Radnice i radnici zaposleni u sektoru trgovine u Federaciji BiH ne žele raditi nedjeljom i praznicima. Osnovni je to zaključak istraživanja o stavovima zaposlenih u sektoru trgovine o radu nedjeljom i praznicima, koje su proveli prof. dr. Amer Osmić i prof. dr. Nermina Mujagić sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.
Istraživanje se bavilo sociološko-kulturalnim aspektom zabrane rada nedjeljom u sektoru trgovine, a rađeno je u organizaciji Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH. Ovu je temu za Women in Adria prokomentirao i Nihad Imširović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca u FBiH.
‘Promet sa nedelje se disperzirao na ostale dane u sedmici’
“Stavovi zaposlenika o ovoj temi su nam poznati već duže vremena preko naših članica koje nekoliko godina unazad artikulišu predmetnu tematiku. Zaposlenici žele više vremena provesti sa svojim porodicama, imati jedan dan vikenda za odmor, odlazak u prirodu i slično. Uvjereni smo da ovo istraživanje odražava želju većeg broja zaposlenika i sa te strane ga prihvatamo kao mjerodavno i relevantno”, rekao je Imširović.
Dodaje da UPBiH kao dio poslovne zajednice smatra da treba podržati želje zaposlenika, a koje su evidentne i u rezultatima istraživanja. Nastavno na svoje kontakte i razgovore sa svojim članicama, stava su da je neradna nedjelja provodiva i prihvatljiva, kako za zaposlenike tako i za poslodavce. Osvrnuo se i na to kako bi zabrana rada nedjeljom utjecala na poslovanje trgovaca i ekonomsku situaciju u sektoru trgovine.
“Budući da imamo jako kompleksno državno uređenje, disperzirane nadležnosti svih nivoa upravljanja, mi već imamo situaciju da se u velikom broju gradova ne radi nedjeljom. Svi raspoloživi podaci govore o tome da ne postoje značajniji negativni efekti po poslovanje trgovaca u tim gradovima. Promet sa nedjelje se disperzirao na ostale dane u sedmici i u većini slučajeva i supstituirao u cijelosti. U startu, po uvođenju odluka, evidentan je pad prihoda, ali s vremenom se dolazi do sedmičnog obima prometa kakav je evidentiran i prije zabrane rada nedjeljom”.
Pročitajte više: Vlada FBiH izdvojila novac za uvezivanje staža: ‘Za zasluženu penziju…’
‘Poslodavci se etiketiraju kao profiteri, izrabljivači…’
Dodao je da vjeruju da će sa slobodnim danom motivacija, a samim time i produktivnost značajno porasti.
“Zadovoljstvo zaposlenika je ključni pokretač produktivnosti. Odmorni, posvećeni i zadovoljni zaposlenici će sigurno biti angažovaniji tokom sedmice i podići postojeći nivo produktivnosti. Ovdje bismo naglasili da ključnim izazovom nije neradna nedjelja, nego sveobuhvat predmetne Odluke. Ovdje prije svega mislim na benzinske pumpe. Vodeći se iskustvom susjednih zemalja, a pod okolnostima da nije definisan prodajni asortiman benzinskih pumpi, one su se jako brzo pretvarale u klasične trgovine i na taj način negativno uticali na ostvarene prihode trgovačkih kompanija”.
Predmetna odluka je, vjeruju u UPFBiH-u, jedan od načina da se poveća zadovoljstvo svih interesnih strana. Poslodavci će podrškom i zagovaranjem ove Odluke, kaže Imširović, dati važan doprinos unapređenju prava radnika i povećanju ukupnog zadovoljstva zaposlenika.
“Dovoljan broj radnika nemamo već sada i to nije nikakva novina. Vrlo je moguće da će ih biti još manje. Upravo i iz tog razloga, pod okolnostima zadržavanja nivoa usluge i servisa, uvođenje neradne nedjelje jeste doprinos. Uz optimizaciju poslovanja, reorganizaciju radnih procesa i kvalitetniju organizaciju, smanjenje broja radnih dana omogućava da sa istim ili manjim brojem zaposlenika možemo odgovoriti zahtjevima krajnjeg potrošača”.
Podršku neradnoj nedelji dalo 96 posto ispitanika
Prof. Mujagić, koja je sudjelovala u provedbi istraživanja, istaknula je kako je društvo došlo u rascjep između rada i kapitala.
„Svi tranzicijski procesi u ovoj zemlji lomili su se preko leđa radnika. Drago mi je da su prvi put 1.400 trgovkinja i trgovaca pitani šta misle o radu nedjeljom i praznicima. Ovo istraživanje ima i sociološki i politološki značaj, pa se nadam da će pomoći i našim zakonodavcima koji moraju voditi računa o tome kao trgovci razmišljaju o ovom fenomenu“, naglasila je prof. Mujagić.
Prof. Osmić je na prezentaciji istraživanja kazao kako je važno pitanje kolika prava imaju radnice i radnici u trgovini te koliko se slušaju njihovi glasovi.
Podršku Nacrtu zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH čijim bi usvajanjem nedjelja i praznici trebali postati neradni dani dalo je čak 96 posto ispitanika, odnosno 97,5 posto trgovaca, 96% zaposlenih u uslužno-trgovačkim djelatnostima, 98,5% u uslužnom sektoru te 91% zaposlenih na uredsko-šalterskim poslovima.
