Oktobar obično sa sobom donosi predivne jesenje dane kada lišće koje opada s drveća svojim čarobnim nijansama bajkovito oboji prirodu. Donosi nam i bundevu na trpezu, koja posebno biva zanimljiva posljednjeg dana oktobra jer se koristi kao najvažniji sastojak u kuhinjskim delicijama i za dekoraciju za proslavu Dana vještica.
Je li Noć vještica kršćanski ili keltski praznik?
Halloween ili Noć vještica je praznik koji se slavi svake godine 31. oktobra, prvenstveno u zapadnim zemljama. Ime Halloween je izvedenica od termina “All Hallow Even” kojim se označava noć prije kršćanskog praznika Svih svetih 1. novembra, te Dušnog dana, 2. novembra.
Prema legendi tradicija proslave Noći vještica potječe od drevnog keltskog festivala Samhain, kojim su Kelti, koji su živjeli prije 2.000 godina na području današnje sjeverne Francuske, Engleske, Škotske i Irske, označavali kraj obilne ljetne žetve i početak mračne, duge i hladne zime. Tim je festivalom simbolično obilježavana granica između jesenje ravnodnevice, koja je simbolizirala svjetlo i zimskog solsticija, simbola za mrak i tamu. Kelti su vjerovali da se u noći 31. oktobra duhovi pokojnika vraćaju na svijet, i da je to noć u kojoj su sile tame i zla izlazile iz drevnih grobova i da su kružile oko naseobina i gradova. Boreći se protiv tih zlih duhova Kelti su palili ogromne lomače da prizovu pomoć keltskih bogova, moleći se za zaštitu od zlih duhova, za koje su vjerovali da vladaju zimom. Kelti su nakon proslave Samhaina 1. novembra slavili svoju novu godinu.
Historičari tvrde da se ova tradicija festivala Samhaina, koji u sebi sadrži elemente paganskih običaja, na kraju prihvaćena od strane kršćana i pretvorena u Dan svih vještica, koji se odomaćio kao jedan od glavnih kršćanskih praznika u mnogim zapadnim zemljama.
Tako su se, uoči praznika Svih svetih i Zadušnice, po ugledu na keltske običaje u zapadnom svijetu palile vatre i na lomačama palili krijesovi, a ljudi su se maskirali u duhove i tako ritualno tjerali i spaljivali zle duhove. Ostao je tako odomaćen običaj da se u Noći vještica svi pretvaraju u duhove, da se bundeve rezbare i u njih stavljaju lampioni, te da se ljudi okupljaju uz vatru, proslavljajući kraj jednog plodonosnog doba i početak dugog zimskog perioda. Tako se ta karnevalska praksa, pored nošenja kostima i igranja različitih igara uz vatru koja se koristila za tjeranje zlih duhova, ali i kao vrijeme obilne gozbe.
A kako su bundeve postale obavezan dio Noći vještica?
Kako su Kelti narod koji je naseljavao i Irsku tamo su ljudi rezbarili strašna, “nacerena” lica zlih duhova u repu ili krompir, što je pratilo legendu o čovjeku po imenu Jack, koji je lutao irskim krajolicima noseći sa sobom fenjer.
Vremenom je tradicija izrezbarenog strašnog lica koje nosi fenjer za Noć vještica u Irskoj s irskim doesljenicima u 19. vijeku došla u Sjevernu Ameriku. A kako je na američkm tlu bundeve bilo u izobilju u oktobru i bilo ju je lakše rezati nego repu bundeva je postala zaštitni znak praznika Noć vještica.
