Tokom studiranja na Ekonomskog fakultetu Zerina Gegić iz Tuzle odlučila je da pokrene svoj sopstveni biznis, kako bi imala svoju slobodu i mogla izraziti svoju kreativnost. Kao i većini djevojčica tokom odrastanja i njoj su mamine haljine i štikle bile vrlo zanimljive i znala je da se želi baviti modnim biznisom. Danas ima svoj brend ručno rađenih ženskih modnih cipela, Zizza cipele.
Jedini u BiH proizvodimo žensku kožnu modnu obuću
Dugo je tokom studija istraživala tržište u BiH i u početku je zamišljala kako će praviti torbe, no ubrzo je primjetila da niko u BiH ne radi žensku kožnu modnu obuću.
“Nakon rata niko više u Bosni nije radio modnu obuću, iako smo mi bili zemlja s jako puno fabrika koje su se prije rata bavile proizvodnjom obuće, i ženske i muške. Zamišljala sam da je proces proizvodnje obuće puno jednostavniji, ali što sam više istraživala proizvodnju cipela shvatila sam da je to sve samo ne jednostavno”, otkriva Zerina.
Vrlo brzo se Zerina razočarala shvativši da u našoj zemlji nema nikakvog repromateijala za proizvodnju obuće, jer koža koja se proizvodi u Visokom nije koža koja je namijenjena za proizvodnju obuće, već za galanteriju. Željela je da njen brend cipela bude unikatan, da to budu limitirane serije i da je kvalitetno izrađen po uzoru na talijansku obuću. Danas Zerina za svoje cipele nabavlja kožu iz Italije, kalupe iz Kopitarne iz Slovenije, đonove iz Srbije koje rade s talijanskim materijalima, a jedino što potiče iz BiH su majstori koji obuću izrađuju.
“Iako sam htjela da što više repromaterijala nabavljamo iz BiH, mi ni konac ne možemo nabaviti u BiH. Jedino u Sarajevu, na Baščaršiji imamo majstore koji proizvode obuću, ali je to uglavnom muška obuća. U tuzlanskoj Aidi smo imali jako dobre majstore prije rata, i naši današnji majstori su nekadašnji šefovi radinica iz Aide. Htjela sam da obučimo nekog mlađeg da pravi cipele, da probudimo te stare zanate. U Srbijii je obućarski zanat jako prisutan i oni već imaju puno manjih brendova s lokalnom proizvodnjom, u Hrvatskoj je to slabije izraženo, a u BIH nemamo nikoga osim par majstora u Sarajevu koji rade po narudžbi, uglavnom mušku obuću”, tvrdi Zerina.
Kad je prolazila osnovnu obuku za proizvodnju cipela u tuzlanskoj fabrici obuće Aida svima je bilo neobično otkud tako mlada žena da se zanima za razliku između ručne i industrijske proizvodnje obuće, misleći da je to trenutni hir koji će je brzo proći. Međutim, Zerina je u svojoj namjeri bila istrajna i 2015. je dizajnirala i napravila prvu kolekciju, a prije 3 godine je dizajnirala ambalažu i kutije, nabavila mašine i napravila vlastiti pogon za proizvodnju cipela.
U Firenzi je pohađala master iz fashion businessa usred korona pandemije
Želeći se dodatno educiati u modnom biznisu Zerina je odabrala master kurs iz fashion businessa na talijanskom Institutio di Europea u Firenzi. U Toscanu je stigla u vrlo nezgodno vrijeme, 20.2.2020., samo 7 dana prije nego je u Italiji buknuo smrtonosni val corona pandemije.
“Bilo je to vrlo unikatno iskustvo. Naučila sam jako puno, od vođenja posla, načina proizvodnje do rigoroznih testova kontrole koje prolaze njihovi proizvodi. Italija je sama od sebe inspiracija i u jednom malom mjestu pored Firenze, Santa Croce sull’Arno, na putu prema Livornu, mjestu veličine Živinica, imate preko 300 kožara. Sve su to kožara do kožare i jedni rade velur za obuću, drugi za kožu za namještaj, treći za automobile i niko nikome nije konkurencija. To je najpoznatija regija u Italiji za proizvodnju kože. Vrlo su susretljivi i u Toscani sam obišla njihove lokalne proizvođače i i vidjela kako izgleda proces proizvodnje”, otkriva Zerina.
