Ženski aktivizam u ovoj zemlji i nije osobito atraktivna, a ni poželjna aktivnost ni većini žena koje ovdje žive i kojih se taj aktivizam u konačnici i tiče, a ponajmanje političarima i političarkama koji bi naše ženske interese i zahtjeve za rodnu jednakost trebali zastupati u svojim poslaničkim politikama. Zato je ovogodišnji, jubilarni osamnaesti, Festival PitchWise, fenomenalna prilika da se još jedanput podsjetimo zašto je ženski aktivizam u ovoj zemlji beskrajo važan. Fondacija CURE, koja već 18. godinu zaredom, organizira Festival ženske umjetnosti i ženskog aktivizma PitchWise, ove godine slave svoj 18. rođendan i svoju punoljetnost. Ovogodišnje izdanje PitchWise-a koje traje od 7-10.9.2023. otvoreno je izložbom u Historijskom muzeju u Sarajevu posvećenoj promociji ženske umjetnosti i aktivizma.
S PR managericom i projekt koordinatoricom Fondacije CURE, Medinom Mujić, razgovaramo o njihovom aktivističkom sazrijevanju, o tome zašto je nužno neumorno se svakodnevno boriti za ženska prava posebno u trenutku kada se sve snažnije bude ultratradicionalni i patrijarhalni galsovi, koji žele ženama u svijetu, a i u našoj zemlji, uskratiti i oduzeti i ovo malo prava na jednakost i različitost koje smo izborile u proteklih stotinjak godina.
Fondacija CURE slavi 18 godina snažnog ženskog aktivizma
Da bismo se podsjetili na početnu ideju od koje je nastala Fondacija CURE priča i Festival PitchWise treba se sjetiti te davne 2004. kada se grupa žena i djevojaka, bosanskohercegovačkih aktivistkinja i umjetnica i ljubiteljica alternativne umjetnosti okupila kreirajući aktivni ženski pokret s ciljem promoviranja ženske solidarnosti i unaprjeđenja ženskih prava. Jedan dio tadašnjeg tima CURE je započeo s organiziranjem različitih umjetničkih performansi, radionica i izložbe u napuštenim javnim prostorima promovirajući žensku alternativnu umjetnost. Sjećam se tadašnjih gerilskih aktivističkih aktivnosti kada su članice prve ekipe CURE, još davne 2006., organizirale genijalnu izložbu alternativnih umjetnica u napuštenim prostorijama Tvornice čarapa Ključ u centru Sarajeva. Bilo je to vrijeme upoznavanja našeg društva sa ženskim aktivizmom i alternativnom ženskom umjetnošću, vrijeme u kojem je Fondacija CURE hrabro osvajale javni prostor, i usput u svojoj borbi odrastale i sazrijevale u ozbiljan ženski aktivistički pokret. Tome svjedoči i izložba u Historijskom muzeju, kojom je ove godine otvoren Festival PitchWise i koja se može posjetiti do kraja Festivala.
“Ideja PitcWise festivala od našeg početka je zauzimanje napuštenih javnih prostora i promocija umjetnica, aktivistkinja, teoretićarki i feministkinja. PitchWise festival se održava vec 18. godinu, na istom mjestu kao i one prve godine kada je i pokrenut kao koncept u kojem se predstavlja angažovana, alternativna i feministička umjetnost. Nakon ovih 18 godina možemo reći da smo danas od svega najviše ponosne na vidljivost umjetnica s posebnim fokusom na žene iz Sarajeva i BiH, koje su dobile priliku da izlažu svoje radove“, kaže Medina.
Fondacija CURE ove godine slave 18 godina svog djelovanja na promociji ženskog aktivizma u BiH, no ne treba zaboraviti poraznu činjenicu da se društveni status žena u BiH nije značajno unaprijedio posljednjih dvadesetak godina i obezbijedio potpunu ravnopravnost i rodnu jednakost s muškarcima. S druge strane treba priznati da žene u BiH i u cijelom svijetu, prije samo 150 godina, nisu imale pristup obrazovanju, radu, napretku u karijeri, pokretanju svog biznisa, posjedovanju nekretnina…O životu žena su odlučivali njihovi očevi ili muževi.
