Toksično ponašanje na poslu, tačnije toksično radno mjesto je pojam sa kojim se sve češće susrećemo, a predstavlja okruženje u kojem zaposlenici teško obavljaju svoje zadatke zbog niza negativnih uticaja i općenito negativne atmosfere. Ovi negativni uticaji, kao na primjer prekovremeni rad, rad bez pauza i slično, mogu izazvati ozbiljan stres kod zaposlenika, a ako to potraje, ”burnout” je neizbježan.
Na MIT’s Sloan School of Management nedavno je sprovedena studija o toksičnoj kulturi na radnom mjestu, a podaci pokazuju da je u 2021. godini upravo to toksično okruženje bilo razlog za napuštanje poslova. Kao najčešće navedeni razlozi bili su nepoštivanje radnika, neetična kultura, prekovremeni rad i slično.
Donosimo vam listu toksičnih ponašanja na poslu koja su najzastupljenija.
24/7 rada
Neki poslodavci očekuju da njihovi radnici budu dostupni 24/7 za njih i njihove potrebe što je, naravno, potpuno pogrešno i neprihvatljivo. Svi imaju život, obaveze i potrebe pored posla i to poslodavci trebaju poštovati.
Mikromenadžment
Da li je ikome ugodno da ga njegov poslodavac konstantno nadgleda, ispituje za svaki njihov korak i i provedenu minutu na radnom mjestu? Ovakvo ponašanje poslodavca prema zaposlenima kod njih izaziva osjećaj tjeskobe, pritiska i nedostatka povjerenja.
Prekovremeni rad
Zašto ljudi rade prekovremeno? Postoje oni koji rade prekovremeno jer žele i oni koji rade prekovremeno jer moraju. Ostajanje na poslu duže od predviđenog vremena najčešće je uzrok previše posla koji se nije stigao završiti tokom radnog vremena. Ako je ovo česta pojava, to je vrlo loš znak jer može ukazivati na dublje probleme: loša preraspodjela poslova, nestručan kadar za obavljanje poslova i slično. Još jedan od razloga prekovremenog ostajanja na poslu jeste prebukiranost e-mailovima. To se može riješiti jednostavno, stvaranjem navike da se e-mailovi pregledavaju češće kako ne bi došlo do prebukiranosti.
Pročitajte više: Osjećate se neproduktivno u vašem radnom prostoru? Vrijeme je da otkrijete šta možete promijeniti
Dostupnost
Nerijetka je pojava da poslodavci ukoliko imaju neki zahtjev za zaposlenika očekuju da će on ostaviti posao koji radi i odmah se posvetiti i fokusirati na taj novi zahtjev. Poslodavci trebaju imati dozu poštovanja prema poslu koji zaposlenik obavlja u datom trenutku. U suprotnom, negativno utiče na njegove radne performanse u vidu fokusiranja na izvršenje zadatka, nemogućnst da se ponovo vrati tom zadatku u punom kapacitetu, pogotovo ako se radi o nekom složenijem zadatku. Poslodavci trebaju imati poštovanje prema zaposlenima u vidu njihovog vremena i trenutnog angažmana i ne trebaju ih ometati ukoliko nije u pitanju posebno ozbiljan zahtijev.
Pauze
Izvršavanje radnih obaveza bez pauza je izrazito stresno i negativno utiče na zaposlenike. Pauze su vrlo korisne kako bi zaposleni imali vrijeme za sebe, svoje potrebe i kako bi na kratko vrijeme prebacili fokus misli na nešto drugo. Izbjegavanje ili nemogućnost korištenja pauza može dovesti do bržeg burnouta i povećanja stresa. Nakon korištenja pauze, zaposlenici osjećaju veću produktivnost i opće raspoloženje prema poslu jer ta pauza predstavlja neki ”restart” od radnih zadatka.
Rodni stereotipi
Nažalost, rodni stereotipi su prisutni u skoro svim vrstama poslova i u svim kompanijama. Najčešće se dešava da su žene diskriminisane na poslu u vidu njihove nesposobnosti da obavljaju radne zadatke. O ovoj temi često govorimo u našim tekstovima i o ovoj temi je važno govoriti. Katherine B. Coffman, profesorica sa Harvard Business School je izjavila ”Žene dovode do stadija kada one preispituju svoje vlastite sposobnosti.”
Pročitajte više: Kako izaći iz zone komfora i biti uspješna liderica?
Također, radila je istraživanja na temu rodnih stereotipa i otkrila da rodni stereotipi iskrivljuju naše poglede na druge, ali i na sebe. To posebno može biti zabrinjavajuće za žene, budući da prihvatanje tih stereotipa može stvoriti negativne misli u profesionalnom smislu.
Benefiti
Benefiti predstavljaju sve pogodnosti koje se zaposlenicima nude uz paću, a najčešće su to naknade za zdravstveno, životno ili penziono osiguranje, plaćeno slobodno vrijeme i slično. Ovo su benefiti koji su veoma vrijedni za zaposlene. Međutim, neki poslodavci su ove beneficije mijenjali sa nekim besmislenim povlasticama koje nisu imale značaj kao recimo plaćeno slobodno vrijeme. To je dovelo do smanjena motivacije i želje za radom kod zaposlenih.
Rezultati
Slično kao za dostupnost, neki poslodavci očekuju da zaposleni ostave sve i da rade samo na postizanju rezultata, nebitno kojim će se koracima služiti da ostvare ciljeve kompanije. To je pogrešno jer poslovi trebaju biti ispravno izvršeni i bez preskakanja važnih koraka kako bi se došlo do željenog rezultata. Također, postavlja se pitanje, ako su rezultati postignuti tako što radnici nisu poštivali određene korake za njihovo izvršenje, da li su uopšte validni?
Zauzetost
Neka istraživanja su pokazala kako zaposlenici provode više od 58% radnog vremena radeći usputne poslove kao što su komuniciranje, traženje informacija, rješavanje sitnih zadataka. Također 33% zaposlenika navodi kako im je pažnja dosta slabija tokom vremena. Zauzetost je vrlo iscrpljujuća i skoro nikako produktivna.
Photo: Canva
