Uživali smo u Sarajevu na našoj Večeri za žene u bankarstvu i sektoru financijskih usluga, koja se održala u četvrtak u Hotelu Europa. Inspirativna Naida Kundurović, geštalt psihoterapeutkinja i osnivačica Aya’s Touch platforme, održala je predavanje „Živite li život na auto-pilotu“ i objasnila nam kako je moderni život oteo naše živote.
Kad unaprijed znaš svoj dan napamet, nije dobro
Za početak, osvrnula se na samu svrhu auto-pilota, a to je da zamijeni i olakša čovjekov rad. Ipak, auto-pilotu ne možemo u potpunosti vjerovati čak niti kada je riječ o tehnologiji, o čemu svjedoče brojke stradalih ljudi koji su mu vjerovali, a kamoli kada je riječ o čovjeku.
No, što se to zapravo događa kada je čovjek na auto-pilotu? Naida objašnjava da u danu prođemo kroz najmanje stotinu radnji koje zahtjevaju automatizam i u tim nam je radnjama auto-pilot veoma koristan. To su automatizirane radnje i one s razlogom koriste taj način rada. Bilo bi veoma izazovno da o svakoj toj radnji moramo razmišljati – bilo bi iscrpljujuće.
Istraživači su dokazali da se, kada se nalazimo u tom načinu rada, aktiviraju određene membrane mozga. To su ćelije koje su zadužene na nekoliko segmenata, puput daydreaminga (fantaziranja, maštanja) i plovidbe putem prošlosti ili budućnosti. Zapravo smo svugdje, osim u sadašnjem trenutku. To se zove default mode network.
Međutim, postoji granica kada taj mode više nije koristan, odnosno kada radi protiv nas. Jedan od zankova da ste konstantno pod auto-pilotom jest da su vaš život i rutina postali predvidljivi. To znači da svoj dan apsolutno znate na pamet sad i narednih tko zna koliko tjedana, mjeseci pa čak i godina. Znate kad se budite, što onda radite, što doručkujete, kojim ćete putem ići do posla… Svaki je dan nalik na prethodni.
Pročitajte više: Životna učenja Iris Apfel inspiriraju nas da su godine zaista samo broj
Ne, multitaskingom se ne trebamo ponositi
Osim toga, preopterećenje je prisutno i ako konstantno gubite fokus ili obavljate svoje zadatke i svakodnevne strane bez razmišljanja o njima. To se može nazvati multitaskingom, ali on je zapravo ubojica ženske energije, kreativnosti i produktivnosti. Također, znak auto-pilota mogu biti i neobjašnjivi strah i nelagoda.
„Ako osjećate konstantno treperenje unutar vašeg drugog mozga, što je želudac, to znači da se nešto dubinski dešava unutar vaše podsvijesti. A ja uvijek svojim klijentima kažem da vas 95 posto hrani podsvijest“, objašnjava Naida Kundurović.
Na auto-pilotu ste i ako zaboravljate neke dijelove svoga dana. Recimo, netko vas pita što se radili između 14 i 16 sati i vi ne znate, a sada je tek 18 sati. To je zoom out faza. Također, u ovom ste načinu rada ako lako puštate um da odluta. Primjerice slušate neko predavanje, a zapravo razmišljate o nečemu sasvim drugom, ondje ste samo prividno, svojim tijelom. Zatim, ako se osjećate kao da samo stojite ili preživljavate umjesto da živite i uživate u životu.
„Ja sam bila na tom mračnom mjestu gdje vi zapravo znate da sve prolazi pored vas, a vi samo gledate i stojite i ne osjećate“.
Istraživanja kažu da ljudi prosječno provedu gotovo polovinu svoga dana na auto-pilotu. To znači da tijekom aktivnog životnog vijeka provedemo deset godina na auto-pilotu. „U tih deset godina, zamislite koliko postoji emocija, događaja, stvari, uspomena, susreta kojih se mi ne sjećamo. Nismo bili tu kad su se događali, a mislili smo da jesmo“.