A najbolji dio Noći vještica oduvijek su bili besplatni slatkiši koji bi ljudi ostavljali na prozorima svojih kuća kao hranu za sve duhove koji bi mogli lutati te noći. Mnogo godina kasnije, ljudi bi dijelili slatke kolače u noći uoči Svih svetih, a djeca su se oblačila u kostime zlih duhova, pjevali bi pjesme i plesali za slatkiše i novčiće. Kada je Noć vještica postala popularna u Sjevernoj Americi početkom 20. vijeka, djeca više nisu ni pjevala ni plesala po komšiluku. Ali uzrečica “trick or treat”, odnosno “trik ili poslastica”, ostala je kao podsjetnik da ljudi trebaju djeci dati slatkiše, odnosno ostaviti hranu za duhove. A ako zaboravite ili znamarite taj običaj očekujte nekakav trik s djecom ili s duhovima! I tako je danas Noć vještica postala jedan od najpopularnijih praznika u Sjevernoj Americi, puno više nego u ostatku svijeta.
Za većinu ljudi u zapadnom svijetu Noć vještica predstavlja praznik kada se kostimiraju, a kuće, škole i vrtići ukrašavajus narančastim lampionima i izrezbarenim bundevama. Neka djeca idu od vrata do vrata u svom komšiluku kako bi prevarili nekoga ili se počastili slatkišima, dok druga djeca slave u školi, a odrasli na zabavama.
Od paganskog keltskog rituala do komercijalne zabave
Američki istoričar Nikolas Rogers, autor knjige “Noć vještica: od paganskog rituala do večeri za zabavu”, u svojoj knjizi na vro zanimljiv način daje zabavan pogled na porijeklo i razvoj jednog od najpopularnijih zapadnjačkih praznika u godini.
On također istražuje kao je ovaj praznik stigao u Sjevernu Ameriku kao irski i škotski festival i evoluirao u neslužbeni praznik velikih razmjera u 19. i u 20. vijeku. Istražuje i kako su se u taj praznik uvukli fenomeni sadizma iz 1970-ih i 80-ih godina (žilet u jabukama) i kako je nasilje i ogroman utjecaj horor filmova glorificirao Noć vještica kao praznik horora.
“Noć vještica na kraju milenijuma postala je glavna zabava za odrasle, vjerovatno najvažnija nakon novogodišnje noći. Procjenjuje se da 65 % odraslih Amerikanaca učestvuje u Noći vještica. Svake godine se na kostime potroši oko 1,5 milijardi dolara i još 3 milijarde dolara na pribor za zabavu. Ustvari, iznos novca potrošen na Noć vještica se udvostručio u posljednjoj deceniji, što ga čini, nakon Božića, drugim najvažnijim praznikom za trgovačke lance maloprodaje”, iztiče u uvodu knjige Rogers.
Prema Nacionalnoj maloprodajnoj federaciji (NRF), Amerikanci su potrošili više od 8 milijardi dolara (da, da milijardi) na Haloween kostime i dodatke za usred pandemije 2020., a NRF predviđa da će prodaja za Noć vještica ove 2022. godine premašiti 12 milijardi dolara, ističe profesorica historije s Concordia Univerziteta u Texasu, dr. Jennifer Depold u svom članku “Why we celebrate Haloloween?”.
Zanimljivo je da se Rogers propituje i “zbog čega ljudi u Noći vještica pristaju da se oblače u te čudne kostime zlih duhova i glume svoje individualne fantazije, od kojih su neke obične maštarije, a neke druge imaju čak vrlo samosvjesne političke poruke?”
“Šta nam to govori o politici u posljednjoj dekadi dvadesetog vijeka? Da li je Noć vještica u suštini dječja proslava koju su prisvojili odrasli? I kako da objasnimo stalni porast popularnosti tog paganskog praznika?” pita se Rogers.
I na kraju možda će njegova poruka za pojašnjenje razloga sve veće popularnosti i iznimne komercijalizacije ovog praznika najbolje objasniti prirodu ovog praznika, da je “Noć Vještica u svojoj srži noć inverzije, kada se društvene norme okreću naglavačke, a ljudima njihova privremena sloboda izražavanja protiv svega i izrugivanje vladajućim društvenim normama i pravilima više nego nužan vid zabave”.
Noć vještica je tako postao i kod nas dobar način da se zabavimo glumeći da plašimo sebe i svoje najbliže.
Photo: Vecteezy/Freepik/Haloween images
