Prošle sedmice business portal Women in Adria je organizirao prvu konferencjiu “Žensko poduzetništvo- izvor gospodarskog rasta na Balkanu”, koja je održana u Hubu 387 u Sarajevu. Na konferencije je čestvovalo preko 70 poduzetnica iz Sarajeva, Tuzle, Zenice, Kiseljaka, Visokog, Tešnja…
Na početku konferecije učesnice pozdravila je Ivana Matić, osnivačica Women in Adria u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. “Women in Adria BiH je business portal koji promovira žensko poduzetništvo u regionu i prije 10 godina je započeo rad u Hrvatskoj, a nedavno je zvanično počeo sa radom na području Bosne i Hercegovine”, istakla je Ivana.
Podsjetila je na nužnost i važnost umrežavanja žena u biznisu, bez obzira da li govorimo o poduzetnicama u privatnom sektoru ili ženama u korporativnom biznisu.
Spori rast ženskih biznisa
“Nažalost ne možemo se pohvaliti niti u Hrvatskoj, a niti u Bosni i Hercegovini sa institucionalnom, odnosno javnom podrškom na lokalnom i državnom nivou. Iako mi u Hrvatskoj jesmo u EU radimo jako puno i na nacionalnom i na lokalnom nivou kako bismo poboljšali uvjete poduzetnicama. U Hrvatskoj imamo 30% žena vlasnica biznisa i te brojke su skoro iste svuda na Balkanu, a trebale bi biti veće, jer žene doprinose gospodarskom i demografskom rastu, a mi svi na Balkanu imamo problem s demografskom strukturom stanovništva”, istakla je Ivana Matić.
Također je dodala i da je veliki problem što “ženski biznisi” jako sporo rastu i najveći problem ženama poduzetnicama predstavlja balansiranje profesionalnog i privatnog života, dodala je Ivana na kraju.
U uvodu je učesnice i paneliste pozdravio i Edin Hrnjica, član Uprave Reiffeisen Bank iz Sarajeva, koji su generalni sponzori konferencije.
“Pozdravljam pokretanje ženske poduzetničke inicijativa “Women in Adria” u Bosni i Hercegovine i raduje me što vidim ovakvu poduzetničku žensku energiju i u našoj zemlji. Prije par godina spremno smo se priključili regionalnoj inicijativi Women in Adria u Hrvatskoj i bili smo ponosni da, kao jedna od najvećih banaka u regiji, budemo sponzori i učestvujemo u pokretanju iste inicijative i kod nas u BiH. Raiffeisen Bank još od 2018. godine podržava žensko poduzetništo u BiH i aktivno ulaže u programe podrške ženskog poduzetništva u našoj zemlji kroz plasman svojih financijskih programa za svakodnevno financijsko poslovanja u njihovim poduzetničkim poduhvatima”, istakao je gdin. Hrnjica.
Tehnika programiranja Ane Keglović Horvat
Konferenciju je otvorila Ana Keglović Horvat iz Zagreba sa svojim zanimljivim i nadahnutim predavanjem o izazovima osobnog razvoja s kojima se suočavamo svaki dan u svom privatnom ali i poslovnom životu i važnosti da svakodnevno slušate svoju intuicije u donošenju vaših poslovnih odluka.
Pokazala je učesnicama i jednu vrlo zanimljivu laganu vježbu kojom možete stimulirati, odnosno programirati vaš um na željeno stanje.
Tehnika programiranja uma 1-10
1. Zatvorite oči.
2. Definirajte postojeće stanje, kako se osjećate.
3. Odredite koje stanje svijesti biste željeli postići (idite do tri afirmacije).
4. Izgovorite na glas ili u sebi što želite (opuštena, zadovoljna, sretna).
5. Izgovorite (buduće vrijeme) – Sada ću brojati od 1 do 10. Kada dođem do 10 i otvorim oči, bit ću programiran da sam… (ili osjećat ću se…)
6. Polako brojite od 1 do 5.
7. Ponovite gornju rečenicu (buduće vrijeme) – … Kada dođem do broja 10 i otvorim oči, bit ću programiran… (osjećat ću se…)
8. Polako izbrojite od 6 do 10.
9. Otvorite oči
10. Izgovorite (u sadašnjem vremenu): Sada sam programiran da…. (sada se osjećam…)
Zaposlene žene bi povećale BDP BiH za 20%
Ivana Mihić otvorila je prvi panel “Žene poduzetnice-izvor gospodarskog rasta na Balkanu” na kojem su panelistkinje bile: Lada Buševac, direktorica IFC ureda za BiH i Crnu Goru, Anja Margetić, zamjenica gradonačelnice grada Sarajevo, Amila Pilav Velić, profesorica na EFSA i osnivačica i CEO Sarajevo Innovation Summita, Bergin Kulenović, koordinatorica WEE programa u UN Women BiH.