Svijest potrošača u Italiji je također drugačije i Zerina tvrdi da će “Talijani prije kupiti 3 para kvalitetne obuće, nego 6 pari nekvalitetne obuće, jer im je kvalitet obuće koju nose jako bitan”. U Toscani je učila i kako se razvija ekološka svijest o novim trendovima u proizvodnji kože i kako se koža može ekološki proizvoditi, koristeći bojenje “vegetable” kože s prirodnim bojama do minimalnog korištenja vode u proizvodnji.
Toscana je regija poznato poznata po uzgoju i proizvodnji goveđeg i bivoljeg mesa i koža predstavlja nusprodukt prehrambene industrije, koju oni kasnije prerađuju za različite namjene.Talijansko tržište kože je orjentirano prema malim lokalnim proizvođačima, i oni koriste lokalnu radnu snagu i ne prozvode u Kini, Bangladešu, Indiji. Boraveći tokom corona pandemije u Italiji svjedočila je promjenama potrošačkih navika i u Italiji. “Talijani gledaju da je što više proizvoda koji koriste proizvedeno u Evropi, važno im je i ko stoji iza brenda, kako je prozivedeno i jako cijene svoju lokalnu proizvodnju. Moja zamisao u početku stvaranja brenda Zizza je bila da to bude 100% lokalni brend, da koristimo sve što je proizvedeno u BiH, no to nažalost u ovom segmentu nije bilo izvodljivo”, priznaje Zerina.
Moje cipele su unikatne, s klasičnim bezvremenskim modelima
Ponosna je na činjenicu da je uspjela ostvariti svoju prvobitnu ideju da Zizza cipele budu izrađene od 100 % kože. Svi unutarnji dijelovi cipela, od postavne kože za koju koriste najfiniju teleću, umjesto grubu svinjsku kožu, do uložne tabanica sa dodatnim sloj spužve radi bolje udobnosti, potvrđuju visoku kvalitetu krajnjeg proizvoda za koju su se opredijelili.
“Bilo mi je važno da je svaki dio cipele izrađen od najkvalitetnijih materijala koje mogu nabaviti, jer vi u Zizza štiklama možete provesti cijeli dan na poslu i otići poslije i na večeru ili na neku zabavu, a da su vam one savršeno udobne. Dizajn naših cipela je klasičan, bezvremenski, i željela sam da naše klijentice mogu obući neku jednostavnu haljinu, a da je fokus njenog outfita na našim cipelama”, otkriva Zerina.
U svojoj ponudi imaju i ručno šivane kožbe torbice, klasične modele atraktivnih, trendovskih boja, koje su počeli izrađivati na nagovor klijentica, koje su željele uz njihove cipele imati i adekvatnu torbu.
“Naše klijentice su žene od 30-50 godina, žene koje više vole nositi stvari koje će trajati. Jer vi kad imate 18 godina vama je jedino bitno da stalno mijenjate cipele. A kad ste u srednjim godinama fokus vam je na udobnosti i na kvalitetu cipela koje nosite. U BiH nažalost ekonomska sitiacija nije tako dobra za ovaj tip proizvoda, jer je prosjek cijena naših cipele 150-200 EUR. Desi se kad neko iz inostranstva naručuje cipele iznenadi se povoljnom cijenom, jer je ručna izrada vani jako skupa”, dodaje Zerina. Sve cipele se izrađuju u njihovom proizvodnom pogonu u Tuzli, i sve se rade uglavnom po narudžbi u roku od 7-10 dana, u brojevima od 36-43. Svojim klijenticama nude mogućnost da cipele koje im ne odgovaraju ili im se ne sviđaju, nakon 7-10 dana vrate ili zamijene za neke druge. Zerina priznaje da im je nakon corona pandemije 99% prodaje online, putem Orea bazaar marketa ili na njihovoj stranici.
Ove godine su izbacili 10 bestseller modela u bež, pink i narančastoj boji, a trenutno se spremaju za zimsku kolekciju gležnjača i čizama. Također se planiraju okrenuti inozemnom tržištu, naročito u Hrvatskoj, jer imaju sve više klijentica iz inostranstva, iz Srbije i iz Hrvatske, kao i drugih evropskih zemalja. Zbog toga su nedavno uradili rebranding kompletnog brenda, a od septembra će lansirati novu web stranicu i svoj vlastiti web shop. Svojim će klijenticama ponuditi i mogućnost tzv. “Virtual appointmenta” gdje će klijentice moći putem Whattsup ili Viber platformi moći u video callu vidjeti model koji su izabrale, odabrati boju kože, visinu pete, a također će moći odabrati i personaliziranu opciju sa ugraviranim inicijalima.
Photo: Zizza cipele
