Jučer je Bjelašnica bila centar razmjene znanja i iskustva iz održivosti

Nakon uspješne prve konferencije za žene u održivosti u travnju, jučer smo u hotelu Nomad na Bjelašnici okupile skupinu ekspertica održivosti kako bi nastavile diskusiju o ovoj važnoj temi.

Ovaj inspirativan dan otvorile su Amra Tabaković i Lejla Selmanagić iz udruženja Korisno izlaganjem o alatima za komuniciranje održivosti. Kroz svoju platformu www.esgkorisno.ba, pružaju edukativne sadržaje, informacije i resurse kako bi pomogli kompanijama i pojedincima razumjeti i implementirati održive prakse. Njihova misija je postati vodeća platforma za edukaciju o ESG-u u Bosni i Hercegovini te pružiti podršku u razvoju i komunikaciji održivih aktivnosti.

Lejla Selmanagić, udruženje Korisno

Komunikacija održivosti zahtijeva strateški narativ

Naglasile su da je strateški narativ ključan za uspješno komuniciranje održivih aktivnosti, a treba se temeljiti na uvjerljivim porukama, potkrijepljenim tvrdnjama i jasnoj komunikaciji. Inspirativan narativ nije nešto što se može improvizirati, već zahtijeva pažljiv i intenzivan proces stvaranja. Brendiranje održivosti postaje novo normalno i nije samo prolazan trend. Održivi brendovi su ključni danas, a uspješno brendiranje uključuje jasne principe i primjere kako održivost može poboljšati percepciju brenda i njegovu konkurentsku prednost na tržištu.

Amra Tabaković, udruženje Korisno

Alati za komuniciranje održivosti

  1. digitalne platforme i društvene mreže koje omogućavaju dvosmjernu komunikaciju sa svim interesnim skupinama
  2. vizaualizacija podataka
  3. interni kanali komunikacije koji su jako važni za edukaciju zaposlenika o održivosti. Sve odluke se moraju elaborirati zaposlenicima
  4. ESG izvještaji su alat koji je svojstven održivosti, a na odličan način ga je komunicirao Apple čiji je video s izvještajem o održivosti postao viralan jer je u njemu sudjelovala i Majka Priroda

Razlike u komunikaciju proizvoda i komunikaciji održivosti

Dok komunikacija proizvoda i brenda naglašava karakteristike proizvoda, želi stvoriti emocionalnu vezu s potrošačima, komunikacija održivosti fokusira se na transparentnost, odgovornost i dugoročni doprinos društvu, uključujući ekološke i upravljačke aspekte poslovanja. Poruka komunikacije proizvoda je kako proizvod zadovoljava potrebe potrošača, uz kratkoročne ciljeve, dok je kod održivosti fokus na aktivnostima koje smanjuju negativan utjecaj na okoliš, poboljšavaju društvene standarde i promoviraju održivi razvoj. Ključna je autentičnost poruke.

Publika komunikacije proizvoda i brenda su potrošači, potencijalni kupci i tržište, a održivosti šira javnost, uključujući investitore, nevladine organizacije, regulatore i potrošače svjesne održivosti. Održivost također ima dugoročni pristup s višegodišnjim planiranjem i postizanjem postavljenih ciljeva, dok komunikacija proizvoda i brendova se usmjerava na kratkoročne kampanje i trenutno ponašanje potrošača.

Greške u komunikaciji održivosti mogu dovesti do greenwashinga odnosno komunikacije koja ne samo da obmanjuje već i ne pomaže održivim aktivnostima ili cirkularnoj ekonomiji.

Koji je lokalni regulatorni ESG okvir?

Alma Hadžiabdić iz KPMG-a je u uvodu svog izlaganja dala pregled ključnih međunarodnih sporazuma i inicijativa u kojima Bosna i Hercegovina sudjeluje u vezi s klimatskim promjenama i održivošću. Neki od najvažnijih sporazuma uključuju:

  • Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC), koja ima za cilj smanjenje emisija stakleničkih gasova.
  • Protokol iz Kyota – obavezuje razvijene zemlje na smanjenje emisija.
  • Pariški sporazum – cilj je ograničiti globalni porast temperature na ispod 2°C, s nastojanjem da se ograniči na 1,5°C.
  • Sofijska deklaracija – Zapadne balkanske zemlje se obavezuju na jačanje saradnje i dekarbonizaciju.
  • Nacionalni klimatski i energetski plan BiH (NECP) – definiše ciljeve za energetsku efikasnost i prelazak na obnovljive izvore energije.
  • Utvrđeni doprinosi BiH (NDC) -ambiciozni ciljevi smanjenja emisija uz međunarodnu podršku.

Koja je razlika između ESG-a i održivosti?

