Nakon 12 godina provedenih u bankarstvu Merima Mahmutović je napravila veliki zaokret u svojoj karijeri i odlučila se okušati u vrlo izazovnoj, dominantno “muškoj” IT industriji, u segmentu koji se zove FinTech.
S bankarstvom ima familijarnu vezu još od djetinjstva
Na početku našeg razgovora Merima Mahmutović se prisjeća da je svoju karijeru u bankarstvu započela vrlo mlada, sa samo 21 godinom, nakon završenog studija financijskog managementa na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Prvu je poziciju managerice u Odjelu odnosa s klijentima u korporativnom bankarstvu započela u Intesa San Paolo banci, a uporedo je završavala master studij iz bankarstva i osiguranja. Kad je 2013. Sberbanka ulazila na tržište BiH Merima je dobila ponudu da se pridruži njihovom razvojnom timu u segmentu poduzetničkog bankarstva i ubrzo je taj mali i dinamični tim banci počeo generisati sjajne rezultate.
Udala se s 25 godina za kolegu koji je igrom slučaja radio u istoj banci i ubrzo su dobili kćerku. “Bila sam na porodiljskom bolovanju i moja djevojčica je tada imala 4 mjeseca kad su me iznenada pozvali iz HR odjela iz banke na sastanak. Bila sam zabrinuta zašto me sad zovu, misleći da će me premjestiti negdje drugo, a tadašnji posao mi je bio i dalje izazovan i drag. Međutim, dobila sam tada ponudu za unaprijeđenje na poziciju rukovodioca Odjela za operativnu podršku i nabavu. Bila sam vrlo iznenađena da meni sa 26 godina nude da vodim tim od 14 zaposlenih, ali i zabrinuta zbog potpunog zaokreta u razvoju karijere”, prisjeća se Merima.
Iako vrlo mlada Merima se, nakon povratka s porodiljskog, uhvatila u koštac sa svim izazovima koji su se našli pred njom i sa svojim je timom postigla izvanredne rezultate. “Uspjeli smo postaviti nove standarde rada u banci, uraditi optimizaciju resursa i troškova i uvesti digitalizaciju poslovanja”, kaže Merima. Ti sjajni rezultati su je 2018. doveli do novog unaprijeđenja na poziciju direktorice Sektora za podršku poslovanju, uz koje je dodatno bila zadužena i za druga dva odjela, Security i Project i process management office.
“Uspjela sam bankarstvo u tih 12 godina sagledati iz svih segmenata, i korporativnog i retaila i back officea i na to sam jako ponosna”, priznaje Merima.
No, Merima nije slučajno odabralo bankarstvo kao svoj životni poziv. Otac joj je cijeli život radio u prodaji u bankarstvu i sjeća se da je kao djevojčica s 8-9 godina, nakon časova u Muzičkoj školi koju je pohađala na Ilidži, dolazila kod oca u banku i promatrala šta on radi dok bi čekala da se njegovo radno vrijeme završi kako bi mogli ići kući.
“Ljubav se stvarala od malih nogu, to je familijarna veza. Ne žalim što sam imala uzor u svom ocu. Poklopilo se i da moj muž radi u prodaji u bankarstvu, još od mojih početaka u Intesi. Bez njegove podrške i bez podrške moje majke i oca i njegovih roditelja ja ne bih mogla napraviti ovakvu karijeru. Sva naša putovanja, edukacije, odsustva su bila moguća samo zbog sjajne logistike koju smo imali”, priznaje Merima.
Također ne zaboravlja istaći da je profesionalno bavljenje odbojkom u njenim razvojnim tinejdžerskim godinama ostavilo puno traga na njeno odrastanje i odgoj. Sportski duh koji je godinama razvijala naučio ju je disciplini i istrajnosti, slavljenju pobjeda i prihvatanju poraza i to su stvari koje bi danas svakom djetetu preporučila da proba.
Prelazak u “mušku” IT industriju nije došao slučajno
Donijeti odluku da iz sigurnog sektora bankarstva pređe u IT sektor, koji je nosio sa sobom vellike izazove, ali je dominantno bio muška industrija, nije bilo nimalo lako.
“Kad sam odlučila da odem iz banke jedan od razloga je bio i da se muž i ja razdvojimo, a drugi da sa druge strane i iz ugla razvojnog posla sagledam kako zaista nastaju moderne tehnologije, kako se razvijaju softveri i na koji način izgraditi mostove sinergije sa programerima. Živim po principu da je svaki dan vrijedan, volim da živim punim plućima i karijera mi je jako visoko na ljestvici prioriteta. Bila sam željna novog izazova, a nisam željela otići vani, iako sam imala prilika. Htjela sam ostati u zemlji, jer mislim da mladi ambiciozni i perspektivni kadrovi imaju prostora, samo im treba pružiti prilike”, tvrdi Merima.
