Unazad par godina suočeni smo s problemom freelancera koji su vezani za njihov radno-pravni status u našoj zemlji. Problemi s kojima se oni suočavaju proizilaze iz činjenice da je njihov posao, koji uglavnom rade za strane ali i neke domaće kompanije, uređen Ugovorom o djelu. Dina Duraković, advokatica i suvlasnica advokatskog ureda DMB Legal i osnivačica Impact fondacije, specijalizirana je za korporativno i radno pravo, te internacionalne akvizicije i objasnila nam je što zakonski Ugovor o djelu predstavlja i kako i na koji način posao može biti zakonski uređen Ugovorom o djelu.
Uloga i elementi Ugovora o djelu
Potrebno je u uvodu naglasiti da Ugovor o djelu nije institut radno-pravnog zakonodavstva. Ugovor o djelu predstavlja ugovor obligaciono-pravnog karaktera koji je uređen odredbama Zakona o obligacionim odnosima. “Našim Zakonom o obligacionim odnosima je određeno da se Ugovorom o djelu izvođač obavezuje da će obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje fizičkog ili umnog rada i slično, a naručitelj se obavezuje da će mu za to platiti novčanu naknadu. Ovakva vrsta ugovora predstavlja dvostrano obavezujući ugovor u kojem obje strane imaju određena prava i obaveze”, kaže Dina.
Također je bitno znati da se Ugovorom moraju definisati dva osnovna elementa ugovora, a to su predmet ugovora i cijena, odnosno naknada za obavljeni posao. Bitno je i naglasiti da se Ugovorom o djelu angažuje fizičko lice da bez zasnivanja radnog odnosa obavi određen konkretan posao. “Dakle, cilj Ugovora o djelu jeste da se obavi neki konkretan posao, odnosno“djelo”, koji je, u pravilu, jednokratne prirode”, kaže Dina.
Financijske obaveze koje proizilaze iz Ugovora o djelu
Nasuprot raširenom mišljenju mnogih, Ugovor o djelu nije vremenski ograničen, odnosno ne postoji maksimalan vremenski period na koji se može zaključiti. Dina također poručuje: “Ovo je i razumljivo budući da je fokus ove vrste ugovora upravo na izvršenju odredjenog posla, odnosno“djela”, a ne na vremenskom trajanju te radnje. Specifičnost Ugovora o djelu je ta što izvođač radova/djela ima potpunu samostalnost u radu, sam organizuje posao i način njegove izrade u dogovoru sa naručiocem, ali naručilac radova ne rukovodi njegovim radom na način na koji to poslodavac čini sa svojim radnicima”.
Treba istaći i da se u praksi Ugovor o djelu često zloupotrebljava, pa poslodavci zaključuju ovu vrstu ugovora, iako bi prvenstveno trebali zaključiti Ugovor o radu. Razlog za to su svakako financijske obaveze proistekle iz Ugovora o djelu, odnosno manji iznosi poreza i doprinosa koji se plaćaju na Ugovore o djelu, tzv. mali porezi od 18,59 % u Federaciji BiH i RS-u.
Pročitajte više: Što trebate znati o ugovoru o radu?
Kad zaključiti Ugovor o djelu?
No, jedno od najčešćih pitanja koje pravni savjetnici dobivaju od poslodavaca je kako znati kad treba zaključiti Ugovor o radu, a ne Ugovor o djelu.
“Prije svega, ako se radi o obavljanju poslova određenog sistematizovanog radnog mjesta kod poslodavca, ukoliko lice nije samostalno u obavljanju poslova, npr. ako ima radno vrijeme ili obavezu da dolazi na određeno radno mjesto, ako rezultat rada nije “djelo” nego je fokus na izvršenju posla, ako lice dobija mjesečnu naknadu, a ne naknadu za završen konkretan posao, onda se radi o radno-pravnom odnosu i potrebno bi bilo zaključiti Ugovor o radu. Zloupotreba Ugovora o djelu od strane poslodavca je nažalost česta, ali treba znati da može biti prekršajno sankcionisana, a poslodavci mogu biti u obavezi da plate pune poreze i doprinose za sve isplate licu s kojim su zaključili Ugovor o djelu”, izjavila je Dina.
Također je na kraju dodala da treba biti vrlo oprezan kod zaključenja Ugovora o djelu i ovaj institut radnog prava koristiti samo ako okolnosti upućuju da se ne radi o stvarnom radnom odnosu.
Photo: Women in Adria
