Na današnjoj prvoj konferenciji “Žensko poduzetništvo- izvor gospodarskog rasta na Balkanu”, koja je održana u Hub 387 u Sarajevu učesnice konferencije pozdravila je Ivana Matić, osnivačica Women in Adria.
Edin Hrnjica, član Uprave Reiffeisen Bank iz Sarajeva, u uvodu je pozdravio pokretanje ženske poduzetničke inicijativu “Women in Adria” u Bosni i Hercegovini, kojoj su se prije par godina spremno priključili u Hrvatskoj i bili su ponosni da, kao jedna od najvećih banaka u regiji, budu sponzori i učestvuju u pokretanju iste inicijative i u BiH. Raiffeisen Bank još od 2018. godine podržavaju žensko poduzetništo u BiH i aktivno ulažu u programe podrške ženskog poduzetništva u našoj zemlji kroz plasman svojih financijskih programa za svakodnevno financijsko poslovanja u njihovim poslovnim poduhvatima.
Konferencija je otvorena sjajnim predavanjem Ane Keglović Horvat iz Zagreba, trenerice osobnog razvoja i ALH tehnika, o izazovima osobnog razvoja s kojima se suočavamo svaki dan u svom privatnom ali i poslovnom životu i važnosti da svakodnevno slušate svoju intuicije u donošenju vaših poslovnih odluka.
Ivana Matić otvorila je prvi panel “Žene poduzetnice-izvor gospodarskog rasta na Balkanu” na kojem su panelistkinje bile: Lada Buševac, direktorica IFC ureda za BiH i Crnu Goru, Anja Margetić, zamjenica gradonačelnice grada Sarajevo, Amila Pilav Velić, profesorica na EFSA i osnivačica i CEO Sarajevo Innovation Summita, Bergin Kulenović, koordinatorica WEE programa u UN Women BiH. Ivana je već na početku navela da se klima u poduzetništu u regiji mora mijenjati i žene poduzetnice trebaju biti puno aktivnije u svojim zahtjevima za podrškom. “Zbog loše demografske slike ženama u Hrvatskoj su dosada davali pare da ostanu kući rađati djecu, a ženama koje žele rađati ali žele i raditi njih nigdje nije bilo u vladinim programima. Iskustva iz Hrvatske pokazuju da se mora napravti novi zaokret u poduzetničkoj kulturi prema ženama poduzetnicama”, istakla je Ivana.
Panelistkinja Lada Buševac istakla je da iztraživanja pokazuju da u BiH mamo samo 20% žena vlasnica ili direktorica, koje upravljaju malim ili srednjim preduzećima, i ispod je prosjeka u regiju. Također je navela da jako puno žena nije prisutno na tržištu rada i da samo j⅓ žena rade, a ⅔ je nezaposleno. Za nju najveći izazovi su kako žene vratiti na tržište rada, jer nema adekvatne infrastrukture za podršku zapošljavanju a i socijalne norme su veliki problem. “Da su sve žene aktivno uključene u procese rada naš BDP u BiH bi bio 20% veći. BiH je na gubitku 5 % zato što sve žene nisu uključene na tržištu rada i što nije angažiran potencijal žena poduzetnica”, izjavila je Lada.
Amila Pilav Velić navela je da ekonomski pokazatelji u našoj zemlji govore da trenutno imamo 155 000 privrednih subjekata i da 80 % čine mala i srednja poduzeća, koja su okosnica naše nacionalne ekonomije.
“Ono što nemama, a usko je vezano za poduzetništvo, iako i naša zakonska regulativa često prati ono što imaju razvijene zemlje u EU, je implementacija. Mi nemamo adekvatne politike i razvijenu poduzetničku infrastruktiuru. Posljednj iizvještaj OECD koji prati indeks poduzetničke infrastrukture za zemlje regije i Tursku, pokazuju da BiH, od nekih 5 poena koje bi trebali imati, mi imamo 3, i najniže smo rangirani u regiji. Istovremeno, većina vlasnika održivih start up-a u BiH, koji su preživjeli prve 3 kritične godine, imaju dosta veću socijalnu inteligenciju i pokazalo s eda rjeđe odustaju nego muškarci poduzetnici”, istakla je Pilav Velić. Također je istakla da kreiranje javnih politika i mjere za podršku i pomoć ne odgovaraju realnom stanju, jer često susrećemo javne pozive na koje često ne možete odgovoriti. U jednom njihovom istraživanju su saznali sljedeće: “Bili smo razočarani što su žene kao glavne dvije prepreke istakle dva straha: prvi je osuda okoline zbog neusjeha, a drugi je što se često susreću s osudama da su loše supruge, majke, žene ukoliko su posvećene osobnom razvoju i svom biznisu”, istakla je Amila Velić Pilav. Na kraju je pomenula nedavno istraživanje Boston consultinga koje je ustanovilo da žene ostvaruju duplo veće prihoda i da je ROI u njihovim biznisima duplo veći nego kod muškaraca.
