Početkom decembra 2023. u medijima se pojavilo Saopćenje za medije koje je objavilo Udruženje freelancera u BIH povodom odbijanja Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o doprinosima. Ovaj Prijedlog zakona, koji je u parlamentarnoj proceduri, važan je zbog toga što bi se u konačnici uredilo poslovanje freelanceera u FBiH i njihove obaveze, te obaveze države proistekle plaćanjem doprinosa od strane freelancera. Naime, freelanceri su suočeni s flagrantnim kršenjem ljudskih prava, jer trpe nepravdu zbog dugogodišnje neosnovane naplate doprinosa za zdravstveno osiguranje i PIO u FBiH, a da pritom nemaju pravo koristiti zdravstveno osiguranje koje plaćaju kao i svi drugi porezni obveznici u BiH.
O svim problemima koje freelanceri proživljavaju zbog samovolje parlamentaraca i službenika u državnim institucijama koji se kriju iza sistema i neadekvatno usklađenom poreskom politikom ugrožavaju normalan rad freelancera u BiH, razgovaramo sa freelencericom Elenom Babić Đaković, suosnivačicom i predsjednicom Udruženja “Freelance” u BiH.
Dugogodišnja praksa neosnovanog plaćanja doprinosa
Freelancing kao sistem poslovanja u BiH posljednjih petnaestak godina uveliko je odomaćen format regularnog poslovanja i među mlađim zaposlenicima, od Milenijalaca do Z generacije, a i među starijom zaposlenicima iz X generacije koji žive u BiH. No, sve bi te nove poslovne prilike bile idilične i sjajno rješenje za samozaposlene osobe u posrnuloj bh ekonomiji da se freelanceri već godinama ne suočavaju sa nepravednim i neusklađenim Zakonima (Zakon o zdravstvenom osiguranju i Zakon o penziono-invalidskom osiguranju FBiH) prema kojima posve pravno neutemeljeno i nedovoljno jasno utvrđeno, neosnovano plaćaju doprinose za penziono-invalidsko i zdravstveno osiguranje, a da pritom niti jednu od plaćenih usluga nisu u prilici koristiti.
Iz te dugogodišnje prakse neosnovanog plaćanja doprinosa proizilazi da freelanceri za porezni sistem u BiH postoje samo kada im treba uzeti novac i napuniti državni/entitetski budžet i vanbudžetske fondove. A kada toj, sve više rastućoj grupaciji zaposlenika/ica u BiH, treba obezbijediti poštivanje njihovih zagaraniranih ljudskih i građanskih prava i dati im jednaka prava, kao što ih imaju i drugi poreski obveznici u BiH, onda posljedično freelanceri za budžetski sistem ne postoje i njihove potrebe ni prava nisu uopće bitna. Ali novci koje uplaćuju u budžet dakako jesu.
A šta kad ti Poreska uprava samoicijativno naplati porez?
Kada je 2018. Poreska uprava FBiH samoinicijaivno krenula sa naplatom poreza za period unazad tri godina tada je osnovano Udruženje „Freelance“ u BiH kao produkt bunta protiv netransparentnog rada Poreske uprave FBiH jer za traženi trogodišnji retroakivni period državne institucije nisu omogućile sistem naplate doprinosa.
Svakodnevna bespoštedna borba sa “budžetskim sistemom” koji, već šestu godinu zaredom, konstantno krši prva drugih freelancera, ali i njena ljudska i radna prava, potakli su našu sugovornicu Elenu Babić Đaković da bude jedna od suosnivačica Udruženja Feelancera u BiH. Elena iza sebe ima dugogodišnju praksu freelancerskog rada kao vizualna i UX dizajnerica, akademska umjetnica, koja je odnedavno i cerLficirani Life & Business Coach i NLP Master. Po izboru UNDP foruma žena WF4D, uvrštena je u izbor “50 transformativnih liderica u BiH” u kategoriji Dostojanstven rad i poduzetništvo. Zajedno sa nekolicinom aktivnih freelancera osnovala je Udruženje UFBiH jer se žele akivno suprotstaviti postojećoj nepravednoj poreskoj politici, koja se što hitnije mora promjeniti i unaprijediti, kako bi zadovoljila prava i potrebe svih kolega i kolegica freelancera u FBiH.
