Vlada Federacije Bosne i Hercegovine utvrdila je minimalnu platu za 2025. godinu, što predstavlja značajnu promjenu za radnike i poslodavce. Prema novoj uredbi, minimalna neto plata će porasti s dosadašnjih 619 KM na 1.000 KM, dok će bruto 2 iznos dostići 1.744 KM, što je rast od 685 KM. Ipak, ova mjera dolazi s mnogim izazovima i kritikama.
Fiskalno opterećenje i problemi s doprinosima
S povećanjem minimalne plate dolazi i povećanje izdataka za doprinose, koji će okvirno porasti sa 440 KM na 744 KM. Ekonomisti upozoravaju na manjak fiskalnih reformi koje bi trebale pratiti ovakvu mjeru. Ekonomist Admir Čavalić je na LinkedInu istaknuo razliku između fiskalnog opterećenja na rad u FBiH i susjednim zemljama. Na primjer, na bruto platu od 1.023 eura u Hrvatskoj, radnik mlađi od 30 godina dobije 838,36 eura, dok u FBiH dobije samo 590 eura – gotovo 250 eura manje. Ovo ukazuje na visoko fiskalno opterećenje u FBiH, koje trenutno iznosi 41,5%, dok je u entitetu RS stopa doprinosa smanjena na 31%.
Pročitajte više: Novogodišnje izmjene zakona u Republici Srpskoj: Što donose za samostalne preduzetnike?
Posljedice na zaposlenost i poslovni sektor
Ekonomisti upozoravaju da ovakvo povećanje minimalne plate, bez prethodnog smanjenja fiskalnog opterećenja, može dovesti do ozbiljnih posljedica. Profesor Faruk Hadžić na istoj društvenoj mreži predviđa pad zaposlenosti, procjenjujući da je između 20.000 i 30.000 radnika u FBiH ugroženo. Neki radnici bi mogli ostati bez posla, dok bi oni koji ostanu zaposleni mogli biti izloženi praksama poput povrata dijela plate poslodavcu (“koverta”).
Za privredu, posebno za one sektore koji već posluju s gubicima, povećanje plata predstavlja dodatni teret. Poslodavci će se suočiti s izborom između smanjenja broja radnika, zatvaranja poslovanja ili prebacivanja troškova na potrošače, što može dodatno opteretiti tržište.
Utjecaj na budžete i javni sektor
Povećanje minimalne plate ima i šire posljedice na javne finansije. Viši minimalac povlači za sobom povećanje plata u javnom sektoru, što će stvoriti pritiske na federalni i kantonalne budžete. Budući da se u 2025. ne očekuju visoke stope ekonomskog rasta, jedini način za pokrivanje ovih troškova može biti dodatno zaduživanje.
Pročitajte više: Skoro 10.000 radnika u ovom dijelu BiH ostalo bez posla zbog tehnološkog viška
Ekonomski populizam ili održiva mjera?
Iako povećanje minimalne plate djeluje kao pozitivna mjera za radnike, ekonomisti smatraju da je provedeno bez potrebnih fiskalnih reformi i analize efekata. Kritike su usmjerene na način donošenja odluke – neposredno pred kraj godine, bez dugoročnog plana i uz populistički pristup.
Ostaje pitanje kako će ova odluka utjecati na radnike, poslodavce i širu ekonomiju u narednim godinama, dok se FBiH suočava s izazovima održivog ekonomskog rasta i stabilnosti.
Foto: Linkedin/Canva