Pročitajte više: Lejla Selimović: Restauracija namještaja je moja velika ljubav i strast
“Ne zaboravimo da su postojale žene kroz našu historiju koje su se uspjele oduprijeti takvom sistemu i bile neustrašive, hrabre, uspješne, doprinosile su razvoju cijelog svijeta, ali, nažalost, to su bili samo pojedinačni slučajevi. Tek onda kada su se žene počele svjesno, masovno i djelotvorno organizovati radi poboljšanja svog položaja, počinje istorija promjena podređenog položaja žena. Tada je počela pozitivna promjena položaja žena u društvu. Ali, niti jedan sistem, koji je kreiran u prošlim ali i u današnjem društvu, ženama ne daje potpunu ravnopravnost. Čak i sistemima, gdje su se žene masovno zapošljavale, to je bilo u profesijama u tekstilnoj industriji, prosvjeti, zdravstvu, medijima, za koje su po pravilu bile slabije plaćene. U BiH su žene prošle jako sličnu historiju, da bismo došle do 2022. godine, godine kada retradicionalizacija, fašizam, nacionalizam i patrijarhat sve više osvaja teritorije BiH. Retoriku vode lideri muškarci, čije je glavno sredstvo mjerenja radikalizma ideologije koju zastupaju, količina ograničavanja sloboda i prava žena”, tvrdi Medina.
Ženski aktivizam upozorava na mizoginost našeg patrijarhalnog društva
Mnoge žene zaokupljene žongliranjem između svojih korporativnih ili poduzetničkih karijera i privatnog života nemaju vremena da razmišljaju o ženskom aktivizmu i ženama aktivisticama koje ženski aktivizam i feminizam smatraju svojim životnim opredjeljenjem. Nerijetko svjedočimo vrlo ružnom odnosu kojim žene iz mainstream krugova našeg društva gledaju s visoka, s prilično izraženom dozom nepoštovanja i prijezira, na bh. aktivistice, feministice i borkinje za ženska prva, rodnu jednakost i ravnopravnost u ovoj zemlji. Valjda zbog toga što žene aktivistice i feministice ukazuju na goleme probleme u ovom patrijarhalnom, duboko mizoginom društvu i tako remete idilične slike njihovih instagramiziranih života. A onda nas, tako izvrsno uljuljkane, sve redom u ovoj našoj nakardno skrojenoj društvenoj zajednici zapanji narastajući val nasilja nad ženama i sve učestaliji femicid.
“Patrijarhat je jedan od glavnih uzroka nezadovoljavajućeg položaja žene u društvu kao i njegovanje negativnih tradicionalnih običaja koji ženu stavljaju na drugo mjesto. Sve to doprinosi i povećanju rodno zasnovanog nasilja. Samim tim dolazimo i do nefunkcionalnog sistema koji ne prepoznaje femicid u svom zakonskom okviru. Osim toga, sankcije za prestupnike rodno zasnovanog nasilja nisu adekvatne ili postoje olakšavajuće okolnosti koje prestupnicima mogu biti samo motivirajuće. Ženski aktivizam postoji i da nije aktivistkinja/a mnoga dešavanja ili negativne pojave u društvu bi bile zanemarene ili neprimjećene. Aktivisti/kinje rade na promicanju boljeg položaja žena u BiH na način da skreću pažnju na negativna dešavanja, učestvuju u kreiranju Zakona, pokreću određene akcije, proteste, pokrete…Uspostava ravnopravnosti spolova jedan je od ključnih ciljeva i prioriteta razvoja svakog savremenog društva. Ravnopravnost spolova znači jednaku vidljivost, osnaživanje i učešće oba spola u svim sferama javnog i privatnog života i ima za cilj promoviranje punog učešća žena i muškaraca u društvu“, ističe Medina.
U političkim agendama žene služe za zadovoljavanje kvote od 40%
Iako je ženski aktivizam u ovoj zemlji, a ujedno i djelovanje Fondacije CURE, postao neupitan partner u kreiranju zakonskih rješenja i politika još je pred nama puta koji valja preći kako bi omogućili daljnji evolucijski razvoj ovog društva u pravcu akceptiranja ženskih prava na različitost u svim segmentima življenja i djelovanja.