Prisjeća se da je godinu dana aktivno istraživala Fintech industriju “koju je doživljavala kao produženu ruku banaka”. Kako vjeruje u moć formalnog obrazovanja u međuvremenu je u doba corona pandemije upisala novi master studij u oblasti Management IT sistema u suradnji s Microsoftom.
“Vratila sam se među studente nakon 12 godina bankarstva i uskočila sam u studij sa djecom koja imaju 18 godina, koji sa sobom donose novu energiju. Najviše podrške i inspiracije dobila sam od tih mlađih kolega koji su bili potpuno otvorenog uma. Iako smo online studirali i nismo se nikad vidjeli to razmišljanje “out of the box” je meni bilo nešto potpuno novo”, priznaje Merima.
Vrlo brzo je shvatila da želi nastaviti svoju karijeru u smjeru managiranja sa tim mladim resursima otvorenog uma, koji nije tradicionalan i konzervativan, shvativši da s tom novom generacijom komunikacija u bankarskom sektoru mora biti potpuno drugačija. Tokom pandemije završila je dodatnu specijalizaciju iz modernizacije poslovanja i online specijalizaciju za agilno upravljanje projektima, što je još jedan novi trend koji implementiraju IT kompanije.
“Stvorila sam edukacijske temelje da mogu da ostvarim tu tranziciju što bezbolnije. Uvijek kažu pazi šta želiš da ti se to ne ostvari. Prošle godine sam slušala kolegicu Jovanu Marković na jednom predavanju i njeno mi se izlaganje dopalo. Navečer sam rekla suprugu da sam nakon toliko razmišljanja danas shvatila šta želim i da to treba da bude razvojna prodajna uloga u Fintech industriji fokusirana na bankarstvo”, tvrdi Merima.
Pročitajte više: Jovana Marković: Kako sam postala “Alisa u zemlji IT skraćenica”
Mjesec dana kasnije dobila je ponudu za Business development managera u financijskom sektoru u ComTradeu. Nije se dvoumila i brzo je prihvatila tu ponudu,
“Na intervjuu su me pitali kako se žena vidi u prodaji su me pitali, jer u prodaji u IT industriji žene su rijetke i nisu mi vjerovali u početku da to hoću. Generalni direktor me je pitao da li sam sigurna da to želim, jer je to sjajan je posao, ali ga većinom muškarci obavljaju”, otkriva nam Merima.
Priznaje i da se dosta u poslovnim krugovima priča o nužnoj inkluziji žena u biznisu, ali da se čudi što se žene teško odlučuju za te iskorake. IT je dominantno muška industrija, jer je još uvijek veći interes mladića da upisuju IT studije. No, priznaje da je danas u bankarstvu procenat zaposlenih žena mnogo bolji, i u “nekim upravama banaka su sve članice žene, a negdje su sve muškarci i povezivanje te dvije komeponente daje dobitnu kombinaciju”.
“Raditi u prodaji u IT industriji je isto kao i bilo kojoj drugoj prodaji. Čitala sam u knjizi Miroslava Miškovića, jednog od najvećih biznismena u Adria regiji, Ja milijarder, jednu zanimljivu stvar. Kad je preuzeo upravljanje jedne od kompanija holdinga, tražio je od svih direktora prodaje da dostave svoje troškove reprezentacije, goriva, putovanja. Neki manageri su u strahu da bi mogli biti otpušteni sami davali otkaze, jer su mislili da im smanjuje troškove. Međutim, on je one koji su imali najveće troškove reprezentacije nagradio i pritome rekao da nije lako sa svakim jesti i piti. I to je bit prodaje”, prisjeća se Merima.
A šta je to Fintech industrija?
Fintech je skraćenica od Finance and Technology, a ustvari je to svaka kompanija koja se opredijeli pružati financijske servise kroz različite digitalne kanale ili softverska rješenja. Pritom Fintech je možda samo novi termin za nešto što odavno postoji, još od uvođenja prvih platnih kartica ili ATM uređaja.