Istraživanje je pokazalo da 52,4% ispitanika nedjelju radi vrlo često, što su barem tri nedjelje u mjesecu, a skoro tri četvrtine ispitanika radi najmanje dvije nedjelje u mjesecu. Dvije trećine ispitanika kazalo je kako osjeća veliki nivo stresa i kako nema motivaciju da sa zadovoljstvom ide na posao.
„Tijekom istraživanja primijetili smo da je poziv trgovkinje i trgovca postao nepopularan, a jedan od uzroka se može tražiti u nedostatku mogućnosti planiranja slobodnog vremena“, pojasnio je prof. Osmić.
Pročitajte više: Tko ima pravo na isplatu pomoći od poslodavca?
Radnici nemaju strah da će zabrana negativno utjecati na njihov kućni budžet
Zatim je obrazložio šta bi sa finansijske strane bila motivacija za rad nedjeljom i praznicima. 67% ispitanika kazalo je da bi 100 do 125 KM dodatno na plaću za rad za jednu nedjelju ili praznik bila dovoljna motivacija. Prof. Osmić je istakao i kako radnice i radnici u trgovini nemaju strah da će zabrana rada nedjeljom i praznicima negativno utjecati na njihov kućni budžet. Čak 76,1% ispitanika smatra da se nova zakonska regulativa neće negativno odraziti na njihov budžet, a 9 od 10 ispitanika reklo je da bi zabrana rada nedjeljom i praznicima pozitivno utjecati na kvalitet njihovog života.
96,4% ispitanika smatra da bi slobodna nedjelja i praznici pozitivno utjecali na njihov porodični život, a 95,2% smatra da bi zabrana utjecala pozitivno na produktivnost tokom radne sedmice. Kao glavne razloge podrške Nacrtu zakona o unutrašnjoj trgovini, 74,7% trgovaca navodi odmor, dok ih 59,5% smatra da je nedjelja najbolji dan za odmor i porodicu.
„Debate o slobodnoj nedjelji i praznicima povećali su i zainteresiranost radnica i radnika za političke procese. Svaki drugi ispitanik (49,8%) iz trgovačke djelatnosti kaže da će od podrške Nacrtu zakona o unutrašnjoj trgovini ovisiti kome će dati glas na predstojećim izborima“, kazao je prof. Osmić.
Na kraju prezentacije prof. Osmić je upozorio kako bismo mogli doći u situaciju da imamo poslodavce, ali da nećemo imati radnike. Predsjednica STBIH Mersiha Beširović pojasnila je zašto je istraživanje urađeno baš sada, kazavši kako u STBIH sve vrijeme znaju da radnice i radnici ne žele raditi nedjeljama i praznicima i da je to bio osnovni pokretač zagovaranja izmjena zakona.
Žele raditi, ali nisu adekvatno plaćeni?
„Otkako je Nacrt zakona o unutrašnjoj trgovini ugledao svjetlo dana, krenula je hajka iza koje, moramo biti iskreni, stoji tek nekoliko federalnih zastupnika. Pojavila se i studija, koja je zapravo subjektivna analiza određenih praksi, preko koje su određeni političari pokušali napraviti ličnu promociju.
“Naša obaveza je da budemo glas radnica i radnika, a priču o zabrani rada nedjeljom trebamo vratiti tamo gdje pripada i odakle je potekla, a to su samo radnici. Cilj istraživanja je bio pokazati i dokazati da radnice i radnici ne žele raditi nedjeljom i praznicima, jer se u javnosti pojavila teza da oni žele raditi, ali da nisu adekvatno plaćeni. S druge strane, pojavila se i teza da radnici ne razumiju i da se obmanjuju Nacrtom zakona o unutrašnjoj trgovini i da ih sindikat ubjeđuje da će nedjeljom trgovački objekti biti zatvoreni, a da će oni i dalje raditi neke druge poslove“, kazala je Beširović.
Poručila je da STBIH neće dozvoliti da se radnici potcjenjuju, da su oni pismeni i da čitaju zakone za razliku od nekih zastupnika, koji često dižu ruku na osnovu onoga što je pročitao njihov šef.
„Željeli smo pokazati kako radnici vide ovo pitanje. Za njih to nije političko pitanje, za njih ono nema ni vjerske ni nacionalne pozadine. Jedini motiv zabrane rada nedjeljom i praznicima za radnike je želja budu sa svojim porodicama. Na tom putu se lokalni nivo vlasti pokazao kao dobar partner koji je napravio određeni iskorak u društvu kojem se često čini da je svaki napredak nemoguć. Oni su pokazali da nije tako.
Nedostatak radne snage
Kako je u toku i predizborna kampanja, ovo je način da pozovemo ljude čija nam se lica smiješe s plakata da se počnu baviti radničkim pitanjima i da počnu izvršavati ono što su obećali. A nama su slobodnu nedjelju i praznik davno obećali“, istakla je Beširović.
Elma Demir, koja se također bavi istraživanjima, kazala je kako se napredne svjetske ekonomije zalažu za 4-dnevnu radnu sedmicu, a mi u Bosni i Hercegovini danas razgovaramo o tome imaju li trgovci pravo na slobodnu nedjelju ili praznik.
„Postoji dokazana veza između kvaliteta života, zadovoljstva poslom i mentalnog i fizičkog zdravlja. Ne postoji linearna direktan veza između produktivnosti i velikog broja radnih sati. Pravo na sedmični odmor nije nešto što će kompanije u BiH moći izbjegavati. Veliki broj sektora u BiH bilježi nedostatak radne snage, a mi se trebamo boriti za svaku osobu kako bi radnice i radnici ostajali u BiH“, kazala je Demir.
Foto: Canva / UPFBiH
