Ljetno računanje vremena počinje posljednje nedjelje u martu pomjeranjem za jedan sat unaprijed. Tako se dva sata ujutro računa kao tri sata ujutro. Ljetno računanje vremena će trajati do posljednje nedjelje u oktobru.
Zašto je usvojena ova praksa ljetnog računanja vremena?
Postoji više verzija priče ali najpoznatija potiče od satiričnog pisma koje je napisao naučnik i političar Benjamin Franklin 1784. godine i poslao časopisu ”The Journal of Paris”. U pismu je naveo kako će grad uštediti 64 miliona za vosak svijeća ako bi građani ustajali prateći sunce. Prvi grad koji je uveo ovu praksu je Thunder Bay u Kanadi još 1908. godine, a prva zemlja koja je uvela ljetno računanje vremena je Njemačka, 1916. godine, a nakon nje i Velika Britanija. Međutim, nakon Drugog svjetskog rata je ukinuto, pa ponovo vraćeno ljetno računanje vremena zbog energetskih kriza.
27. marta 1983. godine, ljetno računanje vremena usvaja se i prvi put u Saveznoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Danas se u čak 110 država usvaja ljetno računanje vremena, a najviše u Evropi i Sjevernoj Americi. Kina, Japan i Južna Koreja ne koriste ovu praksu pomjeranja sata.
Kako pomicanje sata utiče na nas?
Pomicanje sata, posebno kada se pomiče na zimsko računanje vremena, nailazi na velika protivljenja. Oni koji to smatraju korisnim, uglavnom kao razlog navode uštedu energije, ali protivnici stoje pri stavu da pomicanje veoma negativno utiče na biološki sat i ritam.
Sprovedena su istraživanja koja su pokazala da promjene sata imaju negativan uticaj na zdravlje ljudi. Studij Evropske komisije navodi da je efekat pomjeranja sata na bioritam ljudi ozbiljniji nego što mnogi misle. Vjeruje se da dovodi do poremećaja sna, a zabilježen je i povećan broj srčanih udara i kardiovaskularnih problema.
Pokazalo se da većina ljudi nakon pomicanja sata osjećaju umor, nervozi i probleme sa snom. Poremećaj cirkadijalnog ritma, tačnije problema sa spavanjem osjećaju gotovo svi jer se naš bioritam pomjera, a najveće posljedice osjećaju djeca i starije osobe.
Pročitajte više: Dolazak proljeća je idealno vrijeme za detox organizma
Govorilo se o ukidanju ljetnog računanja vremena
Činilo se da će u EU 2021. godine biti ukinuto ljetno računanje vremena, međutim do usvajanja tog prijedloga nije došlo zbog nesuglasica među zemljama članicama.
2018. godine sprovedeno je istraživanje na preko 4 miliona ljudi iz EU, a čak 84% njih je bilo za ukidanje pomjeranja sata. Naime, do ukidanja nije došlo jer se nis uspjeli dogovoriti da li će zimsko ili ljetno računanje vremena postati standard. Postojao je rizik od neujednačenih vremenskih zona, a to bi znatno zakompiliciralo interne odnose. Slovenska vlada je tada više bila za zimsko računanje vremena, dok su Poljaci, Hrvati i Portugalci više bili za ljetno računanje vremena. također, Finci, Danci i Nizozemci su bili za zimsko računanje vremena.
Saopćenje iz Elektroprivrede BiH
Iz Elektroprivrede Bosne i Hercegovine je saopćeno da nakon prelaska na ljetno računanje vremena, 26. marta 2023. godine nastupa promjena u primjeni većih i manjih dnevnih tarifnih stavova.
Domaćinstva koja imaju dvotarifna brojila, manji dnevni tarifni stavovi se primjenjuju radnim danima i subotom u periodima od 14 do 17 sati, a i od 23 do 8 sati, dok se nedjeljom primjenjuju cijeli dan.
Za kupce JP Elektroprivreda BiH iz kategorije ostala potrošnja na 0,4kV naponu, manji dnevni tarifni stavovi primjenjivat će se radnim danima u periodu od 23 do 8 sati, a subotom i nedjeljom cijeli dan.
Photo: Canva