“Trenutni zakonodavni okvir je nepravedan i veoma štetan za freelancere. Problem leži u zakonskoj obavezi plaćanja doprinosa za zdravstveno i penzijsko – invalidsko osiguranje, kojima mi uopšte nemamo pristupa, iako to plaćamo. Najblaže rečeno radi se o jednoj neosnovanoj naplati i diskriminaciji. To je potvrdila i Institucija Ombudsmana BiH, koja je izdala svoju Preporuku još 2021.godine. Istakla bih da plaćanje poreza za članove našeg Udruženja nije uopšte sporno, jer naše članstvo radi u skladu sa poštivanjem svih važećih Zakona”, pojasnila je Elena.
Pročitajte više: Šta treba znati o Ugovoru o djelu?
Kladionice i državne firme mogu dugovati porez državi, a freelencere kažnjavaju
Poreski dugovi se u BiH toleriraju kladionicama i državnim firmama, ali ne i freelancerima. Obzirom da FBiH ima jednu od najnižih poreskih stopa u regiji plaćanje poreza freelancerima u BiH ne predstavlja problem. Ono što oni zagovaraju svojim angažmanom je da donosioci odluka prepoznaju ekonomski značaj freelance zajednice u BiH i na taj način potaknu samozapošljavanje. Freelanceri smatraju da vladajuće strukture u BiH trebaju ovu poslovnu zajednicu učinilti još konkurentnijom na domaćem i svjetskom tržištu omogućavajući im nižu poresku stopu od trenutno važeće, dajući im tako jednaka prava koja imaju i svi ostali poreski obveznici kao što je i pravo na lični odbitak, te ostala prava na realne rashode i poreske olakšice.
Ono što je akutni problem je neosnovana naplata doprinosa. Sa ovom praksom UFBiH je upoznalo sve donosioce odluka u Parlamentu FBiH kao i Vladu FBiH, no nova vladajuća struktura, jednako kao i prethodna vlast, uporno odbija da izmijeni sporni Zakon o doprinosima i uskladi zakone koji su u koliziji po pitanju ostvarivanja prava i obaveza freelancera u BiH. Osim što svjesno neće da zaustave ovu naplatu i naprave potrebne izmjene, dodatno su kreirali set novih Prijedloga fiskalnih zakona na način da se freelancerima plaćanje doprinosa nameće kao obavezno, i to po još većim stopama od 13,5% za zdravstveno osiguranje, 17,5% za PIO i 1% za slučaj nezaposlenosti, ali i dalje bez osiguranja njihovih prava.
“Mi se i dan danas susrećemo sa dezinformacijama koje dobijamo od zaposlenika u poreskim ispostavama. Zakoni ne vrijede za sve građane isto. Proganjaju se mladi, visokoobrazovani ljudi koji su se u nedostatku prilika za zapošljavanje u poslijeratnoj BiH, sami snašli i izborili na globalnom tržištu rada i poštenim radom osiguravaju egzistenciju za sebe i svoje familije. Nad freelencerima se provodi inkvizicija, etiketiraju nas, stvaraju predrasude o nama, kažnjavaju, kako bi nas i dalje mogli finansijski iscrpljivati. Stižu nam prinudne naplate s kamatama, prijetnje pljenidbom. Naplaćuju nam opet “dug” za period od prije 2018.godine. S druge strane, kladionice i državne firme koje su milionski poreski dužnici i dalje su zaštićeni i niko ih ne dira ”, navodi Elena.
103 miliona KM za doprinose po osnovu freelancinga i Ugovora o djelu
Prema podacima Porezne uprave FBiH u proteklih 5 godina naplaćeno je 103 miliona KM za doprinose za zdravstveno osiguranje i penziono-invalidsko osiguranje po osnovu Ugovora o djelu i prihoda iz inostranstva. Taj milionski iznos, koji su uglavnom u državni budžet uplatili freelanceri u BiH, nije potrošen za ono čemu su doprinosi namijenjeni, jer niko od freelancera, koji su uplatili pomenute doprinose, nije dobio nikakvu zdravstvenu uslugu nakon plaćanja doprinosa, niti su im ti doprinosi uračunati u radni staž.
