Skoro svaki femicid mogao je biti spriječen.
Ostavit ćemo, načas, da promislite o ovoj rečenici koja nije tek tvrdnja nego činjenica. Naime, većini ubistava prethodilo je dugotrajno nasilje, to čini femicid skoro predvidivim. Ipak, ti slučajevi ili nisu bili prijavljeni ili su bili prijavljeni, ali je izostala adekvatna reakcija institucija. To je pokazalo regionalno istraživanje AIRE centra, koje je sprovedeno u saradnji sa nevladinom organizacijom FemPlatziz Srbije i partnerskim organizacijama u regionu.
Femicid: Priručnik za pravosuđe donio konkretne smjernice
Kako je moguće unaprijediti pravosudni odgovor na femicid? Pitanje je to na koje odgovor pruža priručnik za pravosuđe “Postupanje u slučajevima femicida” predstavljen jučer u Sarajevu. Neke od najvažnijih preporuka ranije spomenutog istraživanja odnosile su se na najbolju praksu koja može poslužiti kao smjernice za sudije te informacije koje mogu biti važne drugim učesnicima u sudskom postupku, od tužilaca do advokata.
Priručnik za pravosuđe “Postupanje u slučajevima femicida” donosi smjernice za: kvalifikaciju krivičnog djela, odmjeravanje kazne za femicid, zaštitu prava žrtava femicida kao i za imovinskopravne zahtjeve.
Priručnik za pravosuđe predstavljen je u Sarajevu, a u narednom periodu bit će predstavljen u svim zemljama regiona, u saradnji sa sudijama i sutkinjama koji su posvećeni jačanju rodne ravnopravnosti. Priručnik će uskoro biti dostupan i na web stranici gcjnetwork.org.
Pročitajte više: Prvi regionalni forum o femicidu. Pravosuđe teško uči, a anti-rodni pokreti jačaju
Analiza prakse sudova u procesuiranju femicida i pokušaja femicida u Bosni i Hercegovini
Najviša izrečena kazna za femicid u BiH, od 2017. pa do 2021. je 30 godina. Za isti je period najkraća kazna od jedne godina za pokušaj femicida. Na kaznu zatvora osuđen je 31 počinilac, a tri počinioca su osuđena na kaznu dugotrajnog zatvora. Ovo su rezultati koji su navedeni Analizi prakse sudova u procesuiranju femicida i pokušaja femicida u Bosni i Hercegovini od 2017. do 2021. godine.
Analiza koju je izradio AIRE centar u saradnji s entitetskim vrhovnim sudovima i Apelacionim sudom Brčko distrikta obuhvatila je 34 sudska predmeta vođena širom BiH i pokazala je efikasnost u pogledu dužine trajanja procesa. U većini predmeta protekao je kratak period od podizanja optužnice do donošenja prvostepene presude, u jednom predmetu samo 13 dana.
Ipak, s druge strane, ono što zabrinjava je nedostatak rodnog pristupa u sagledavanju nasilja i ubistava žena, piše diskriminacija.ba. BiH u tome nije izolovana jer se i u ostalim zemljama regiona malo pažnje posvećuje onome što je prethodilo ubistvu. Ipak, zna se da je najvećem broju ubistava prethodilo dugotrajno nasilje koje nije bilo prijavljivano ili je bilo prijavljivano, ali je izostala adekvatna reakcija institucija.
Također, uočen je nedostatak sveobuhvatnog pristupa i nerazumijevanje kompleksnosti ove vrste krivičnih djela. Naime, dok je u sudskim spisima i presudama moguće pronaći mnoštvo informacija o počiniocu, informacije o tome ko su bile žrtve gotovo je nemoguće pronaći.
Vidljivo je i da okončanje odnosa sa nasilnikom ne znači nužno i kraj nasilja za žrtvu. Tako je među analiziranim sudskim procesima u pet slučajeva počinilac bio bivši bračni, vanbračni ili emotivni partner. U samo dva slučaja počinioci nisu poznavali žrtve.
Pročitajte više: Zašto su s naših radara nestali femicid i nasilje nad ženama?
Preporuke za sprečavanje femicida
Za efikasno sprečavanje femicida neophodno je unaprijediti položaj žena u svim oblastima društvenog života, zaključuju u Analizi. Treba, pišu nadalje, sistematski raditi na dekonstrukciji rodnih stereotipa i predrasuda i izmjeni patrijarhalnih rodnih obrazaca, integrisati rodne perspektive u sve državne politike, promovisati i unaprijediti kulturu rodne
ravnopravnosti, kao i sprečavati sve oblike diskriminacije žena.
Izdvajamo neke od datih preporuka:
- neophodno je najprije definisati femicid, a zatim i pratiti obim femicida na osnovu zvaničnih statističkih podataka.
- neophodno je zvanično bilježiti i objavljivati slučajeve femicida i suicida, kao i izbjegavati
korištenje opšteg termina „homicid“ - da bi slučajevi femicida bili na adekvatan način istraženi, procesuirani i sankcionisani, potrebno je razmotriti inkriminaciju femicida, kao posebnog krivičnog djela protiv života i tijela ili kao poseban oblik teškog ubistva.
- da bi istrage i optuženja bili djelotvorni, a kazne bile srazmjerne težini djela i ostvarile svoj uticaj na planu generalne prevencije, potrebno je donijeti posebne protokole o postupanju nadležnih organa i institucija u procesuiranju femicida.
- neophodno je ojačati kapacitete institucija krivičnog pravosuđa za istragu, krivično gonjenje, kažnjavanje učinilaca rodno zasnovanih ubistava žena. Centri za edukaciju sudija i tužilaca bi trebalo da u obaveznu obuku za sudije i tužioce uključe teme povezane sa efikasnim gonjenjem i procesuiranjem rodno zasnovanog nasilja.
- prilikom procesuiranja femicida ne treba ga sagledavati kao izolovan događaj, već je potrebno imati u vidu specifičnost konteksta.
- posebnu pažnju treba posvetiti žrtvama i članovima porodice koji žele da
sarađuju u toku trajanja istrage.
Ostatak smjernica, kako za pravosuđe tako i za društvo u cjelini, dostupno je na linku.
Foto: Canva, Sud BiH
