Povećan je prag ulaska u sustav PDV-a. Što to znači za poduzetnike? 

Dom naroda Parlamenta BiH jednoglasno je prihvatio izmijene Zakona o porezu na dodanu vrijednost zbog kojeg se prag ulaska u sustav PDV-a povećava s 50.000 na 100.000 KM. Parlamentarci Mladen Bosić i Darko Babalj predložili su ove izmjene, a svoj su prijedlog obrazložili time da smatraju potrebnim povećati prag zbog inflatornih kretanja i rasta cijena roba u proteklom periodu, kao i predviđanja ekonomskih kretanja za naredni period.   

Dobro za poduzetnike, ali malo manje za državu 

Ministar financija i trezora BiH Srđan Amidžić izjavio je da će povećan prag ulaska u sustav PDV-a olakšati za 6.200 obveznika, ali i da će državni prihodi biti za 25 milijuna KM manji.

Povećanje praga djeluje poticajno na male poduzetnike jer će im biti olakšano poslovanje bez tereta PDV-a. To može potaknuti poduzetnike da prošire svoje poslovanje i budu fleksibilniji koncentrirajući se na rast bez straha od porasta poreznih obaveza. Povećan prag može značiti i manje administrativne troškove. Naime, poduzetnici koji ne dosegnu novi prag neće morati pratiti i podnositi PDV izvješća.  

Tijekom rasprave o ovom zakonskom rješenju, izaslanik Kluba hrvatskog naroda Zlatko Miletić predložio je da Dom naroda Parlamenta BiH razmotri i pomjeranje plaćanja PDV-a na 20. u mjesecu, kako bi se izašlo u susret gospodarstvenicima, piše Dnevni.ba.  

Miletić je istaknuo da je u prvobitnom prijedlogu bilo predviđeno da se PDV plaća posljednjeg dana u mjesecu, a ne desetog, što je sada slučaj. Ipak, taj dio prijedloga je odbačen. Amidžić je rekao na sjednici da bi, prema predloženom proračunu BiH za narednu godinu, vlastiti prihodi zajedničkih institucija BiH trebali rasti sa 152 na 182 milijuna KM. Ministar je naveo da je za funkcioniranje zajedničkih institucija od entiteta planirano ukupno milijardu i 150 milijuna KM


Pročitajte više: Mali vodič kroz PDV: stručnjakinja pojašnjava sve što trebate znati


Proračun u deficitu 

“Sa 750 na 780 milijuna KM, pa sa 780 na 865,5, da bismo u 2023. godini došli na milijardu i 20 milijuna KM”, podaci su koje je iznio Amidžić i upitao se ima li kraja povećanju izdvajanja entiteta za funkcioniranje državnih institucija. Prema njegovim riječima, struktura proračuna institucija BiH je potrošačka. 

U ovogodišnjem se proračunu 963 milijuna KM potroši na plaće i primanja, 200 milijuna na materijalne troškove, a svega 90 milijuna na višegodišnja i jednogodišnja kapitalna ulaganja. Amidžić je na sjednici Doma naroda Parlamenta BiH potvrdio da je izgledno da će u državnom proračunu za narednu godinu nedostajati 37 milijuna KM na prihodovnoj strani iako, kako je dodao, nije prvi put da se tako desi deficit.  

Test: Ivana Paušić

Foto: Canva

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ

PROČITAJTE VIŠE

ESG Korisno

Amra i Lejla nakon 20 godina napustile bankarstvo i napravile potpuni...

Nakon dvije decenije iskustva, Amra Tabaković i Lejla Selmanagić odlučile su da iskorače iz bankarskog sektora. Pokrenule su svoju poslovnu priču čiji je fokus...