Podaci iz Fonda solidarnosti BiH pokazuju da je za isti taj period utrošeno svega 9127 KM i to za samo 4 osobe po osnovu Ugovora o djelu. To je drastična disproporcija u iznosima naplaćenog novca i pruženih usluga. Iako živimo u 21.vijeku cijeli taj proces naplate je veoma neuređen i zastario i potpuno neprilagođen novim trendovima poslovanja i tržišta rada. Postavlja se pitanje, gdje idu svi ti milioni KM koje se uzimaju građanima, freelancerima, kroz naplatu doprinosa?
Udruženje UFBiH trenutno aktivno zagovara izmjene važećeg Zakona o doprinosima u FBiH, jer je ova tema akutni problem freelance zajednice u BiH. Ovaj Zakon, svim građanima FBiH koji svoje prihode ostvaruju radom za inostrano tržište, kao i svima onima koji rade lokalno, unutar FBiH, po osnovu ugovora o djelu, nameće da od svakog dohotka koji ostvare plate 4% doprinosa za zdravstveno osiguranje i 6% doprinosa za PIO.
Pročitajte više: Za i protiv freelancinga, da li je ovo pravi izbor za vas?
“Nepravda leži u tome što niko od nas koji plaćamo te doprinose ne ostvaruje pristup uslugama koje plaćamo. Mi nemamo nikakvo zdravstveno osiguranje na osnovu ove uplate, niti smo uopšte definisani kao osiguranici u Zakonu o zdravstvenom osiguranju, niti smo korisnici Fonda solidarnsti čiji budžet punimo. Freelanceri kada se razbole ne mogu biti korisnici ovog fonda ako daju novac u njega, već se ljudi snalaze sami, kako ko može. Liječe se privatno, idu u inostranstvo na operaciju, ili plaćaju dodatno dobrovoljno zdravstveno osiguranje. I pored toga ovih 4% moraju da plaćaju. Također, plaćanjem doprinosa za PIO, nama se ne priznaje radni staž. Praktično, uzima nam se silni novac nizašta i ovakva naplata doprinosa nema nikakvog pravnog osnova”, tvrdi Elena.
Zašto “Lex Specialis” za freelancere nije rješenje u BiH?
Bismarckov sistem socijalnog osiguranja, kao jedan od najstarijih sistema osiguranja, primjenjuje se i u politici financiranja zdravstvenog sistema u BiH i predviđa da se doprinosi za zdravstvo uplaćuju radi finansiranja fondova zdravstvenog, odnosno socijalnog osiguranja, a radi ostvarivanja prava na zdravstvenu uslugu ili naknadu. Osnovni koncept koji se nastoji ostvariti kroz doprinose i socijalno osiguranje jeste da visina uplaćenih doprinosa mora biti proporcionalna pruženoj usluzi (korelativnost prava i obaveza). Doprinosi nisu isto što i porezi i oni moraju imati karakter kompenzacije sa direktnom korisi za obveznika, odnosno platitelja doprinosa.
“Postojala je ideja da se napravi „Lex specialis“ Zakon za freelancere, ali nismo naišli na dobar odaziv u vlasti za realizaciju te ideje. Tako da se Udruženje usmjerilo na izmjene postojećih zakona kako bi bili usklađeni prava i obaveze i definisan radno-pravni status. Radi se o setu fiskalnih zakona: Zakon o porezu na dohodak i Zakon o doprinosima, zatim Zakonu o zdravstvenom osiguranju, Zakonu o PIO i Zakonu o radu, kojim bi bila definisana kategorija samozaposlenik. Osim što smo u parlamentarnu proceduru uputili aktualni Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o doprinosima, u pripremi imamo spremne amandmane na nove Prijedloge fiskalnih zakona, da reagujemo čim se ponovo nađu u parlamentarnoj proceduri”, pojašnjava Elena.