Naglasila je da se održivost fokusira na dugoročno zadovoljavanje potreba sadašnjosti bez ugrožavanja budućih generacija, pri čemu se naglasak stavlja na smanjenje negativnog utjecaja kompanije na okoliš i društvo. S druge strane, ESG je okvir koji se koristi za procjenu kako ekološki, socijalni i upravljački faktori utiču na kompaniju i njenu financijsku vrijednost. ESG faktori postaju ključni za analizu investicija, jer pomažu u procjeni vrijednosti kompanije i smanjenju potencijalnih rizika.

Što je CBAM i zašto je važan za BiH ekonomiju?

CBAM je mehanizam namijenjen smanjenju emisija stakleničkih gasova, posebno za proizvode uvezene u EU. Ima za cilj smanjiti “curenje ugljika” iz EU, poticati zemlje izvan EU da uvedu svoje politike za smanjenje emisija i osigurati poštenu konkurenciju za proizvode iz EU.

CBAM se odnosi na industrije kao što su čelik, aluminij, cement, gnojiva i električna energija, a postepeno će uključivati više industrija, dok se puni opseg primjene očekuje do 2034. godine. Kompanije obuhvaćene ovom regulativom će morati kupiti certifikate za emisije CO2 povezane s proizvodima koje uvoze u EU. Trošak CBAM-a za BiH će se povećavati od 2026. godine, a do 2034. godine mogao bi iznositi između 436 miliona BAM prema trenutnoj cijeni ETS-a i 642 miliona BAM prema projekciji rasta cijena. Udio emisija koje podliježu CBAM-u će rasti postepeno, od 2,5% u 2026. do 100% u 2034. godini.

Izvoz u EU čini više od 70% ukupnog izvoza BiH, dok izvoz iz sektora obuhvaćenih CBAM-om (željezo, čelik, aluminij, električna energija) čini oko 14% ukupnog izvoza u EU. Električna energija je najveći izvor emisija, s 2,49 miliona tona CO2 u 2023. godini, dok su željezo i čelik generisali 743 hiljade tona CO2.

Kako izgleda održivost u praksi?

Amra Tabaković je moderirala panel sa Danirom Zanović, menadžericom za okoliš u Adriatic metals, Nedom Drvar, direktoricom tvrtke BLP doo i Zanom Karkin, osnivačicom Bazerdžan brenda.

S lijeva na desno: Zana Karkin, Neda Drvar, Danira Zanović i Amra Tabaković

Danira Zanović diplomirala je hemiju u Sarajevu i magistrirala inženjersku ekologiju u Zenici. U svom radu fokusira se na okoliš u sklopu ESG standarda.

Već u ranim fazama razvoja rudnika, tim je postavio visoke zahtjeve za ispunjavanje ESG kriterija. Tokom istraživačke faze prikupljani su podaci o vodi, zraku, tlu, buci, bioraznolikosti i upravljanju otpadom. Monitoring sustav uspostavljen je 2020. godine, a podaci o stanju okoliša prikupljani su prije bilo kakvih građevinskih radova.

Nakon dobivanja dozvola, kompanija se morala pridržavati međunarodnih zakona, s obzirom na to da je izlistana na londonskoj i australskoj berzi. U 2021. godini objavili su prvu studiju procjene utjecaja na okoliš u BiH, koja je iznjedrila 20 planova upravljanja okolišem. Tim je implementirao najnovije tehnologije u procesu izgradnje i organizirao obuke za inženjere i izvođače kako bi se osigurala usklađenost s ESG standardima. Iako je proces bio izazovan, postignuti su značajni rezultati.

Neda Drvar ušla je u oblast održivosti kroz osnivanje male firme koja se bavi proizvodnjom plastične ambalaže. Iako nije inženjer niti stručnjak za zbrinjavanje otpada, susrela se s paradoksalnom situacijom – osnivač je firme koja proizvodi plastičnu ambalažu u zemlji bez jasne zakonske regulative o recikliranju.

Velike kompanije koje se bave reciklažom zapravo samo sortiraju, odvajaju i presuju otpad te ga šalju na deponiju, što nije stvarna reciklaža. Ovaj nedostatak pravog recikliranja otežao je njen put jer je trebalo mijenjati način razmišljanja ljudi i prevladati negativne stavove prema recikliranju.

U suradnji s belgijskom firmom ITCAN, Drvar je pokrenula projekt uslužnih reciklomata. Ovi uređaji zbrinjavaju PET boce i limenke, usitnjavajući ih i razdvajajući materijal. Reciklomati koriste naprednu tehnologiju s umjetnom inteligencijom, koja prepoznaje ambalažu i tečnost, a posebna pažnja posvećena je i zaštiti privatnosti korisnika.