Ivana je već na početku navela da se klima u poduzetništu u regiji mora mijenjati i žene poduzetnice trebaju biti puno aktivnije u svojim zahtjevima za podrškom. “Zbog loše demografske slike ženama u Hrvatskoj su dosada davali pare da ostanu kući rađati djecu, a ženama koje žele rađati ali žele i raditi njih nigdje nije bilo u vladinim programima. Iskustva iz Hrvatske pokazuju da se mora napravti novi zaokret u poduzetničkoj kulturi prema ženama poduzetnicama”, istakla je Ivana.
Panelistkinja Lada Buševac istakla je da istraživanja pokazuju da u BiH imamo samo 20% žena vlasnica ili direktorica, koje upravljaju malim ili srednjim preduzećima, i ispod je prosjeka u regiji. Također je navela da jako puno žena nije prisutno na tržištu rada i da samo ⅓ žena rade, a ⅔ je nezaposleno. Za nju najveći izazov predstavlja kako žene vratiti na tržište rada, jer smatra da nema adekvatne infrastrukture za podršku zapošljavanju, a i socijalne norme su veliki problem u BiH.
“Da su sve žene aktivno uključene u procese rada naš BDP u BiH bi bio 20% veći. BiH je na gubitku 5 % zato što nije angažiran potencijal žena poduzetnica”, izjavila je Lada.
Amila Pilav Velić, profesorica na EFSA navela je da ekonomski pokazatelji u našoj zemlji govore da trenutno imamo 155 000 privrednih subjekata i da 80 % tih subjekata čine mala i srednja poduzeća, koja su okosnica naše nacionalne ekonomije.
“Ono što nemama, a što je veoma usko vezano za poduzetništvo, iako priznajem da naša zakonska regulativa često prati ono što imaju razvijene zemlje u EU, je upravo implementacija tih politika. Mi nemamo adekvatne javne politike i razvijenu poduzetničku infrastrukturu. Posljednj izvještaj OECD-a, koji prati indeks poduzetničke infrastrukture za zemlje u našem regionu i Tursku, pokazuju da BiH, od nekih 5 poena koje bi trebali imati, mi imamo samo 3 poena, i najniže smo rangirani u regiji. Istovremeno, većina vlasnika održivih start up-a u BiH, koji su preživjeli prve 3 kritične godine, su žene i da one imaju dosta veću socijalnu inteligenciju i pokazalo sa da rjeđe odustaju nego muškarci poduzetnici”, istakla je Pilav Velić.
Žene se boje neuspjeha i osuda okoline i teško se odlučuju na poduzetništvo
Također je poručila da kreiranje javnih politika i mjere za podršku i pomoć poduzetničkom sektoru ne odgovaraju realnom stanju, jer često susrećemo javne pozive na koje često poduzetnici ne mogu odgovoriti.
U jednom istraživanju sa EFSA su saznali sljedeće: “Razočarani smo što su žene kao glavne dvije prepreke istakle dva straha: prvi je osuda okoline zbog neusjeha, a drugi je što se često susreću s osudama da su loše supruge, majke, žene ukoliko su posvećene osobnom razvoju i svom biznisu”, istakla je Amila Velić Pilav.
Na kraju je pomenula nedavno istraživanje Boston consultinga, koje je potvrdilo da žene ostvaruju duplo veće prihoda i da je ROI u njihovim biznisima duplo veći nego kod muškaraca.
Anja Margetić, dogradonačelnica Sarajeva, je istakla da je grad Sarajevo nema u svojoj nadležnosti oblast poduzetništva, jer je ono u domenu Kantona Sarajevo, i da u upravi Grada Sarajeva rade na okupljanju žena poduzetnica. “Mislim da bi bila dobra ideja osnovati neko savjetodavno tijelo na nivou grada Sarajeva vezano za tumačenje naših komplikovanih zakona, kako bi se olakšalo ženama da pokrenu svoje biznise”, rekla je Anja Margetić.
Također je poručila svim učesnicama na konferenciji da im grad Sarajevo može ponuditi puno međunardonih kontakata i da slobodno joj se obrate da ih povežu s njima, jer postoji jako puno inicijativa iz inostranstva kad je u pitanju povezivanje sa poduzetnicima.
Bergin Kulenović iz UN women BiH je istakla da dolazi iz organizacije koja ima savjetodavnu ulogu i da rade na projektima koji su proizašli iz problematike poslovnog okruženja u kojem živimo i svih prepreka s kojima se žene susreću.
“U našem projektu iT girls, koji trenutno radimo sa ženama koje se bave IT I digitalnim tehnologijama, shvatili smo da je žensko ekonomsko osnaživanje ključno. Moramo raditi na osvještavanju i edukaciji, jer nije uvijek problem u davanju para, većinom su usluge ključni problem”, kaže Bergin Kulenović.
