Jedna od tri planine nadomak Sarajeva na kojima su se održavale Zimske olimpijske igre 1984. godine je planina Igman. Atraktivna je i posjećena tokom zimskih i ljetnih perioda podjednako, a sve zahvaljujući visokoj koncentraciji ozona.
Legenda o imenu planine
Priča o nastanaku imena planine Igman je veoma zanimljiva. Naime, vjeruje se da je na Igmanu u davna vremena postojao manastir u blizini Velikog i Malog polja, a domaćin manastira je bio iguman. Vrijedio je za mudrog čovjeka, a to je općenito naziv za monaha koji upravlja životom u pravoslavnom manastiru. Vjeruje se da je tako u narodu ostalo da je planina dobila ime po njemu.
Najniža i najčistija planina
Izgrađena od vapnenca i bogata krškim fenomenima, planina Igman se prostire na dvadesetak kilometara jugozapano od Sarajeva. Od Bjelašnice je dijele visoka polja Ravni val i Kasov dol koja se paralelno pružaju s grebenom Bjelašnice i to su Malo i Veliko polje. Prosječna visina Igmana je od 1300m do 1400m, a najviši vrh je Crni vrh (1646m).
Pročitajte više: Skijališta u Bosni i Hercegovini
Klima Igmana je prilično složena, iako ima alpsku klimu ublažena je manjom nadmorskom visinom. Karakteristično za Igman jeste izražena razlika u toplotnim odnosima i njihovim promjenama. To se dešava zbog karakterističnog reljefa, posebno zbog ulegnuća na Igmanu na kojima se zadržavaju rashlađene zračne mase sa Bjelašnice. Rekordno niska temepratura od -43.5° C zabilježena je na Mrazištu (Veliko polje).
Igmanski marš
Također, ne možemo pričati o Igmanu a da ne spomenemo Igmanski marš koji je izveden u noći sa 27. na 28. januar 1942. godine nakon što je Prva proleterska brigada bila opkoljena od strane njemačkih vojnika na Romaniji. 40 hrabrih boraca Prve proleterske brigade je te noći krenulo prema Foči po dubokom snijegu i hladnoći od čak -40 °C. Ovaj marš je postao legenda zbog činjenice da su borci uspjeli u ekstremnim uslovima doći do Foče, a o njemu je snimljen i istoimeni film redatelja Zdravka Šotre. Zanimljivo je da su njihove promrzline nastale jer su se više zadržavali na visoravnima gdje je hlanoća bila izraženija, a ne u šumama gdje su imali zaklon od naleta snijega.
Nordijske discipline se vraćaju na Igman: Evropsko takmičenje šumara u nordijskom skijanju
EFNS (European forester’s competition in nordic skiing) je takmičenje koje je prvi put održano 1969. godine u Njemačkoj i od tada svake godine okuplja šumare da se takmiče u nordijskim disciplinama. Ove godine, na 53. po redu takmičenju, domaćin će biti planina Igman, a takmičenja će se održavati na dobro poznatom Velikom polju. Olimpijski nordijski stadion, najaktivniji u periodu održavanja ZOI ’84, doživio je transfomaciju i posjetitelji mogu uživati u pravoj zimskoj idili.
Pročitajte više: Savršeno zimsko putovanje kroz Hercegovačke predjele: Kupreška visoravan i Blidinjska idila
Za potrebe ovog takmičenja, uređene su i biatlon staze, također na Velikom polju kako je na LinekdIn profilu objavio ministar privrede KS, Adnan Delić. Također, ministar Delić je izjavio: ‘‘Drago mi je što je nakon nekoliko godina odgađanja zbog korona virusa, konačno došlo vrijeme da se održi EFNS u našem gradu. Programom je predviđeno da učešće uzme blizu 700 takmičara iz skoro cijele Evrope, a ako se uzmu u obzir i drugi sudionici ovog događaja, naš Kanton, odnosno našu olimijsku planinu Igman, će u narednih nekoliko dana posjetiti oko 1.500 turista. Ministarstvo privrede i Vlada KS uložili su ogromna materijalna i nematerijalna sredstava kako bi ovaj događaj protekao u što je moguće boljoj atmosferi. Cilj nam je da se Sarajevo i naša zemlja spominju po dobrim stvarima, a nadam se da će i mediji iz 19 zemalja Evrope izvještavati sa pozitivnim pričama iz Sarajeva, kao što su to radili i 1984. godine.” Također, EFSN takmičnje je na Igmanu održano i 2006. godine.
Takmičenje je počelo 5. februara, a traje do 11. februara i vjerujemo da je planina Igman idealno mjesto na kojem ćete osjetiti takmičarsku atmosferu i uživati u svim ljepotama.
Photo: skiigman, Adnan Delić Instagram
