Svoju je poduzetničku priču Nejra Salkić iz Vogošće, agronom i inžinjerka poljoprivrede, započela povezavši svoju struku i znanje sa zanimanjem za prirodnim proizvodima koje je osmislila. Tako je nastao šarmantni brand Sherbetlook, koji je Nejra kreirala prisjećajući se okusa i mirisa iz djetinjstva, primjenila je starinske recepture uz nova saznanja iz struke i u Orahovom brijegu, u Visokom se rodio Sherbetlook.
Sherbetlook je spoj tradicije i modernog
Na početku našeg razgovora Nejra se prisjeća kako je skoro polovicu svog života provela na selu gdje je njena familija oduvijek uzgajala voće i povrće. Tako se kod nje i rodila ljubav da studira na Poljoprivrednom fakultetu. I kako to obično biva životne vas okolnosti vrlo često navedu na put koji nesvjesno i želite, pa je tako i Nejra potajno razmišljajući o svom obrtu, zajedno sa suprugom i sestrom 2009. osnovala obrt za proizvodnju prirodnih sokova.
“Kada smo krenuli proizvoditi sokove, često smo mogli čuti “ima puno sokova na tržištu”. Zato smo počeli razmišljati kako da naši proizvodi, u to vrijeme sokovi, budu drugačiji. Prvo što smo napravili je bio sok od zove, ali smo onda odlučili da ponudimo neke druge okuse kao što su nana, ruža, a poslije i lavanda”, prisjeća se Nejra.
Obzirom da njen obrt ima vrlo zanimljivo ime, koje podsjeća na bosansko-hercegovačku tradiciju i zvuči kao da je posuđeno iz neke sevdalinke, Nejra nam pojašnjava kako je nastalo: “Sherbetlook je, kako mi kažemo, ime koje je spoj tradicije i modernog. Smisliti ime je baš teško, iskreno rečeno. U to vrijeme sam bila učesnica programa za edukaciju i kako se bližio kraj programa trebali smo dostaviti biznis plan a tu je naravno trebalo da piše ime brenda. Dugo smo “vrtili” razne kombinacije da bi mom mužu Jakubu to ime palo na pamet. Malo nam je to ime čudno zvučalo, pa smo mislili da to bude samo privremeno, dok nam nešto ozbiljnije ne “naumpadne”. Međutim, kako su svi dobro reagovali na ime, a iskreno i nama se svidjelo, odlučili smo ga zadržati”.
Pročitajte više: Nervesa i Nino Kasupović- naša priča o Brašku koji nakon Švedske osvaja i tržište UK
Prvi sok od ruže iz Sherbetlook-a
Njihovi se proizvodi razlikuju od drugih na tržištu, jer koriste lavandu i ružu u proizvodnji iz svojih vlastitih nasada. Među prvim nasadima na svom zemljištu bila je lavanda, jer su željeli od nje napraviti eterično ulje, no zbog velikih troškova opreme i proizvodnog pogona za izradu eteričnog ulja su odustali.
“Ruža je oduvijek bila naš veliki san pogotovo prve godine kada smo maštali da ponudimo prvi sok od ruže, a to se uskoro i desilo. Da ne bude zabune, kod nas je godinama postojao sirup od ruže, ali sok od ruže još uvijek u to vrijeme nije postojao na tržištu”, ističe Nejra.
U početku su imali puno problema s pronalaskom sadnica autohtone bosanske đulbešećer ruže koja je dugo bila pomalo zapostavljena i zaboravljena na našem tržištu. Nalazili su ljude koji imaju samo po jednu sadnicu i shvatili su da će im trebati godine da sakupe dovoljno sadnica ruža kao sirovinu za svoju proizvodnju.
“Jednu noć, dok smo istraživali na OLX-u, naišli smo na oglas u kojem žena prodaje ružu. Mi nismo mogli vjerovati. Odmah sljedeće jutro smo je nazvali i dogovorili da odemo kod nje u Mostar. Bio je početak januara i te ruže je prodavala jedna divna hanuma Fatima. Ona je godinama uzgajala ruže đulbešećerke, ali zbog starosti i bolesti koja ju je zatekla odlučila je prodati ružu. U februaru smo muž i ja otišli po ružu, cijeli dan smo je vadili iz zemlje, totalno izgrebani, ali sretni, jer smo shvatili da smo mi veliki sretnici da nešto poželimo to nam se i desi”, prisjeća se Nejra.
Trebalo je nekoliko mjeseci da ruža oživi u Visokom na imanju na kojem su je posadili. U početku su slušali “dobronamjerne savjete” da su možda trebali nešto drugo posaditi i da je pametnije da odaberu neke druge sadnice. Iako su im svi govorili da su ludi, oni su vjerovali da će “njihova ruža oživjeti”.
“Kad sam krajem maja te godine ugledala prvi pupoljak naše ruže plakala sam od sreće. Sada imamo puno sadnica i non stop se razmnožava, hvala Bogu”, ponosno priznaje Nejra. Sve sirovine, koje koriste u svojoj proizvodnji, uglavnom proizvode sami, no ponekad se dešava da voće kojeg nemaju dovoljno na njihovom imanju kupuju od lokalnih proizvođača.
Prvi poslovni koraci u Sherbetlook-u su bili nesigurni i spori
Razmišljajući o svojim počecima Nejra ističe da su i njihovi prvi poslovni koraci bili vrlo nesigurni, “trapavi”, kako ona to danas voli reći i zato su ih pravili polako. “Da je bilo grešaka jest sigurno, ali gledali smo da učimo što je više moguće. Išla sam na nekoliko edukacija koje su nam pomogle u poduzetništvu. Mogu da izdvojim Fondaciju 787 kod kojih sam naučila najviše i upoznala puno dobrih ljudi”, kaže Nejra.
Finansije su im kao i mnogim poduzetnicima na početku rada bile najveći izazov, no pronalazak opreme i ambalaže je također bio jedan od krupnijih problema s kojima su se suočavali.
“Tek kada se krenete baviti sa nečim shvatite koliko je naše tržište nerazvijeno”, kaže Nejra. Danas priznaje da su daleko dogurali sa razvojem svog branda i obrta na čijem čelu stoji, no svjesna je da ih čeka još dug put,” veli Nejra. Kako su sticali sve više iskustava u radu tako je i njihov Sherbetlook osnažio. “Danas je lijepo je kada nas ljudi, nakon četiri godine poslovanja, prepoznaju i rado kupuju“, na kraju poručuje Nejra.
U svojoj ponud Sherbetlook ima različit asortiman proizvoda od sokova od ruže, nane, zove, lavande, jabuka, drijena, potom mix cvekle, jabuke i limuna, sirupe od ruže, nane, zove i lavande. Proizvode također i čajeve, bestilj od šljiva i pekmez od jabuka, ajvar, vrećice i hidrolat lavande. Možete ih naći u dm prodavicama, Yesari Food Sarajevo i Tešanj, Maxuzija Sarajevo, Šarena Čarapica Visoko, The spirit od Hercegovina Mostar…
Još uvijek nažalost nemaju svoj web shop, ali narudžbe primaju putem društvenih mreža Instagram i Facebook kao i putem Orea bazara. Pored toga što planiraju neke nove proizvode u svom asortimanu planiraju otvoriti i svoju Sherbetlook prodavnicu.
Photo: Sherbetlook/Canva/Women in Adria
