Minimalac koji je pokazao koliko ne znamo i koliko smo zločesti?

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je Odlukom od 31.12.2024. jednostrano nametnula minimalnu platu za 2025. godinu, prema kojoj svi poslodavci moraju povećati minimalne plaće s dosadašnjih 619 KM na 1.000 KM, dok će bruto iznos dostići 1.744 KM, što je rast od 685 KM. Doprinosi rastu sa 440 KM na 744 KM.

Pojednostavljeno, Vlada FBIH je svim poslodavcima uključujući mikro i male biznise, tek osnovane biznise, biznise koji se bore da opstanu u prvih 5 godina poslovanja, biznise koji su u gubicima, naredila da mjesečno počnu zarađivati dodatnih cca 685KM po radniku, od čega radniku treba da isplate 381 KM, a u državni budžet 304 KM. Za provedbu ove odluke je dala manje od mjesec dana.

27 osoba radi da bi nahranilo 73 osobe

Poslodavci u BIH žele da povećaju radnicima plaće za ovih 381 KM, ali ne žele državi da daju dodatnih 304 KM mjesečno. Ne žele to iz dva razloga. Prvi, jer  ne mogu ili teško  mogu to da zarade, a drugi jer znaju da je to bačen novac koji će potrošiti državna administracija, bez da išta korisno uradi za privredu i društvo.

Da bismo shvatili korijen problema, treba da pogledamo strukturu društva u Federaciji FBIH, u kojoj na 01.01.2025. živi cca 2.127.000 ljudi. Struktura svakih 100 osoba koje žive u FBIH je slijedeća:

Vidimo da 27 radnika u realnom sektoru treba da zaradi za 64 osobe koje ne rade i još 9 državnih službenika. 27 osoba radi da bi nahranilo 73 osobe. Ovo nije održivo. Odluka Vlade FBIH se čini kao kupovina vremena, te namjerno zavađanje radnika i njihovih poslodavaca (koji su radnicima sigurno bolji prijatelji od Vlade FBIH),  dok svi ne shvatimo da nam je država bankrotirala.

Evo da prikažemo i grafički:

Pročitajte više: Povećanje minimalne plate u FBiH: Tko plaća cijenu ove odluke?

Pozitivne posljedice odluke Vlade FBiH o povećanju minimalca:

1. Slažemo se da radnici treba da dobiju veći minimalac. Niko nije protiv povećanja primanja radnika.
2. Shvatili smo da je finansijska pismenost stanovništva niska. Naši ljudi, čak i oni koji su fakultetski obrazovani, pokazali su na društvenim mrežama nevjerovatno nepoznavanje finansija, poreza, doprinosa, zakona, ekonomije i biznisa. Sada svi znamo da povećanje finansijske pismenosti stanovništva treba biti jedan od prioriteta obrazovanja cijelog društva, od najmlađih do najstarijih. Možda nam, uz vjeronauku,  uskoro škole ponude i finansijsku pismenost kao izborni predmet.
3. Došlo je do nekih konstruktivnih prijedloga kao npr. da se radnicima isplaćuje bruto plaća, pa da sami uplaćuju svoj doprinose, što bi najbrže finansijski opismenilo stanovništvo. Jer nije isto kada ti neko priča o 10 uplatica za tvoju plaću, kao kada ih sama popuniš i platiš.
4. Mediji su konačno intervjuisali ekonomske stručnjake. Javnost je počela da razmišlja i diskutuje o biznisu, radu i ekonomiji.
5. Shvatili smo da nam je stanovništvo zapelo u komunističko-socijalističkom načinu razmišljanja, gdje većina misli da neko tamo treba da im objezbjedi posao, plaću i još da snosi svu odgovornost.
6. Uočili smo lažne sindikate, koji ne prihvataju da živimo u tržišnoj ekonomiji i još čekaju da Tito uskrsne.
7. Shvatili smo da subvencije države nisu rješenje nego produbljenje problema, te da država treba smanjiti doprinose i duple poreske namete, a ne iste subvencionirati.
8. Shvatili smo da bi država trebala da progresivno oporezuje 1% najbogatijih u društvu, umjesto da uništava 9% najslabijih biznisa.
9. Shvatili smo da Vlada FBIH nema ekonomske stručnjake ili ih ne konsultuje.