“Potreba je nastala jer nova generacija korisnika bankarskih usluga apsolutno ne želi dolaziti u dodir s poslovnicom banke. Oni žele sve to da rade online. To je integracija onih usluga gdje su tehnološke kompanije otišle mnogo ispred, mnogo su agilnije i fleksibilnije za promjene, a s druge strane IT kompanije teško, da ne kažem nemoguće, da mogu ući u core bankarskog sistema. Oni su produžena ruka bankarstvu, nisu konkurencija bankama”, pojašnjava Merima. Sektor Fintech je najviše razvijen u payment industriji i to u dijelu transakcijskog poslovanja, sa novim financijskim servisima kao što su Revolt, Pay pall, Payoneer, Aircash, koji su svojim korisnicima ponudili mogućnosti otvaranja računa bez dolaska u banku, te izvršenje transakcija putem njihove platforme.
“Međutim, nije Fintech vezan samo za procese u segmentu plaćanja, on može podrazumijevati bilo koji bankarski proces koji se može uraditi od strane neke tehnološke kompanije i kao takav ponuditi krajnjem korisniku. Danas sve više imamo rješenja koja zovemo SaaS, gdje IT kompanije određene poslovne procese izvršavaju na svojoj cloud infrastrukturi, održavaju ih, a banke preko takvih platformi nude kreditiranje ili otvaranje računa svojih klijenata. Budući da mi u Bosni i Hercegovini još uvijek nemamo rješenu regulativu vezanu za upotrebu elektronskog potpisa ili video identifikacije, u odnosu na EU regulative, takvi poslovni modeli u našim bankama još uvijek nisu primjenjivi, što svakako ne znači da bankarski sektor treba stagnirati u digitalnom razvoju”, kaže Merima.
Radeći i kao Country ambasador u EWPN, European women payment network, Merima ističe da je imala priliku vidjeti šta se dešava u Fintech industriji u cijelom svijetu od Amerike, Bliskog isktoka, Skandinavije, Azije. Svakodnevno je na izvoru informacija o kripto vauti i blockchainu i nerado priznaje da su to trendovi koji su toliko integrisani u društvu, a da mi toga nismo ni svjesni. O svim izazovima Fintech industrije u našoj zemlji govorila je i na Konferenciji za žene u bankarstvu i financijskoj industriji održanoj u Sarajevu u junu ove godine, koju je organizirao naš portal Women in Adria.
Pročitajte više: Žene u BiH su liderice u bankarstvu i financijskom sektoru
Dok se mi bavimo regulativom bankarstva u svijetu se uvodi digitalna valuta
“Mi se još uvijek u Adria Regiji bavimo trendom digitalne transformacije banaka. U mnogim zemljama svijeta, to je već prevaziđeno i sada se mijenja valuta. Uvodi se digitalna valuta, odnosno digitalna imovina. Metaverse je nova priča, Human centric design također. Sve su to novi trendovi s kojima se vani banke suočavaju a mi smo negdje zapeli kod regulative. I ne vidimo veliki pritisak na postojeće resurse zbog nedostatka kadrova. To je trend odliva talenata s kojim se susreće cijela Adria Regija. Da li ćemo mi imati videoidentifikaciju ili digitalni potpis, to su sve tehničke stvari koje će doći, ali pitanje je ko će to sutra da radi”, kaže Merima.
Ističe također da joj je žao kad vidi da naši mladi inžinjeri izlaze s fakulteta i vrlo brzo bivaju angažirani za naše kompanije koje rade za američko tržište. Njihov se posao svodi na to da svi završavanje dijelova poslova za proizvde koji se sastavljaju vani, pri čemu osoba koja radi na nekom poslu ne može da vidi konačan proizvod na kojem je radila.
“Meni je bilo bitno da razumijem kako se neki procesi stvaraju, da vidim šta su problemi i da ih razumijem. I da je najveći adrenalin kad vidite šta ste napravili i kad vidite da je kupac s tim što ste napravili zadovoljan. Naučilo me vrijeme u bankarstvu da je svaki projekat uspješan oniliko koliko ga vi nadgledate”, ističe Merima.
Razmišljajući o budućnosti svoje karijere Merima se definitivno vidi u segmentu digitalizacije finansijskog sektora. “Ne želim se odmaći mnogo od svoje core uloge, a to je bankarstvo, ono me je odgojilo. Tražila sam srodnu oblast i vidjela sam da ovdje ima puno potencijala. Moja vizija i kroz Udruženje i kroz kompaniju ComTrade u kojoj radim je da u BiH osposobimo Fintech industriju u bližoj budućnosti”, na kraju poručuje Merima.
Photo: Women in Adria/Privatna arhiva