Ajla Mulalić, vlasnica Invison iz Cazina, u svom je predavanju pričala o tome kako je misija njenog života bila “da mora postati finansijski neovisna zbog toga što je njena mama, koja je domaćica, potakla da osnuje svoj biznis”. Pohađajući tečajeve kod Tony Robinnsa, poznatog life i business coacha, naučila je dosta praktične savjeta koji su joj pomogli da “presloži” svoju ulogu u bavljenju svakodnevnim poslovnim aktivnostima. Neki od njih, koji govore o strahu i nesigurnosti koju je i sama osjećala cijeli život ,te o važnosti vjere u sebe i svoje poslovne ideje podijelila je i sa učesnicama konferencije.
“Prvo što su me naučili na tim edukacijama je da baš svi klijenti lažu. Možda je to brutalna istina kad ovako na početku kažem, ali je meni moje poslovno iskustvo, nakon 10 godina samostalnog vođenja biznisa pokazalo da sam potpuno u pravu”, poručila je Ajla.
Snaga žena je u njihovim kompetencijama
Na drugom panelu “Finansiranje za žene poduzetnice” učestvovali su: Manuela Naessl, direktorica ureda EBRD a za BiH, Martina Rotim, program managerica za osnaživanje ženskog poduzetništva i Armin Suljić, direktor Razvoja i podrške prodaji za mala i srednja preduzeća.
Ivana Matić je otvorila diskusijom na drugom panelu osvrtom na istraživanje koje potvrđuje da su žene spremne riskirati i pri donošenju poslovnih odluka, no imaju ključne problem s financiranjem njihovih privatnih bizinsa.
“Moramo se sami pokrenuti i tražiti i insistirati na boljim rješenjima za poboljšanje prilika za poduzetnike, ali posebice za financijska rješenja i podršku”, rekla je Ivana Matić.
Direktorica EBRD Ureda u BiH Manuela Naeesl istakla da je EBRD na BH tržištu prisutan ne samo kao kreditor koji financisjki podržava žene u osnivanju biznisa, nego da promoviraju edukaciju za žene, jer EBRD želi dati svoj doprinos žele u uklanjanju sistemskih prepreka koje stoje na putu zapišljavanja žena. “Bitno je znati kako je postupak privlačenja finasiranja otežanu velikoj mjeri zbog toga što većina žena nema kolateral koji bankama treba kako bi imom bio odobren kredit. Žene najčešće ne žele uzimati velike zajmove ili kredite za biznis. Često žene poduzetnice imaju problem u prezentiranju svojih biznis ideja. One nisu sklone riziku i teže se odlučuju da zatraže zajam. Stoga smo u EBRDu dizajnirali program pomoći i podrške ženama “Women in business” kako bi omogućili pristup financiranju ženama. Trenutno smo u drugom ciklusu programa i suradjujemo sa Raiffeisen bankom kako bi ženama omogućili kvalitetno kreditiranje”, istakla je Manuela.
Armin Suljić, naglasio je da su u Raiffeisen banci prije nekoliko godina pokrenuli dugoročnu strategiju suradnje sa kreditorom EBRD-om, želeći rješiti barijere koje se pojavljuju u poslovnom svijetu, naročito kod žena poduzetnica.
“Mi imamo veliku želju da pored umrežavanja žena radimo i na promjeni mindseta naših žena poduzetnica, kako bi se promijenio senzibilitet ljudi koji rade na odobravanju kredita. S obukom našeg osoblja pokušamo da napravimo put koji će omogućiti poduzetnicama olakšanje u prvim izazovima i želimo da svaki start up koji upravo s našom bankom szapočne svoje poslovanja, prvih godinu dana ima besplatan bankovni servis”, rekao je Armin. Martina Rotim iz EBRD-a je dodala: “Mi iz prakse znamo da su žene puno vjerniji klijenti od muškaraca i da im je puno važniji odnos s bankom i kreditnim službenikom nego bilo što drugo”.
Konferenciju je svojim snažnim motivirajućim porukama zatvorila Emina Ganić, koja je podcrtala da naše društvo žene ne doživljava kao lidere. “Globalna percepcija žene da žena nije prototip lidera prisutna je već stoljećima. Ta sociološka percepcija je prisutna ne samo među muškarcima, nego i među ženama. Žena nije liderica zbog toga jer nas još uvijek posmatraju kroz seksualnu i reproduktivnu ulogu i zbog toga što jer svi mi, i žene i muškarci, ženama sudimo po muškim standardima. Zato vam želim reći da je poenta da mi žene mijenjamo društvo, a ne sebe”, istakla je Emina.
Na kraju je Emina poručia svim učesnicama konferencije: “Snaga žena je u našim kompetencijama, jer važno je da znaš da znaš i koliko znaš”.
Jedna od organizatorica konferencije, Vanja Spaho, na kraju je dodala da je ova konferencija za poduzetnice najava poslovnih aktivnosti koje će najesen nastaviti organizirati edukativne aktivnosti za poduzetnice i žene u korporativnom biznisu. Vanja je na kraju poručila:”Naš cilj je da osnažimo razmjenu regionalnih poduzetničkih iskustava i da potaknemo žene da lakše i bez straha pokreću svoje biznise u našoj zemlji”.
Photo: Women in Adria
