Iako je ljeto uveliko znamo li sve o fenomenu sunčanja? Zašto nam je sunčanje važno? Otkud se pojavio taj panični strah od prekomjernog sunčanja i je li on opravdan ili ne? Sve su ovo pitanja koja bivaju aktuelna u sezoni godišnjih odmora, kad sjedimo na plaži i razmišljamo je li dobro ili ne boraviti na suncu, a na koja ćemo vam pokušati dati stručne odgovore.
Coco Chanel je preplanuli ten slučajno pretvorila u modni trend
Stari su Egipćani obožavali boga sunca Amon Ra, koji je predstavljao izvor života. U antičkoj Grčkoj Apolon je bio simbol i bog muške ljepote, medicine, umjetnosti ali i sunca. Znamo da život svih živih bića na planeti Zemlji ne bi bio moguć bez sunca, ali ne treba zaboraviti da ne bi bio moguć niti bez adekvatne zaštite od sunca.
Hipokrat, Galen i Herodot su mnoga kožna oboljenja liječili tako što su kožu izlagali suncu. Danas znamo da sunčeve zrake djeluju antifungalno, baktericidno i imunosupresivno. Godine 1903. Nobelovu nagradu je dobio Niels Finsen upravo zbog razvoja fototerapije.
Svijetla put je oduvijek bila stvar prestiža, statusni simbol, zbog koje su glavni ženski modni dodaci kroz vijekove bili zaštitni kišobrana i rukavica, koje su žene iz visokih staleža štitili od sunca.
No, sasvim slučajno je, prije ravno 99 godina, francuska modna ikona Coco Chanel, na odmoru provedenom na Azurnoj obali, zadobila opekotine od sunca. Tada je odlučila preplanuli ten, pored svoje kultne crne male haljine, širokih ženskih pantalona i košulja, zajedno s mornarskom majicom s prugama promovirati kao novi modni trend. Žene su počele otkrivati svoje ruke, lice, tijelo i ubrzo su morske plaže bile mjesto gdje su se žene rado sunčale. No, uporedo s novim modnim trendom počeli su stizati i rezultati prvih istraživanja koja su nekontrolisano izlaganje suncu povezivala sa karcinomom kože. Nije prošlo puno vremena i kozmetička industrija je spremno odgovorila s proizvodnjom zaštitih krema i losiona za sunčanje.
Šta trebamo znati o SPF faktoru?
Ultravioletni zraci su nevidljivi ljudima jer su kraćih talasnih dužina od svjetlosti koju vidimo golim okom. Tako nevidljivi UV zraci mogu da oštete naš genetski materijal, odnosno DNA u našim epitelnim ćelijama. UVB zraci uzrokuju opekotine od sunca i igraju glavnu ulogu u razvoju karcinoma kože. SPF (sun protection factor) se upravo odnosi na zaštitu kože od UVB zraka. UVA zraci uzrokuju oštećenja kože koja izazivaju ubrzano starenje i bore na koži.
SPF broj nam govori koliko vremena treba da sunčevi zraci izazovu crvenilo kože kada koristimo određeni zaštitni proizvod u odnosu na nezaštićenu kožu. Recimo ako imamo proizvod sa SPF faktorom 30, možemo se zadržati na suncu 30x duže nego kad ga ne bi nanijeli i da spriječimo dobijanja opekotina od sunca.
Pojednostavljena računica bi izgleda ovako:
SPF 15 blokira 93% UVB zraka
SPF 30 blokira 97% UVB zraka
SPF 50 blokira 98% UVB zraka
“Dakle, aktivno djelovanje u raspou od SPF 30 do SPF 50 je skoro beznačajno i jasno je da je djelotvornost kozmetičkih proizvoda za sunčanje sa SPF 50+ stvar marketina kozmetičke industrije bez utemeljenih podataka o stvarnoj djelotvornosti. Apsurdno je da osobe koje kupuju proizvode s visokim SPF 50+ ili SPF 100 zbog lažnog osjećaja sigurnosti i zanemarivanja ostalih pravila u bezbjednom izlaganju suncu češće dobijaju opekotine od sunca”, ističe dr. Šoškić.
Zaštitni učinak nekog kozmetičkog proizvoda zavisi o UV filterima, čiji je zadatak da reflektuju i odbijaju najveći dio UV zraka. UV filteri mogu biti fizički i hemijski. Mineralni ili fizički filteri baziraju se na fizičkom blokiranju i odbijanju UV zraka i rasprašivanju sunčeve svjetlosti. Takvi proizvodi se zbog svoje krute teksture teže razmazuju, ali je njihova zaštita dugotrajnija i prirodnija. Hemijski filteri se sastoje od puno različitih sastojaka i još uvijek su aktuelne polemike oko njihove potencijalne štetnosti. Zato se trudnicama, dojiljama i maloj djeci preporučuju proizvodi sa mineralnim faktorima.
