Najnoviji kvartalni podaci Porezne uprave Federacije BiH otkrili su zanimljiv trend – odluka o uvođenju neradne nedjelje nije dovela do pada ukupnog prometa u sektoru trgovine. Naprotiv, zvanični podaci pokazuju rast maloprodajnog prometa s 3,74 milijarde KM u periodu od 17. novembra 2023. do 17. februara 2024. godine, na 3,81 milijardu KM u istom periodu godinu dana kasnije. Federalno ministarstvo trgovine navodi kako to potvrđuje uspješnost ove mjere i snažnu podršku građana.
Međutim, ekonomski analitičari i dio javnosti postavljaju pitanje koliko su ti podaci stvarno tačni i relevantni u kontekstu ekonomske realnosti.
Realnost iza brojki – faktor inflacije i preusmjeravanje prometa
Iako je rast od 67,2 miliona KM nominalno pozitivan, stručnjaci upozoravaju da je potrebno uzeti u obzir inflaciju. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, kada se promet uskladi s inflacijom, dolazi se do zaključka da je realno došlo do pada prometa.
Ekonomski analitičar i političar Admir Čavalić ističe kako su u novembru i decembru 2024. godine u regulisanim sektorima zabilježeni padovi prometa u iznosu od 154 miliona KM. Posebno je problematično što podaci Ministarstva uključuju i Orašje, koje je izuzeto iz zabrane rada nedjeljom, kao i druge objekte poput benzinskih pumpi, pekara i apoteka, što dodatno iskrivljuje sliku realnog utjecaja zabrane rada nedjeljom.
Čavalić upozorava i na rast prometa u Republici Srpskoj, što sugerira da je značajan dio potrošača iz Federacije BiH preusmjerio svoju kupovinu u entitet gdje trgovine i dalje rade nedjeljom.
Pročitajte više: Građani na udaru: Sindikalna potrošačka korpa u januaru iznosila 3.149,80 KM
Posljedice na tržište rada i ekonomski balans
Osim preusmjeravanja potrošnje, zabrana rada nedjeljom donijela je i konkretne ekonomske posljedice – povećanje broja otkaza u trgovinskom sektoru. Mnogi privrednici ističu da su zbog smanjenog prometa i preraspodjele potrošnje subotom i ostalim danima u sedmici bili prisiljeni smanjiti broj zaposlenih.
Pitanje selektivnog izuzeća od zabrane rada dodatno komplikuje situaciju. Određeni gradovi, poput Orašja i potencijalno Neuma, dobili su izuzeće od ove odluke, dok drugi, poput Visokog, Gračanice i Sarajeva, ostaju pogođeni restrikcijama. Čavalić naglašava kako ekonomske odluke ne bi smjele biti vođene političkim ili nacionalnim kriterijima, već isključivo ekonomskim potrebama tržišta.
Pročitajte više: Kako građani BiH mogu ublažiti finansijsku krizu? Stručnjak nudi 3 ključna savjeta
Manipulacija podacima i javni diskurs
Novinar Avaza Danijal Hadžović osvrnuo se na izjave federalnog ministra trgovine, optužujući ga za manipulaciju podacima i pokušaj obmane javnosti. Prema Hadžoviću, vlast pokušava prikazati minimalni nominalni rast prometa kao dokaz uspješnosti odluke, dok istovremeno ignoriše realni pad prometa kada se u obzir uzmu inflacija i sektorska ograničenja.
Hadžović upozorava i na pokušaje relativizacije efekata zabrane rada nedjeljom. Dok je trenutno fokus na ekonomskoj opravdanosti odluke, vjerovatno će se argumentacija vlasti prebaciti na socijalne benefite za radnike, zanemarujući ekonomske gubitke i smanjenje konkurentnosti trgovinskog sektora u FBiH.
Iako zvanični podaci sugeriraju rast maloprodajnog prometa nakon uvođenja zabrane rada nedjeljom, ekonomski stručnjaci i dio javnosti upozoravaju da iza tih brojki stoji druga priča. Kada se uzme u obzir inflacija, realno dolazi do pada prometa u regulisanim sektorima, dok se povećana kupovina u Republici Srpskoj dodatno reflektira na smanjenje prihoda domaćih trgovaca.
Dugoročni efekti ove odluke ostaju neizvjesni, ali jasno je da su potrebne dublje analize i prilagođavanje ekonomske politike kako bi se osiguralo održivo poslovanje u trgovinskom sektoru, zaštita radnih mjesta i fer tržišni uslovi za sve privrednike.
Foto: Canva/LinkedIn
