Ove godine je Planinarski savez s nekoliko manifestacija, koje su se dešavale tokom cijele godine, obilježio jedinstvenu 130-tu godišnjicu organiziranog planinarenja u BiH, o kojem smo već pisali. Proteklog vikenda održan je Uspon na Maglić, kojeg je organizirao Planinarski savez BiH u subotu 8.oktobra, a na kojem je učestvovalo 130 planinara iz 20 planinarskih društava iz cijele BiH.
Planinari obilježili 130-tu godišnjicu planinarenja na Magliću, vrhu BiH
Prekrasan, sunčan oktobarski dan bio je idealan za pohod i uspon na Maglić, najviši planinski vrh Bosne i Hercegovine, koji se nalazi na 2386 metara nadmorske visine.
Maglić je dio Dinarida, planinskog gorja, koje se proteže duž cijelog Balkana, od Slovenije do Albanije, a nalazi se na granici Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Maglić je dio planine koja je omeđena rijekom Sutjeskom na zapadu, planinom Volujak na jugozapadu, rijekama Drinom i Pivom na sjeveroistoku te planinom Bioč na jugoistoku. Uspon na Maglić je zbog pejzaža kojima se prolazi jedan od najljepših, ali zbog dužine staze i velike visinske razlike, jedan od najtežih uspona u našoj zemlji. Glavni vrh Maglića nadnosi se nad prostor prašume Perućice, jedinstvene i najveće prašume na granici BiH i Crne Gore, na čijem dnu se nalazi čuveni 75 m visoki vodopad Skakavac, a sa suprotnih strana masiv se spušta do Trnovačkog jezera.
Za Women in Adria jedan od organizatora Uspona na Maglić Mirza Adžerović, predsjednik Komisije za vodiče Planinarskog saveza FBiH, izjavio je: “Ponosni smo što smo ove subote na Magliću imali čak 130 planinara iz cijele Bosne i Hercegovine. Simboličan je to broj, 130 planinara je obilježilo 130 godina planinarenja u BiH.”
Ove subote na Maglić su se penjali planinari iz raznih dijelove naše zemlje, iz Travnika, Zenice, Breze, Fojnice, Visokog, Sarajeva, Bihaća, Cazina, Sanskog Mosta, Kaknja, Hadžića, Konjica i Tuzle.
Pročitajte više: Posjetite Zelengoru, njenih 11 jezera i srcoliko Trnovačko jezero
Masiv Maglića lijep je i impresivan sa svih strana, a na tri strane stijene su veoma strme i neprohodne, dok je samo sa jugoistoka pristup lakši preko dugačkog grebena. Prelijepa je njegova jugoistočna velika stjenovita gromada iznad travnate visorovani Prijevor, dok se njegove sjeverozapadne stjenovite litice bukvalno vertikalno obrušavaju na bosanskoj strani. Pohod na Maglić se ove subote odvijao iz četiri pravca:
- Uspon sajlom sa Prijevora ka vrhu, koji spada u vrlo tešku kategoriju i koju s razlogom zovu alpinistička staza i za koju trebate posebnu opremu, kacigu i pojaseve za sajle
- Uspon iz smjera Poštar, sa polazne tačke Derenčište ka vrhu Maglića, što spada u tešku kategoriju
- Uspon sa Prijevora preko Suve jezerine – Trnovačko jezera, što spada u laku kategoriju
Pročitajte više: Predstavljamo planinu Igman: Jedan od tri olimpijska dragulja BiH
Silazak je bio organiziran istim rutama kojima su se planinari penjali, uz poseban silazak sa vrha Maglića ka Trnovačkom jezeru i povratak preko Suve Jezerine do Prijevora, koji je također bio jedan od izbora za planinarska društva, što spada u zahtjevniju turu.
40% žena planinarki na Usponu na Maglić
Ono što posebno raduje organizatore iz Planinarskog saveza je veliki broj žena, različite starosne dobi, koje su u subotu učestvovale u pohodu na Maglić.
“Zanimljivo je da je u subotu bilo, po mojoj procjeni, oko 40% žena, članica PD iz različitih dijelova BiH, u usponu na Maglić. To je jako dobar pokazatelj da sve više žena, posebno mlađih žena, imamo u planinama. Planinarenje nije više isključivo muški sport i sve više žena nam se priključuje u Savezu, što nas posebno raduje. A moram istaći i da imamo sve više žena koje se obučavaju za planinarske vodiče, posebno mlađih žena, i na te naše kolegice smo ponosni“, istakao je Mirza Adžerović.
U subotu je sve planinare i planinarke tokom cjelodnevnog Uspona na Maglić dočekao prekrasan, sunčan dan bez ijednog oblačka, što je omogućilo savršen, naprosto veličanstven pogled s vrha Maglića na sve okolne planine. S krova Bosne i Hercegovine moglo se vidjeti i do 40-50 km zračne linije u daljinu, a pogled se pružao sve do Durmitora u crnoj Gori, do vrha Bobotov kuk, do kanjona Pive. S tzv. malog Maglića na bosanskoj strani koji je visok 2386 m se pruža veličanstven pogled na Trnovačko jezero, koje se nalazi ponad Maglića, na crnogorskoj strani, a iznad jezera se nalazi tzv. veliki ili crnogorski Maglić, koji je više od BH Maglića za dva metra i iznosi 2388 m.
Pročitajte više: Dan je međunarodni dan planina
Na vrhu Maglića ove subote su se sreli mnogi planinari iz BiH, ali su se mogli sresti i planinari iz susjedne Hrvatske, iz Splita i Rijeke, ali i jedna ekipa od 12 mladih ljubitelja planina iz Londona. Zanimljivo je kako i ovi stanovnici morske obale vole planine i njihovo je divljenje Maglićem i bosanskim i crnogorskim planinama bilo zaista zadivljujuće slušati. Sve veći broj posjetitelja BiH i turista koji s oduševljenjem pohode BH planine i oduševjeno pričaju o našim ljepotama, netaknutoj, čistoj prirodi dokazuje kakve priroden bisere i dragulje imamo u našoj zemlji i kako ih moramo sačuvati za generacije koje nam dolaze.
Photo: Planinarski savez BiH/nestvarna.org/Vlado Vujisić/Women in Adria
