Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić objasnio je na svom LinkedIn profilu kako žene mijenjaju tržište rada u Federaciji BiH. Kako kaže, u svijetu brojki i statistike, često previdimo suštinske priče koje te brojke kriju.
Njegovu objavu prenosimo u cijelosti.
Smanjenje razlika između spolova na tržištu rada
Nedavni podaci Porezne uprave Federacije BiH o zaposlenosti nude upravo takvu priču – priču o promjenama koje oblikuju naše društvo. Ovaj put, pažnju mi je privukao jedan zanimljiv trend: značajno povećanje broja zaposlenih žena i smanjenje razlika između spolova na tržištu rada.
Na prvi pogled, možda se čini da podaci govore samo o suhim brojkama – krajem 2024. godine, u Federaciji BiH zaposleno je 306.389 muškaraca i 245.063 žena, s udjelom žena od 44,4% u ukupnom broju zaposlenih. Međutim, prava priča počinje tek kada ove brojke stavimo u kontekst vremena. Ako se vratimo nekoliko godina unazad, u 2019. godini broj zaposlenih muškaraca bio je na vrhuncu – 310.108. Od tada, dogodila se promjena. Broj zaposlenih muškaraca smanjio se za 3.719, dok je broj zaposlenih žena porastao za čak 19.779.
Pročitajte više: Jasmina Selimović: “U zemlji visoke nezaposlenosti spas je poduzetništvo”
Šta nam ovo govori?
Ovdje na scenu stupa jedan od ključnih principa bihevioralne ekonomije – način na koji interpretiramo brojke zavisi od okvira koji postavimo. Kada bismo samo pogledali trenutni broj zaposlenih žena, možda bismo ga doživjeli kao “nedovoljno visok”. Međutim, kada se fokusiramo na trend, priča poprima sasvim drugi ton. Vidimo snažan, kontinuiran rast zaposlenosti žena, čak i u vremenu izazova na tržištu rada.
Ova kretanja mogu se objasniti kroz efekt sidrenja – naše razumijevanje promjene zavisi od referentne tačke s koje krećemo. Mnogi možda još uvijek percipiraju tržište rada kroz prizmu tradicionalnih uloga, ali ipak podaci pokazuju da se ta paradigma mijenja. Sve više žena pronalazi svoje mjesto na tržištu rada, što smanjuje nejednakosti i doprinosi dugoročnoj stabilnosti društva.
Drugi važan psihološki princip ovdje je dostupnost informacija. Ljudi često formiraju mišljenje na osnovu najbližih ili najupečatljivijih primjera koje imaju u sjećanju. Možda smo skloni vjerovati da žene nisu dovoljno prisutne u određenim sektorima, ali ovakvi podaci nam omogućavaju da redefinišemo te percepcije. Priča o rastu zaposlenosti žena nije samo priča o statistici – to je priča o svakodnevnim ženama koje prkose stereotipima, ulaze na tržište rada i grade novu budućnost.
Vrijeme je da obratimo pažnju na te promjene i da, kao društvo, podržimo ovaj trend. Dugoročne ekonomske i socijalne koristi od veće participacije žena na tržištu rada više su nego očigledne. Na nama je da prepoznamo priliku i dodatno unaprijedimo uslove za jednak pristup radu za sve.
Foto: Canva / LinkedIn