Pročitajte više: Hygge: Preuzmite danski recept za sretan život
Naida Kundurović: ‘Cilj je svjesnost’!
Naida si je postavila pitanje: „Da li je neka vrsta traume povezana sa tim“? Apsolutno da jeste! Ponekad se faza auto-pilota dogodi nakon što doživite neki veliki stres. Na neki način to može biti nus-pojava psihičkih problema kao što je kronična depresija. Primarna funkcija našeg mozga je da nas zaštiti. Ako vidi da ima previše traume i stresa, ima nas potrebnu zaštititi i onda aktivira auto-pilot.
A što je suprotno od auto-pilota? Svjesnost! To je polaritet. Nama je cilj svjesnost, a upravo ona razlog je zbog kojega je Naida upisala geštalt psihologiju. Mindfulness znači biti prisutan sada i ovdje, obraćajući pažnju na svoje misli, tjelesne senzacije i emocije te cijelu okolinu, ali bez osude, sa ljubaznošću. Znači bez komentiranja, recimo, nečije loše frizure.
Naida je potom provela jednu vježbu s učesnicama Večere, da vide jesu li svjesne i zaista prisutne. Zamolila ih je da zatvore oči i odgovore joj na pitanja poput koje je boje njezina haljina, kojeg su oblika njezine naušnice, ima li neku vrstu nakita na rukama, koliko ima lustera u sali…
„Poenta je da čovjek može biti prisutan s nekim, a zapravo biti putpuno odsutan. Možete izgledati kao da nekoga slušate i gledate, a zapravo vi potpuno niste tu. Ne zato što ne želite ili jer ste neugodni i bezobrazni, već zato što je vaš mozak u ovome načinu rada“.
Pročitajte više: Problemi na poslu nestaju uz ovih pet koraka!
Kako možemo postati življi i prisutniji?
Za početak, možemo zapisivati. Možete si dati zadatak da tri puta dnevno uzmete blokić i pišete – kako se osjećate, gdje ste, na poslovnom sastanku, u ljubavnom gnijezdu… Zapišite to jednom riječju. Zašto se tako osjećate? Također, budite samoradoznali, zapitajte se što želite od svog života, što nedostaje u mom životu, gdje želim biti u životu?
Nadalje, izađite iz zone konfora. Iako je ta rečenica ponekad naporna, postoje neke banalne stvari koje možete napraviti. Dobro je ponekad se staviti u nelagodniju zonu, da bismo onda dobili nekakvo nagrađujuće iskustvo. Zatim, osamite se. Osamljivanje nosi inicijalnu mudrost, dolazimo u kontakt s nama samima, s našim unutrašnjim GPS-om.
Uz sve to, možete volontirati, što je neprocijenjivo iskustvo. Možete promijeniti svoju rutinu – krenite drugim putem na posao, promijenite prijevozno sredtsvo, popijte kafu s drugim kolegom, obratite se nekome drugačijem… Zatim, suočite se s najvećim strahom i slabostima.
„Koristim mnoge alatke da se suočim sa svojim strahovima i svaki put sam sve jača i jača i svaki put nakon duboko prikrivenih suza, znoja, krvi kažem sebi: ‘Hej, i dalje stojiš tu, sa još većim sjajem u oku jer si iz one tame došla na svjetlo“.
Budite pažljiviji, svjesni svojih emocija. Kada vas netko pita kako ste, pa kažete samo „ma dobro“, promislite o tome kako se zaista osjećate. Fokusirajte se na svih svojih pet čula, boravite u prostoru sa svih pet. Meditirajte, radite vježbe disanja, usporite.
„Kada uspostavite odnos svijesti, prestaje režim auto-pilota“, poručuje Naida Kundurović.
Foto: Nađa Spaho
