnovama, poštujući pravila metodologije i psihometrije. Da bi taj uvid bio validan. A moj sin, kada je bio mlađi, je govorio da „mama nije pravi psiholog“, ona samo pita neke obične stvari, gleda po radnjama svaku sitnicu, priča sa puno ljudi i piše na laptopu“, s osmijehom veli Elma.
Nakon rada u lokalnoj istraživačkoj kući Elma je petnaest godina vodila bh ured velike međunarodne istraživače agencije GfK i imala je priliku, ne samo raditi u velikoj međunarodnoj kompaniji, nego i surađivati i sa velikim korporacijama koje su radile u regiji u oblasti maloprodaje robe široke potrošnje, telekomunikacijama, financijama. Danas s ponosom ističe da je bila privilegovana raditi u velikoj kompaniji koja je ulagala u interno znanje i praćenje noviteta, i koja joj je omogućila stalne edukacije iz managementa, prodaje, stareškog marketinga, brandinga, primjenje bihevioralne psihologije. Za svoj istraživački rad i izuzetan doprinos u postavljanju trendova i razvijanju FMCG industrije u BiH 2018. godine je dobila nagradu od struke.
Ističe i svoj rad kao Direktorica komunikacija u produktno orjentiranoj IT kompaniji ZIRA, gdje imala prilike raditi u dinamičnoj industriji i primjeniti svoja znanja i iskustva na internim i ekstenim komunikacijskim strategijama.
Ulazak u svijet “small data”
Svjedočimo digitalnoj transformaciji koja nas je u nagnala na dramatične i vrlo brze promjene koje su dovele do toga da u digitalnom svijetu imamo umreženog potrošača čija se očekivanja stalno mijenjaju. Njihove navike, iskustvo i potrebe zahtijevaju bržu prilagodbu, a također i unaprijeđivanje pristupa korisnicima kako bi kompanije razvile proizvode i usluge i uspješno ih pozicionirali.
„Živimo u dobu promjena i za mojih 25+ godina karijere su se i trendovi mijenjali, prvenstveno pod utjecajem razvoja tehnologije, što je otvaralo nove izazove i nova pitanja tržišta, te mijenjalo potrebe. Odavno je već fokus na iskustvu i dizajniranju iskustava kao novoj marketiškoj, komunikacijskojj podlozi. Zanimalo me kako iskoristiti digitalne kanale, pratiti promjene, vidjeti šta se dešava sa kanalima komunikacije i željela sam biti dio timova koji će ponuditi dobar odgovor na izazove modernog života i poslovanja“, prisjeća se Elma.
Sa digitalizacijom i dostupnosti velikog broja različitih podataka segment „small data“ je sve više u fokusu. Small data research je istraživanje tzv. soft podataka kroz radionice, fokus grupe, intervjuje i etnografska istaživanja. To su one metode koje nam otkrivaju nove uvide i smjernice. Značajno je ne samo u povezivanju digitalno dostupih podataka, pružajući odgovore na pitanje „šta i koliko“, nego istovremeno nudi odgovore i na pitanje „zašto“ , što nam omogućava bolji uvid u potrebe. Od nemjerljive su važnosti kreativnoj industriji, u stvaranju neke inovacije i strategija za kompanije gdje je važno znati kao doći do validnih small data, te kako, zašto i kada im vjerovati.
Ulazi u cipele potrošača
„Slikovito, to je ulazak u „cipele potrošača“, predstavlja kauzalnost a ne kolerativnost, gdje koristimo projektivne tehnike, iracionalno ali i digitalni svijet i digitalne komunikacije. Mi jesmo u digitalnom dobu, ali marketing i komunikacija je industrija koja je sva u iskustvu. U fokusu je ljudsko ponašanje, ljudske potrebe i emocije koje nam osvjetle big data i pale iskre kreativne strasti koje donose inovacije. Naravno kvanitativne big data ne treba zanemarivati, ali ih bez small data ne možemo interpretirati. Podatke ne treba samo imati, nego ih treba znati i tumačiti i imati uvid kako dalje. Kao što Lindstrom piše, u svojoj knjizi „Small data“ „ako želimo prikupiti prave uvide, veliki podaci i mali podaci trebali bi biti “partneri u plesu”, otkriva Elma.
Iako živimo u svijetu digitalnih komunikacija ne treba zaboraviti da ljudi nisu skup podataka, kako to naizgled izgleda u digitalnom svijetu, nego predstavljaju skup iskustava, potreba i emocija.
Pročitajte više: Jasmina Selimović: “U zemlji visoke nezaposlenosti spas je poduzetništvo”
“Volonterizam je mentalna higijena koja mi puno znači“
Smatrajući komunikacijsku industriju jednim od vitalnih instrumenata u oblikovanju društva zbog njene snaga i sposobnosti da potiče pozitivne promjene i rast u društvu Elma navodi da ukoliko se koristi na ispravan način komunikacija ima moć da osnaži pojedince, jača svijest, promovira lični razvoj i mijenja društvene norme.
„Svako od nas je i privatno „medij“ bar svojoj okolini, a kroz društvene mreže taj odjek može biti i širi. Trebamo dobre priče koje će pomagati da se nešto što je dobro i pozitivno čuje. Tako da volontiram u onim akcijama ili organizacijama sa kojima se prepoznam /učestvujem. Negdje je to dijeljenje mog znanja i iskustva u vidu nekih radionica i predavanja, negdje je mentoriranje mladih, moderacija konferencija, negdje je dodavanje vode na trci, negdje jednostavno širenje informacije o tome“, priznaje Elma.