Kroz protekle godine, radila je na uspostavljanju mreže reciklomata u Bosni i Hercegovini. Predpremijera projekta održana je u Sarajevu, a plan je postaviti 25.000 reciklomata širom zemlje. Dizajnirani su da budu prilagođeni lokalnim potrebama, a dobili su i naziv “Artoditu”, što simbolizira formulu za zdravu prirodu.

Ovaj projekt predstavlja napredniji pristup reciklaži, gdje korisnici po prvi put dobivaju vaučere za recikliranje. Iako Bosna i Hercegovina još uvijek nema depozitni sistem, Drvar je supermarketima ponudila da koriste vaučere u sklopu svojih marketinških kampanja.

Uspostavljanjem ovog sistema reciklomata, postavila je temelje za pravu reciklažu u zemlji. Planira i izgradnju reciklažnog postrojenja, a ponosna je na ljude koji su se uključili u ovu priču. Njen cilj je da ambalaža bude 100% reciklabilna, čime bi se doprinijelo zdravijem okolišu.

Bazerdžan je mjesto koje većina Sarajlija prepoznaje, a kroz vrijeme postalo je prepoznatljivo i širom Bosne i Hercegovine. Od samog osnivanja, fokus Bazerdžana je na jačanju lokalnih umjetnika i lokalne umjetničke scene. Zana Karkin, osnivačica, istaknula je kako je često nailazila na percepciju da umjetnici nemaju dovoljno resursa za život, ali smatra da to nije istina i da treba pokazati kako se, kroz reprezentativna mjesta, proizvodi mogu prodati i umjetnici podržati.

Bazedžan posvećuje puno pažnje edukaciji ljudi o tome što je umjetnost i šta je konceptualna umjetnost. Karkin se i sama suočila s unutarnjim konfliktom jer je voljela modu, ali je bila svjesna da moda često šteti okolišu. Stoga su u Bazerdžanu odlučili promovirati reciklažu i održivu modu, naglašavajući kako se stare stvari, poput odjeće, mogu ponovo koristiti na inovativne načine.

Inicijativa “Barzedžan za prirodu” posebno je usmjerena na inspirisanje umjetnika da stvaraju radove koji povezuju prirodu i umjetnost. Umjetnici kreiraju predmete s motivima ugroženih životinjskih vrsta Bosne i Hercegovine, čime skreću pažnju na važnost očuvanja okoliša.

Jedan od primjera ovakve saradnje je rad umjetnika Armina Čurčića, koji je kreirao performans pod nazivom “Nisi ti za Bosne”. Tokom performansa nosio je haljinu napravljenu od plastike, s ciljem podizanja svijesti o šteti koju činimo rijekama i prirodi. Taj rad sada je dostupan u Bazerdžanu, a reakcije na društvenim mrežama, poput LinkedIna, bile su zanimljive, jer su otvorile diskusiju o umjetnosti i ekološkim temama.

Koji auto voze žene u održivosti?

Kraj ovoj inspirativnog dana obilježio je Volkswagen ID.5 koji se savršeno uklopio.

Novi ID.5 predstavlja savršen spoj SUV-a i coupéa, kombinirajući snažne električne performanse s elegantnim dizajnom. Opremljen mogućnošću wireless nadogradnji, spreman je redefinirati električnu mobilnost. Izvrsna aerodinamika i velika baterija osiguravaju dug doseg s jednim punjenjem, dok inteligentan menadžment punjenja olakšava svakodnevnu upotrebu. Za komforno punjenje kod kuće, opcionalni ID. Charger s 11 kW omogućava brzo i efikasno punjenje. Uz primjenu fotonaponskog sistema na krovu i vremenski upravljano punjenje, energetska učinkovitost se dodatno optimizira. Javne stanice za brzo DC punjenje omogućuju da značajno povećate doseg za samo 30 minuta.

Unutrašnjost vozila je prostrana i udobna, nudeći visoku razinu komfora. Iako ima sportsku liniju krova, ID.5 osigurava dovoljno prostora i za putnike na stražnjim sjedištima, s dovoljno mjesta za do 5 osoba. Prtljažnik je velik i praktičan, pružajući dovoljno prostora za prtljagu. Moderna unutrašnja oprema kombinira progresivan dizajn, naprednu tehnologiju i intuitivno rukovanje, čineći ID.5 idealnim prostorom za inspirativne doživljaje.

Sponzori događaja su bili Adriatic metals i Volkswagen.

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ

PROČITAJTE VIŠE

plazma kriza

Tako se to radi! Pogledajte kako izgleda zdrava konkurencija

Zbog požara koji je krajem jula izbio u Plazma fabrici u Požarevcu smanjeni su proizvodni kapaciteti fabrike, što je rezultiralo nestašicom poznatog keksa. Plazma...
odnosi među kolegama

Čovjek je čovjeku – kolega