Zaha Mohammad Hadid, jedno od najpoznatijih imena u svijetu arhitekture, nije kreirala djela u moru istih. Svako njeno djelo odisalo je inovativnošću i pomjeralo je granice savremene arhitekture.
Kako je Zaha Hadid otkrila ljubav prema arhitekturi
Zaha Mohammad Hadid je rođena u Bagdadu, glavnom gradu Iraka, 31. oktobra 1950. godine, u periodu u kojem je vlada odlučila investirati u modernizaciju gradske arhitekture.
Njena porodica je bila izuzetno obrazovana i ona je jedne prilike izjavila da nije bilo upitno da će i ona biti profesionalac u svom poslu. Zahin otac, Mohammed al-Hajj Hadid je bio uspješan političar i aktivista, a majka Wajiha al-Sabunji ugledna umjetnica. Odrasla je u porodici koja je poticala pravo na slobodu govora što je značajno uticalo na njen razvoj. Dio života je provela u Bagdadu, okružena zadivljujućim građevinama orijentalne arhitekture koje su je inspirirale.
Njen otac je značajno uticao na njenu ljubav prema arhitekturi jer je prilikom čestih putovanja po svijetu vodio u obilaske najznačajnih zgrada i muzeja. I ona je sama rekla: ‘‘Mislim da je to potaklo moju ljubav prema građevinama”.
Vrhunsko obrazovanje je ključ njenog uspjeha
Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje Zaha je stekla u internatima Engleske i Švedske, a nakon toga je u Beirutu upisala studij matematike. S obzirom da je njena najveća ljubav i životni put bila arhitektura, 1972. godine se seli u London i upisuje ”Architectural Association (AA)” jednu od najprestižnijih, ali i najstarijih škola arhitekture u Velikoj Britaniji.
Njen profesor, Rem Koolhaas, poznati nizozemski arhitekt je za nju rekao da je ”planeta u vlastitoj orbiti”. Ubrzo nakon što je diplomirala, 1980. godine je otvorila svoju kompaniju ”Zaha Hadid Architects” gdje počinje stvarati spektakularna djela koja ne poznaju granice savremene arhitekture.
Virtuozna djela Zahe Hadid
Titulu najpoznatije arhitektice dobila je s razlogom nakon projektovanja građevina koje su bile sve samo ne obične i očekivane. Imala je inovativne ideje i vizije koje niko nije mogao kopirati. Futuristički oblici, inovativni dizajn i konstrukcije bile su u potpisu njenih djela, a u nastavku ćemo izdvojiti neke najpoznatije.
- BMW Central Building
Zgrada izgrađena u Leipzigu na površini od 25.000 kvadratnih metara je radikalna reinterpretacija tradicionalnog ureda: transformacija zgrade u funkcionalan prostor koji potiče dinamičnost i predstavlja ”komunikacijski čvor” usmjeravajući sva kretanja oko proizvodnog kompleksa.
- Skakaonica Bergisel u Insbrucku
Skijaška skakaonica na brdu Bergisel sadrži rampu, sportske objekte i kafić na vrhu tornja sa terasom predivnog pogleda. Karakterističan oblik skakaonice (pola toranj, pola most) svim skakačima pruža nezaboravno iskustvo.
- Spektakularni Sheikh Zayed most
Most nazvan po bivšem predsjedniku šeiku Zyedu bin Sultanu, dug 842 metra povezuje kopno s otokom Abu Dhabi. Sastoji se od betonskih niti koje se sastaju na jednoj obali, a struktura luka mosta se uzdiže do 60 metara iznad razine vode stvarajući izgled ”prolaza” preko kanala Maqta.
- MAXXI – Museum of XXI Century Arts
Dizajn ovog muzeja nadilazi koncept klasičnog izgleda muzeja svojom složenošću, volumenom i zakrivljenim zidovima. Poseban krovni sistem omogućava filtriranje svjetla koje, kada obasjava zakriveljene zidove daje potpuno spektakularne prizore. Izgradnja je traja 10 godina i predstavlja jedno od najznačajnijih Zahinih projekata.
- Glosgow Riversdale Museum of Transport
Zaha Hadid je rekla ”Kroz arhitekturu možemo izraziti buduće mogućnosti ali i istražiti kulturne temelje koji su definisali grad”, i upravo je ovaj muzej odličan primjer. Muzej je sagrađen na mjestu gdje se spajaju rijeke Kelvin i Clyde, a u njemu se nalaze nevjerovatne zbirke prevoza i tehnologije koje su se stoljećima sakupljale i predstavljaju važnu ulogu koju je Glosgow odigrao u svijetu svojim doprinosom u industrijama, posebno u brodogradnji. Jedno je od najprepoznatljivijih Zahinih djela po svom ”cik-cak” dizajnu.
- London Aquatics Centre
Izgrađen za potrebe Olimpijskih igara koje su se održale u Londonu 2012. godine, koncept je inspirisan geometrijskim oblicima vode u pokretu. Ovaj centar je opisan kao remek djelo sa krovom koji je u obliku vala. Posjeduje takmičarski bazen dug 50 metara, a njegovo dno se može podešavati kako bi se dubina smanjila.
- Heydar Aliyev Centre
I za kraj, vjerovatno najprepoznatljivije djelo ove arhitektice je Heydar Aliyev centar u Azerbejdžanu. Nakon 1991. godine, Azerbejdžan je znantno investirao u modernizaciju i izgradnju infrastrukture svog glavnog grada Baku-a. Zamišljeno je da ovaj centar igra integralnu ulogu u intelektualnom životu grada i njegovom razvoju. Heydar Aliyev centar je fluidne forme koja daje mogućnost povezivanja različitih kulturnih prostora i svakom pojedinačnom elementu daje vlastiti indentitet.
Pročitajte više: Slikarica Alisa Teletović predstavila je BiH na internacionalnom umjetničkom sajmu u Veneciji
Najmoćnija žena svijeta
Zaha Hadid je dobitnica brojnih nagrada i priznanja od kojih je najistaknutija Pritzkerova nagrada za arhitekturu koju je dobila 2004. godine nakon samo 4 projekta koja je uradila. Zaha je bila prva žena koja je osvojila ovu nagradu. Također je osvojila i Stirling nagradu koja je najprestižnija nagrada iz područja arhitekture, a osvojila ju je dvije godine zaredom, 2010. i 2011. godine.
Zaha je preminula 31. marta 2016. godine u 65. godini života nakon posljedica srčanog udara.
Njen izvanredan doprinos arhitekturi je priznat od strane profesionalnih, akademskih i civilnih institucija širom svijeta, uključujući i Forbes-ovu listu ”Najmoćnijih žena svijeta”.
Zaha je žena koja je svojim djelima ostavila poseban pečat u svijetu arhitekture. Potakla je mnoge da slijede svoje ideje i vjeruju u drugačije. Primjer je kako i sa potpuno nekonvencionalnim idejama uspjeh dolazi samo ako u njega vjerujemo. Iako je Zaha Hadid otišla prerano, njena djela zauvijek će oslikavati ono što je ona bila, hrabra, drugačija i posebna.
Photo: Zaha Hadid Architects Instagram