Tri godine je bila komunikacijski ekspert u najužem timu Škole trčanja Klix i Udruženja koje je tada organiziralo prve cestove trke, tako što je najprije i sama bila korisnica tog oblika fizičkog treninga, i uvidjevši sve benefite koje joj je to iskustvo donijelo poželjela je da o tome i drugi više saznaju.
„Smatrala sam to važnim, jednom transformacijskom snagom, koju sam osjetila na ličnom nivou, platformom koja je imala odličan potencijal umrežavanja i jednostavno sam željela dati svoj doprinos. Oko toga se okupila odlična grupa različitih profesionalaca, povezivali smo se sa rekreativnim klubovima u regionu, mnogi novih ideja se rodilo na i oko trka, ali i dugogodišnjjih prijateljstava. Naravno da smo i tu napravili istraživanja i stateške razvojne radionice, da bi što bolje mogli trasirati razvojni put. Sada kada god nađem vremena prijavim se da budem volonter nekih trka – bar na okrepnoj stanici. Zadnjih par godina volontiram na Vučko trail trci. Volonterizam smatram dijelom mentalne higijene – napuni me energijom, optimizom, djelimo osmjehe, uspjehe. Važno mi je to“, otkriva Elma.
Žensko poduzetništvo i potreba za umrežavanjem
Iako nije bila sigurna da li se nakon dugogodišnje korporativne karijere okušati u poduzetničkim vodama Elma tvrdi da iznimno vjeruje u žensko lidersvo i poduzetništvo, jer je od početka svoje karijere u svim kompanijama u kojima je radila od MSI, preko GfK do ZIRA, bila okružena ženama lidericama na odlučujućim pozicijama, koje su joj često bile mentorice. U konačnici treba podcrtati i da je dokazano da žene često vode s empatijom, usmjeravajući se na suradnju, emocionalnu inteligenciju i razvoj ljudi, što poboljšava radne rezultate tima i rast organizacije. Žene su usmjerenije na poslovni proces, te na razvoj osobe više nego na trenutni rezultat, što dugoročno daje bolje razultate.
„Ni ja nisam mislila da ću razmišljati o poduzetnišvu. Ali na poticaj moje okoline, na upite oko mene vidjela sam da je to put kako mogu najbolje iskoristiti svoje iskustvo, znanje i vještine. Ohrabrenje za takavo razmišljane mi je dala i regionalna mreža poduzetnica u Women in Adria. Rad na reputaciji, brandingu kompanija, razvoju poslovnih stategijia, i lidera – posebno Employer Brandingu jesu važne potrebe i iskustvo, onaj human touch i netvorking“, ističe Elma.
Iako smatra da je u današnjem digitalnom dobu dostupno dosta materijala za učenje, ponekad možda i previše što nas dovodi u nedoumicu odakle krenuti, savjetovala bi svim početnicama povezivanje s poduzetničkim mrežama, te udruženjimama i organizacijama koje potiču poduzetništvo.
„Važno je stalno učiti, proučavati, biti otvoren jer nikada ne znate gdje će vas nešto dovesti. Mislim da trebamo osvijestiti fluidine karijere, iskoristiti tehnološke alate koje štede vrijeme i ostavljaju nam mogućnost za razvoj, inovacije. Kako nama kao pojedincima, tako i kompanijama. Važna su mi i strukovna udruženja zbog te energije koju nose sa sobom, nesebičnosti. A komunikacija je ključni alat za promociju dobrih praksi, razumijevanje i obeshrabrivanje štetnih društvenih pojava. Čvrsto vjerujem u to. Ponosno ističem i članstvo u Woman.Comm Club mreži žena iz komunikacijske industrije, koje mi znači, grupu sa kojim se identificiram i koja je odlična platforma za osnaživanje“, kaže Elma.
Važno je i vrijeme ‘za sebe’
Zbog toga što vjeruje u cjeloživotno učenje, ali i potrebe da sistematizira neka svoja znanja iz podrške i razvoja pojedinca i organizacije vraćala se u „studentske klupe“, te osim brojnih edukacija upisala je znanstveni magisterij iz Marketinga na Ekonomskom fakultetu i „Small Data master class”, a trenutno je u prvoj bh generaciji na edukaciji iz kognitivno bihevioralnog couchinga.
Svoju je poduzetničku karijeru započela u konsultantskim vodama, a trenutno je i poslovni konsultant u inovativnoj produktnoj IT kompaniji edu720 čija rješenja, početno zasnovanja na naonoučenju a primjenjiva na različite industrije, omogućavaju rast i razvoj u više segemenata poslovanja.
Pored nastojanja da što više korisnog vremena provede sa sinom tinejdžerom, nekih se stvari kako priznaje nikad ne bi odrekla.
“Važno mi je vrijeme koje provodim s prijateljima, ali mi je važan teatar, film i muzika. Pogotovo dokumentarni film. Jer smatram ih također svojom edukacijom. Nordijsko hodanje mi je omiljena fizička aktivnost i sretna sam što u Sarajevu imamo dobar klub. I naravno, ne odričem se plesa jer puni baterije“, ističe Elma na kraju našeg razgovora.
Photo: privatna arhiva