Pročitajte više: Nikšić odgovorio kritičarima: ‘Nismo mi banana država’

Negativne posljedice odluke Vlade FBiH o povećanju minimalca:

1. Ova Odluka Vlade će uništiti veliki broj mikro i malih biznisa, posebno onih koji su u vlasništvu ranjivih kategorija (npr. žena).
2. Veliki broj poduzetnika će se prebaciti u sivu ekonomiju, jer moraju.
3. Porast će broj nezaposlenih.
4. Cijene će porasti gdje god je to moguće, pa će na kraju sve platiti krajnji potrošači uključujući i one kojima se njihova minimalna plaća povećala, tako da će se  izgubiti efekat povećanja već za dva mjeseca.
5. Pravna neizvjesnost i nestabilnost tržišta su ogromni. Kako planirati poslovanje, kada ne možete predvidjeti šta će Vlada da promjeni preko noći i koliko će da podigne troškove poslovanja.
6. Mnogi će odustati od osnivanja novih biznisa.
7. Još veći broj ljudi će otići iz BIH.
8. Nije rješenje da od istog kolača odrežete jednima i prebacite drugima. Rješenje je napraviti veći kolač, što izgleda vlast ne zna.
9. Kratkoročno populističko razmišljanje je ono koje je najpopularnije u društvu.
10. Političari ugađaju penzionerima i prekomjernoj državnoj administraciji, jer to su njihovi glavni glasači, a broj ovih glasača je ogroman, skoro million ljudi.
11. Penzioni fondovi su prazni, pa bez dodatnih zaduženja država nema rješenja za isplate penzija. Ovo pražnjenje penzionih fondova se nije desilo preko noći niti za vrijeme ove Vlade, ali ova Vlada je došla u trenutku kada su kase prazne.
12. Državni službenici i radnici su zavidni i zlonamjerni prema poslodavcima iz realnog sektora, jer ne razumiju odakle dolaze njihove plaće. A naš “mali pošteni bosanski čovjek” mrzi sve što ne poznaje, a učiti mu je mrsko. Kada bi naš mali čovjek plaćao poreze sam, tek tada bi država bila bez poreza, ali država to zna i više vjeruje poslodavcima da će plaitti poreze.

Pročitajte više: ‘Minimalna plata 1000 KM? Mladi zato jedva čekaju otići iz BiH’

Bonus komentar i pitanje za razmišljanje:

Onaj ko uzme kovertu punu gotovine učestvuje u kriminalu isto koliko i onaj ko je daje. Znači nije samo poslodavac koji plaća u gotovini kriv nego i radnik koji na to pristaje. Teza da su radnici jadni i nemoćni je komunistička teza koja nije tačna odavno. Umjesto da se radnici kontinuirano bore za svoja prava i za bolja radna mjesta, odgovornost prebacuju na druge. Veliki problem našeg društva je lijenost. Kome je mrsko popravljati svijet i društvo, vjerovatno mu je mrsko i raditi.

Svaki put kada platite krečenje stana bez da ste dobili fiskalni račun, kradete porez državi. Svaki put kada platite keramičara, vodoinstalatera, čišćenje kuće, tetu čuvalicu, bez računa, kradete porez državi. Vjerujem da kada se pogledate u ogledalo ne vidite utajivača poreza, ali vi to vjerovatno jeste. Značajan broj biznisa u BIH posluje bez obaveze posjedovanja fiskalne kase, država je to omogućila. S druge strane država nas oporezuje višestruko, ponekad više puta za istu stvar. Plaćamo porez na dohodak, porez na nekretnine, porez na dodatnu vrijednost, takse za istaknute firme. Onda država iz tog našeg novca isplati penzionere, kupi sebi službene automobile i isplati nekima subvencije, npr. mladima da kupe skupi stan, jer eto mladi su navodno bitniji od njihovih roditelja.

Cijelo društvo učestvuje u kriminalu, neko više, neko manje i iz različitih razloga. Da li je to zato što ljudi vole da kradu ili zato što je ekonomski i društveni sistem naopako postavljen pa je krasti od države nužno za preživljavanje?

Autorica: Adela Ramić, master menadžmenta, konsultantica za biznis i finansije, edukatorica za razvoj biznisa i finansijsku pismenost.

Foto: Canva / Privatna arhiva