Anja Margetić, dogradonačelnica Sarajeva, je istakla da je grad Sarajevo nema u svojoj nadležnosti oblast poduzetništva, nego da je u domenu Kantona Sarajevo, i da oni rade na okupljanju žena poduzetnica. “Mislim da bi bila dobra ideja osnovati neko savjetodavno tijelo vezano za tumačenje naših komplikovanih zakona, kako bi se olakšalo ženama da pokrenu svoje biznise”, rekla je Anja Margetić. Također je poručila svim učesnicama na konferenciji da im grad Sarajevo može ponuditi puno međunardonih kontakata i da slobodno joj se obrate da ih povežu s njima.
Bergin Kulenović iz UN women BiH je istakla da dolazi iz organizacije koja ima savjetodavnu ulogu i da rade na projektima koji su proizašli iz problematike poslovnog okruženja u kojem živimo i svih prepreka s kojima se žene susreću. “U našem projektu iT girls, koji trenutno radimo sa ženama koje se bave IT I digitalnim tehnologijama, shvatili smo da je žensko ekonomsko osnaživanje ključno. Moramo raditi na osvještavanju i edukaciji, jer nije uvijek problem u davanju para, većinom su usluge ključni problem”, kaže Bergin Kulenović.
Ajla Mulalić, vlasnica Invison iz Cazina, pričale je o tome kako je misija njenog života bila “da mora postati finansijski neovisna zbog toga što je njena mama, koja je domaćica, potakla da osnuje svoj biznis”. Poduzetnicama je podijelila praktične savjete koje je naučila na edukacijama kod Tony Robinnsa, poznatog life i business coacha, a koji govore o strahu i nesigurnosti koju je i sama osjećala cijeli život,te o važnosti vjere u sebe i svoje poslovne ideje. “Prvo što su me naučili je da: Svi klijenti lažu. Možda je to brutalna istina kad ovako na početku kažem, ali je meni moje iskustvo pokazalo da sam potpuno u pravu”, poručila je Ajla.
Na drugom panelu “Finansiranje za žene poduzetnice” učestvovali su: Manuela Naessl, direktorica ureda EBRD a za BiH, Martina Rotim, program managerica za osnaživanje ženskog poduzetništva i Armin Suljić, direktor Razvoja i podrške prodaji za mala i srednja preduzeća.
Ivana Matić je otvorila diskusiju osvrtom na istraživanje koje potvrđuje da su žene spremne riskirati i pri donošenju odluka, no imaju problem s financiranjem njihovih bizinsa.
Direktorica EBRD Ureda u BiH Manuela Naeesl istakla da je EBRD na BH tržištu prisutan ne samo kao kreditor koji financijski podržava žene u osnivanju biznisa, nego da promoviraju edukaciju za žene, jer žele da se uklone neke sistemske prepreke da se žene zaposle. “Bitno je znati kako je postupak privlačenja finasiranja otežan zbog toga što većina žena nema kolateral koji bankama omogućava da im odobre kredit. Žene najčešće ne žele velike zajmove za biznis i imaju problem u prezentiranju svojih biznis ideja. Nisu sklone riziku i teže se odlučuju da zatraže zajam. Stoga smo dizajnirali Women in business program da omogući pristup financiranju ženama, trenutno smo u drugom ciklusu i suradjujemo sa Raiffeisen bankom da ženama omogućimo kreditiranje”, istakla je Manuela.
Armin Suljić, naglasio je da su u Raiffeisen banci prije nekoliko godina pokrenuli dugoročnu startegiju suardnje sa kreditorom EBRD-om, želeći rješiti barijere koje se pojavljuju u poslovnom svijetu žena. “Pored umrežavanja žena imamo želju da radimo na promjeni mindseta naših žena, kako bi se promijenio senzibilitet ljudi koji rade na odobravanju kredita.S obukom našeg osoblja pokušamo da napravimo put koji će omogućiti poduzetnicama olakšanje u prvim izazovima i želimo da svaki start up, koji započne s nama poslovanje, prvih godinu dana ima besplatan servis”, rekao je Armin.
Martina Rotim je izjavila da su žene puno vjerniji kljenti od muškaraca i da im je puno važniji odnos s bankom i kreditnim službenikom nego bilo što drugo.
Konferenciju je svojim snažnim motivirajućim porukama zatvorila Emina Ganić, koja je podcrtala da naše društvo žene ne doživljajva kao lidere. “Gobalna percepcija žene da žena nije prototip lidera prisutna je već stoljećima i sociološki je prisutna ne samo među muškarcima, nego i među ženama. Žena nije liderica zbog toga jer nas još uvijek posmatraju kroz seksualnu i reproduktivnu ulogu i zbog toga što svi mi ženama sudimo po muškim standardima. Zato vam želim reći da je poenta da mijenjamo društvo, a ne sebe”, istakla je Emina. Na kraju je Emina poručila svim učesnicama današnje konferencije: “Snaga žena je u našim kompetencijama, jer važno je da znaš da znaš”.
Zahvaljujemo se našim sponzorima koji su podržali našu prvu konferenciju: Raiffeisen banka, Margo, Franck, Druga kuća, Casa Mia, Oaza. Medisjki sponzori su: Bloomberg, Face, Ljepota i zdravlje i Gracija.
Photo: Women in Adria BiH