U slučaju freelance zajednice u biH još uvijek traje samovolja poreskih organa u BiH. Feelanceri su ugroženi i diskriminirani, a ta se diskriminacija vrši svjesno, kako Elena tvrdi, sa pozicije moći, pod okriljem neadekvatnih Zakona.
“Osnovna i jedina prepreka je nedostatak političke volje i u prošloj i u trenutnoj vlasti da se naša pitanja riješe. Vlast uporno odbija da izmijeni sporne zakone i ignoriše naše zahtjeve. Ukoliko ne platimo te doprinose, slijede kazne s kamatama, prinudne naplate, prijetnje pljenidbom imovine. U svemu tome, apsurdno je da se istovremeno daje jednoglasna podrška digitalnim nomadima, tj stranim državljanima koji rade na isti način kao i mi, a da se vlastitm građanima koji su im već tu žive, rade, uvoze milione KM koje ovdje troše i plaćaju poreze i doprinose, ne daje nikakva podrška, već naprotiv!? Imam osjećaj da kod donosioca odluka postoji još uvijek velika doza neznanja o tome šta je uopšte freelancer, a šta je digitalni nomad, i da odluke donose na osnovu predrasuda i stranačkih interesa, umjesto na osnovu stvarnih činjenica, pravne argumentacije i razgovora sa freelancerima”, kaže Elena.
Primjeniti dobre prakse iz evropskih zemalja i u BiH
Iako ni u susjednim zemljama u regionu stanje vezano za radna prava freelancera nije za preveliku pohvalu Udruženje „Freelance“ u BiH smatra da bi se neke dobre pozitivne prakse i zakonska uređenja za samozaposlenike i freelancing iz Češke, Irske, Španije mogle vrlo jednostavno primjeniti i u našoj zemlji. Freelanceri iz UFBiH su još uvijek uvijek u fazi aktivističkog pokreta i članovi/ice freelanceri sarađuje sa pravnim stručnjacima nastojeći stvoriti bolje uvjete za sve freelancere u BiH. Poduzimaju sve legitimne oblike pravne borbe koje imaju na raspolaganju, te od Predstavničkog doma Parlamenta FBiH traže da konačno stave na dnevni red i usvoje Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o doprinosima, kojim bi ova nepravedna naplata bila zaustavljena.
“Naš cilj je da freelanceri u BiH i svi samozaposlenici imaju pravedan zakonski okvir i podsticajne uvjete za rad. Da svaki samozaposlenik ima Zakonom definiran radno-pravni status, jednaka prava kao i drugi radnici i naravno obaveze, uz podsticajne mjere koje će ih stimulisati da ostanu raditi i živjeti u svojoj zemlji. Ostvarenje ovog cilja ovisi o političkoj volji vladajuće strukture, jer je nužno izmijeniti više Zakona, što traži vrijeme i veliku podršku. S obzirom na sve to, ovaj cilj realno može biti ostvaren do 2030. godine, a nadamo se i ranije, ako bude razumijevanja i podrške aktuelne vlasti”, navodi Elena.
Iz Udruženja „Feelance“ u BiH pozivaju sve zainteresirane građane i građanke BiH da im se priključe kako bi zajedničkim snagama stvorili zakonske promjene koje će omogućiti pozitivnu radnu klimu za sve samozaposlenike u BiH. Više informacija o članstvu mogu saznati na linku, a pridružiti im se možete putem registracije na našoj web stranici.
“Mi freelanceri, mladi, sposobni, vrijedni članovi ovog društva, nemamo više života na gubljenje da čekamo zakonodavca da nešto promijeni, i da skupo plaćamo njihovu sporost i nerad! Tražimo da ovu naplatu doprinosa pod hitno obustave! Bez obzira na lošu situaciju, ja čvrsto vjerujem da će Udruženje uspjeti ostvariti svoje ciljeve. Kad tad, mi ćemo napraviti željenu promjenu. Ono što je sigurno je da freelanceri neće biti žrtve sistema. Imamo mi još puno drugih opcija”, na kraju našeg razgovora poručila je Elena Babić Đaković.
Photo: Privatna arhiva/UFBiH