Pročitajte više: Kako odabrati najbolji preparat za sunčanje?
Treba naglasiti da odabrati idealan proizvodan za zaštitu od sunca i nije tako jednostavan zadatak. Moramo uzeti u obzir fototip kože, uzrast osobe koja se izlaže suncu, podneblje u kom se izlažemo suncu, godišnje doba, eventualna kožna oboljenja, i posebno lijekove koji mogu izazvati fotosenzibilne reakcije i izazvati fleke na koži.
Kakve tipove kože poznajemo i kako ih treba zaštiti?
Pitali smo dermatologicu dr. Samru Šoškić da nam pojasni kakve sve tipove kože poznajemo i zašto je to bitna informacija kad govorimo o izlaganju naše kože suncu.
“Prema osjetljivosti kože na djelovanje sunčevih zraka razlikujemo 6 fototipova. U fototip 1 ubrajamo Izrazito svijetla kožu, sklona pjegicama, koju prati crvena ili plava kosa, i takva koža skoro uvijek izgori na suncu. Koža osoba sa ovim fototipom pocrveni već nakon 10 minuta izlaganja suncu. Preporučuje se konsultacija dermatologa radi pregleda mladeža i maksimalna zaštita širokospektralnim proizvodima za sunčanje. Na takvu kožu treba nanositi količina od 2 supene kašike (cca 10ml) proizvoda za sunčanje svaka 2 sata, na sve otkrivene dijelove kože. Kod fototipa 2 koža lako pocrveni i te osobe imaju svijetlu kosu, zelene ili plave oči. Takođe trebaju obratiti pažnju na upotrebu visokog zaštitnog faktora na isti način kako sam već navela. Fototip 3 je osoba sa tamnijom puti, smeđe kose i smeđih očiju. Brzo tamni na suncu, ali u svakom slučaju savjetujem upotrebljavati faktore sa SPF 30 svaka 2 sata. Fototip 4: Tamna put I tamne oči, koja brzo tamni na suncu i izrazito rijetko pocrveni. I tu se savjetuje upotreba zaštitnih faktora, ali mogu biti s nižim SPF. Fototip 5 i 6, tu spadaju osobe tamnije rase i mediteranski tip kože i njima se preporučuje korištenje niskih zaštitni faktori”, pojašnjava dr. Šoškić.
Treba li kožu zaštiti i nakon sunčanja?
Vrlo često se pitamo da li je nakon sunčanja kožu potrebno dodatno zaštiti i na koji način. “Naglasila bih važnost upotrebe proizvoda na njegu kože nakon sunčanja. Preporučujem korištenje proizvoda koji umiruju nadraženu kožu nakon sunčanja, pomažu njenu regeneraciju i optimiziraju hidrataciju. Najčešće su to hidratantni losioni ili krema sa visokim udjelom vode. Nanose se na čistu kožu, a ako je došlo do crvenila kože i treba ih nanositi i nekoliko puta dnevno. Takođe, ne treba zanemariti umirujući i hidrirajući efekat termalnih voda na kožu poslije sunčanja”, ističe dr. Šoškić.
Naravno, ne treba zaboraviti da je nakon pojave crvenila kože svako daljnje izlaganje suncu zabranjeno do potpunog oporavka kože. Osjećaj žarenja se može umiriti hladnim oblogama ili specijaliziranim antipruriginoznim gelovima, aloe vera gelom.
“Kod takve iritirane kože potrebno je omogućiti optimalne uslove za epitelizaciju kako ne bi došlo do oštećenja, koja ne nose samo estetski značaj, već i potencijalni rizik za razvoj maligniteteta kasnije u životu. Kremovi na bazi pantenola ili slični pripravci dolaze u obzir”, poručuje dr. Šoškić.
A šta je to UVI?
Ultravioletni index, skraćeno UVI je oznaka koja opisuje nivo solarne ultravioletne radijacije na površinu Zemlje. Linearna je veličina i kreće se od 1 do 11. Što je UV indeks (UVI) visočiji to je veći potencijal oštećenja očiju i kože i manje vremena je potrebno do dođe do takvih oštećenja pri izlaganju suncu.
“UVI indeks je viši u predjelima tropskog pojasa, i na većim nadmorskim visinama, područijima gdje postoji veliki procenat refleksije zraka i područjima ispod depleciranog ozona. Tako vrlo često srećemo ljude koji pocrvene boraveći na visokim planinama ljeti ili zimi na skijanju, što potvrđuje pravilo da i visoki predjeli i ljeti i zimi zahtijevaju vrlo oprezan boravak na suncu i zaštitu od sunca”, poručuje dr. Šoškić.
Photo: Schuterstock/Notino.hr/Beautyalerion.hr/privatna arhiva