“Žene se u BiH suočavaju sa nizom problema. Jedan od osnovnih problema je što nemaju jednake mogućnosti djelovanja kako u javnoj tako i u privatnoj sferi djelovanja. Svaki segment u javnoj sferi nosi posebne izazove. Ukoliko posmatramo ucešće u političkim procesima vidimo da se često žene koriste u svrhu zadovoljavanja kvote od 40% i samim tim nemamo dovoljan broj žena na odlučujućim pozicijama, jer prilikom raspodjele vlasti i imenovanja na određene funkcije žena nema, jer tada ne važi kvota od 40%”, tvrdi Medina.
Istovremeno žene u ovoj zemlji još uvijek zahtijevaju elementarna prava na jednakost u radno-pravnim zakonskim okvirima, koji bi nama ženama omogućili bolje organiziranje privatnog života i vremena koje bismo posvetile odgoju djece i svojoj porodici.
Pročitajte više: Kako je isabella Ressellini redefinisala kanone ljepote
“Mi još uvijek nemamo adekvatno riješen problem porodiljnih naknada, olakšica za samohrane majke i jedoroditeljske porodice itd. Svaka od ovih sfera nosi svoj izazov u kojem najčešće žene ispaštaju i potreban im je dodatni trud da bi ostvarile iste mogućnosti kao one koje imaju njihove kolege muškarci. Mnoge od nas su na samim marginama društva, ne odlučujemo o važnim ekonomskim i političkim pitanjima, ne sudjelujemo u važnim odlukama o sadašnjosti i budućnosti naše zemlje, ne pregovaramo o ustavnim promjenama ili reformskoj agendi. Žene nisu učestvovale u kreiranju Ustava BiH, nisu prepoznate kao ustavna kategorija, nisu uključene u pregovaračke procese poslijeratne obnove države, mirovnim procesima, a ni procesima integracije BiH u EU“, tvrdi Medina.
Trebamo implementirati zakone i konvencije i spriječiti nasilje i femicid
Narastajući val tvrdog konzervatizma i povratak tvrdokornog patrijarhata i tradicionalizma kojemu svjedočimo na globalnoj i na regionalnoj sceni, uz sveprisutni nacionalizam, brižljivo odgajan kao životni moto našeg društva koje guši već decenijama, poprima dimenzije koje su krajnje zabrinjavajuće. Nemamo više niti sekunde vremena stojati sa strane išćuđavajući se sebično “odakle ovaj vjetar puše”, jer je odavno kucnulo vrijeme za akciju. Fondacija CURE već godinama ukazuje na narastajući val nasilja nad ženama radeći na aktivnom istraživanju situacije na terenu, u cijeloj BiH, na što su ukazuju u svojim istraživanjima, od kojih je jedno od najvažnijih objavljeno u njihovoj publikaciji “Rodno zasnovano nasilje-mjenjanje pravila i praksi- Pregled stanja u BiH, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori”, autorice Maje Šenk.
“Neophodno je implementiranje i poštivanje svih zakona, konvencija i amandmana koje imamo u BiH, kao i stroge sankcije za nepoštivanje istih. Trebamo graditi društvo jednakih mogućnosti i djelovanja, bez propitivanja da li je u pitanju žena ili muškarac. Potrebne su nam stručne i educirane osobe na odgovorajućim mjestima odlučivanja kako bi se mogli/e nadati boljem sutra, ali i kako bi omogućili/e budućim generacijama bolje uvjete življenja. Potrebno je uvesti kaznene politike za prekršioce/teljice svih zakona, amandmana i konvencija koje je BiH usvojila i ratificirala, kao što je Istanbulska konvencija. I samim tim bi i situacija u praksi bila znatno drugačija. Jer, bez kaznenih politika pojedinci/ke se lakše odlučuju da nepoštuju ili da krše određene odredbe, jer ne snose sankcije za učinjeni zločin“, odlučno tvrdi Medina na kraju našeg razgovora.
Fondaciji CURE čestitamo njihov 18. rođendan i pozivamo vas da im se pridružite na PitchWise festivalu koji traje do 11.9.2023. u Historijskom muzeju BiH. Ulaz je slobodan za sve građane i građanke, a više informacija možete dobiti na www.fondacijacure.org
Photo: Fondacija CURE
